Jedan podatak govori da nam je turistička sezona bila osrednja: Znate li koliko su gosti trošili dnevno?
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 26 Listopad 2023 15:07
Turisti u Hrvatskoj prosječno na dan troše svega stotinjak eura dok u Italiji ili Španjolskoj prosječno troše 300 eura na dan, a u Francuskoj 400 eura podaci su na koje se između ostalog u svojoj kritici hrvatskog turističkog modela pozvao Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) u intervjuu za Bloomberg Adriju.
Ostojiću se nikako ne sviđa ono što i gotovo svi ostali već više godina ističu kao problem međutim nitko nije ništa poduzeo da ga riješi.
Sažeto, riječ je o premaloj zaradi na onome što svake godine nazivamo još jednom rekordnom sezonom koja donosi rekordan prihod u milijardama eura. Ove sezone konkretno 14,5 milijardi eura.
Uspješno/Neuspješna
Nije li turistička sezona nažalost nazvana i glavnom hraniteljicom hrvatskog proračuna zapravo osrednja kada je prosječna dnevne potrošnje po turistu svega stotinjak eura?
Bi li turistički sektor, za koji smo navikli govoriti da je u odnosu na druge veći nego što bi trebao biti zapravo bio puno manji kad bismo od te skromne zarade na maloj potrošnji odbili svu štetu koju takav turizam za sobom ostavlja?
Iduće sezone uopće neće biti bitno je li Hrvatska skupa ili jeftina: Važno je samo jedno pitanje
Veljko Ostojić sezonu smatra uspješnom, ali ponavlja kako turizam u kojem je svega 9,5 posto smještaja hotelsko, a najveći udio otpada na privatni apartmanski smještaj nije nešto na čemu bismo trebali ustrajati.
O turističkoj sezoni svakako treba raspravljati kad jedna sezona završi, a prije nego što druga počne, dakle od otprilike sada pa do ožujka iduće godine.
Pitanja za raspravu
Pitanje za tu raspravu bi otprilike glasilo kako povećati dnevnu prosječnu potrošnju turista u Hrvatskoj tako da ona ne bude tri puta niža nego u Italiji ili Španjolskoj ili četiri puta niža nego u Francuskoj, a da istovremeno javni prostor u sred svake sezone obilježava vatrena pobuna zbog skupoće?
Turizam na hrvatskoj obali ne bismo smjeli smatrati osobito uspješnim s takvom potrošnjom u odnosu na druge mediteranske destinacije s kojima se uspoređujemo i koje ističemo kao konkurente na onome što zovemo emitivnim tržištima.
Kad govorimo o turizmu, danas govorimo o grani ekonomije kojoj se mnogi okreću što zbog niskog poreza (kad je riječ o apartmanima) uz visoke troškove održavanja takvog biznisa ako se plaćaju, što zbog nemogućnosti ostvarivanja pristojnog života na drugi način u ekonomiji još uvijek zasnovanoj na iscrpljivanju radnika za niske nadnice, no zapravo rijetko kada govorimo kao o biznisu koji bi trebao služiti i nekom gospodarskom razvoju.
Složimo li se da je turističkih nekretnina za kratkoročni najam sada već previše tada se može ograničiti njihova izgradnja, dogovorimo li se da je hotelskog smještaja premalo u odnosu na apartmanski smještaj možemo izabrati da ćemo poticati investicije u gradnju hotela, zaključimo li da prostora za rast ima najviše izvan glavne ljetne sezone možemo se usmjeriti na razvoj turističkog sadržaja u tim dijelovima godine.
No, pitanje o prosječnoj turističkoj potrošnji ostaje, pa zapravo nedostaje ta jedna središnja nit putem koje bi se odgovorilo na pitanje – kako zapravo motivirati turiste da troše dvostruko više, 200 umjesto stotinu eura dnevno, što je ipak manje nego u Italiji i Španjolskoj, ali je malo manje manje pa bi možda bilo i prihvatljivo.
Tko se pita može li baš svaka rupa biti apartman?
Hotelijerima naravno smetaju apartmani koji se grade uz samu obalu, liče na hotel samo nisu hotel pa nit plaćaju PDV niti ikakav porez osim paušalnog, a ako su posebno dobro opremljeni tada su hotelima konkurencija. Manje im smeta onaj najjeftiniji smještaj, kolokvijalno zvane garaže i potleušice pretvorene u smještajne jedinice za jeftina noćenja u kojima gostuju turisti koji osim na taj smještaj i brzu hranu s kioska na ništa drugo niti ne misle potrošiti. Malo tko se pita može li baš svaka rupa biti apartman, često jest.
Je li divljanje cijena na Jadranu prevara ili znak da postajemo sve sličniji razvijenoj Europi?
Odobreno od strane lokalnih uprava, istih onih od kojih se sada očekuje uvođenje reda u tu turističku djelatnost kroz podizanje godišnjeg poreza na najvišu razinu i zabranu daljnje apartmanizacije.
Ali nitko ne izlazi s planom kako udvostručiti dnevnu turističku potrošnju. Tko će prvi?
Dragana Radusinović/direktno.hr
