Zadnji komentari

Žilavi Trump: ispred Bidena u čak pet od 6 važnih država!

Pin It

Trump announces his run for presidency in 2024

Trump, prema anketama, galopira prema pobjedi

Točno godinu dana prije američkih predsjedničkih izbora, u anketi objavljenoj u nedjelju u američkom prodemokratskom mediju The New York Timesu, Donald Trump vodi ispred Joea Bidena u čak pet od šest važnih saveznih država.

Demokratska stranka nalazi se u velikim problemima: nikako ne uspijeva zaustaviti ubrzani pad popularnosti aktualnog predsjednika i njezinog kandidata za istu dužnost i na izborima koji se održavaju točno za godinu dana – Joe Bidena.

Zabrinutost, osim poražavajućih anketa, povećavaju i sukobi unutar samih demokrata oko Bidenove kandidature, gdje se sve češće čuju glasovi koji upozoravaju kako bi možda trebalo razmisliti o novom predsjedničkom kandidatu DS-a. Tim više, što se njima omraženi bivši predsjednik i daleko najozbiljniji pretendent za republikansku nominaciju Donald Trump sve više odvaja tj. povećava svoju prednost nad Bidenom usprkos pokrenutoj neviđenoj pravosudnoj i medijskoj hajci kojoj je izložen proteklih godinu dana, i gdje mu u pojedinim sudskim procesima, ukoliko bi ga se proglasilo krivim – prijete i kazne zatvora veće i od 70 godina – poput onoga u Georgiji.

Povijesno neviđeni pritisci

Međutim, neviđeno „žilavi“ Trump, usprkos svemu – kao i činjenici da bi malo koji političar, ili bilo koja osoba uopće uspjela izdržati takvu golemu, povijesno neviđenu razinu političkog, pravosudnog i medijskog pritiska bez presedana ne samo u američkoj političkoj povijesti – ne posustaje! Štoviše, postaje sve samouvjerljiviji, svjestan rasta svoje popularnosti.

A na nju, bez ikakve sumnje, utječe i ono područje u kojem su se Biden i demokrati do jučer osjećali najkomotnije i najlagodnije, i na koje su najviše računali u samoj predizbornoj kampanji – a to je vanjska politika! Oni već dugo vrijeme i postojano naglašavaju uspjehe američke vanjske politike: čvrstu i do sad neviđenu konsolidaciju američkih saveznika i ključnih partnera oko američkih vanjskopolitičkih strategija i poteza; navodnu potpunu međunarodnu izolaciju Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu; „pokazivanje zuba“ Kini i „njeno stavljanje na mjesto koje joj pripada“ i štošta drugog oko čega se može pa i mora sporiti, a što i čine republikanci i Trump osobno.

Potonjem nedvojbeno ide u prilog svako zaoštravanje globalnih sigurnosnih problema i kriza, kakvo je i ovo najnovije, vezano uz izraelski rat protiv Hamasa u Pojasu Gaze – i gdje se on onda spremno promiče u lidera, koji, kako sam navodi, jedini može spasiti svijet od Trećeg svjetskog rata u koji ga ubrzano gura Biden.

To isto postojano govori i po pitanju ukrajinskog rata, navodeći kako ga on može završiti za nekoliko dana ako bude izabran, pri čemu nikada ne kaže na koji način to misli postići. Na takve upite odgovara lakonski -kako to ne želi reći da (njegovu formulu) ne iskoriste njegovi politički protivnici.

Također je po pitanju izraelskog rata nedvojbeno zauzeo krajnje čvrstu proizraelsku poziciju – što, zapravo, nikoga ne čudi. Jer Izrael nikada u svojoj povijesti nije imao „proizraelskiju“ američku administraciju od one koja je bila pod vodstvom Donalda Trumpa. Ona je na praktičkoj, a ne samo retoričkoj razini učinila niz kontroverznih poteza koji su potpuno išli u prilog izraelskim interesima – i obratno – potpuno su bili protupalestinskog karaktera kada su njihovi interesi bili u pitanju (ali i šireg arapskog, pa i islamskog). Zbog toga je i na sebe i na SAD nabacio gnjev mnogih islamskih zemalja – uvijek osjetljivih na neriješeno palestinsko pitanje i težak položaj tog naroda kojeg moderna povijest, blago rečeno – nije mazila.

Dovoljno je podsjetiti kako je Trump pristao Jeruzalem priznati glavnim gradom Izraela i da je tamo iz Tel Aviva prebacio američko veleposlanstvo, da je priznao službenu izraelsku aneksiju sirijske Golanske visoravni okupirane u ratu 1967. godine, da je predložio mirovni plan za rješenje palestinskog pitanja koji je omogućavao i širenje židovskih naselja na Zapadnoj obali, a Palestincima je za glavni grad njihove države ponudio izvjesno predgrađe Jeruzalema umjesto Istočnog Jeruzalema i td.

Podsjećam, zbog svega toga izazvao je ne samo gnjev islamskog svijeta, već i snažne kritike brojnih europskih saveznika.

Vole ga Židovi

Trump je uvijek imao, a poglavito to ima sada – i potporu utjecajne i moćne američke židovske zajednice, unutar koje mnogi nikada nisu simpatizirali Bidena i njegovu politiku pokušaja pomirbe s Iranom, njegovu senzibiliziranost i za probleme Palestinaca, ali i Bidena koji blago rečeno ne simpatizera sadašnjeg izraelskog premijera Benjamina Netanyahua s kojim se ne samo razlikuje po ideološkim temama, već je Netanyahu bio i najveći Trumpov politički prijatelj u svijetu u vrijeme njegova mandata. Za Bidena – ljutog Trumpvog neprijatelja – tako je nešto neoprostivo!

Međutim, od zbijanja izraelskog rata s Hamasom sve se naglavce promijenilo: Biden je pod golemim pritiskom republikanaca, velikog dijela demokrata i medija bio primoran reterirati, gotovo izvesti „salto mortale, i zauzeti sličnu poziciju po Izraelu kakvu je imao njegov antipod Trump u vrijeme svoga mandata: zaoštriti politiku i retoriku prema Iranu uz demonstrativno slanje moćnih vojnih brodova u Sredozemlje kao poruke Teheranu što će mu se dogoditi ako se usudi učiniti bilo što protiv Izraela; s Netanyhuom je uspostavio prijateljske odnose, a Palestince i njihove interese ne samo zaboravio, već se otvoreno svrstao na stranu Izraela do te mjere da su mu i arapski lideri zalupili vrata pred nosom.

Poput Jordana, koji je otkazao nedavni pokušaj Bidenovog dolaska u Amman gdje se trebao održati njegov sastanak s tamošnjim kraljem Abdullah II., egipatskim predsjednikom Abdel Fattahom Al-Sisijem i saudijskim prijestolonasljednikom Muhammedom bin-Salmanom s ciljem sprječavanja prelijevanja izraelskog rata s Hamasom u regiju. Razlog je bio i službeno naveden: Bidenovo potpuno svrstavanje na izraelsku stranu!

Trump, prema anketama, galopira prema pobjedi

 Točno godinu dana prije američkih predsjedničkih izbora, u anketi objavljenoj u nedjelju u američkom prodemokratskom mediju The New York Timesu, Donald Trump vodi ispred Joea Bidena u čak pet od šest važnih saveznih država. Iz ankete je razvidno kako Biden gubi potporu među mladima i manjinama. Ništa čudno, mladi se aktivno i u velikom broju svrstavaju među palestinske simpatizere, dok je, nedavno,  američka muslimanska zajednica, koja broji oko 5 milijuna osoba, javno obznanila kako zbog njegove potpore izraelskom ratu u Gazi neće Bidenu dati svoj glas na idućim izborima.

Ali vratimo se anketi The New York Timesa/Siena Collegea, koja je naumoljiva: Donald Trump vodi ispred Joe Bidena u Nevadi (52 posto/41 posto), Georgiji (49/43), Arizoni (49/44), Michiganu (48/43) i Pennsylvaniji (48/44), dok Biden pobjeđuje samo u Wisconsinu (47/45).

Ovdje je vrlo važno naglasiti kako je u svim spomenutim državama na izborima u studenom 2020. godine pobijedio Joe Biden!

Trend definitivno ne ide u prilog aktualnom predsjedniku jer 67 posto ispitanika misli kako zemlja ide u krivom smjeru, 59 posto ne odobrava način na koji obnaša predsjedničku dužnost (među njima čak 46 posto nimalo ne odobrava) a 71 posto ispitanika misli da je u 80. godini Biden “prestar da bude uspješan predsjednik”.

Kako je jutros objavio HTV, Joe Biden najviše gubi potporu među mladima i tek 41 posto mladih od 18 do 29 godina kažu da će sigurno ili vjerojatno glasovati za njega, a za Trumpa će glasovati 40 posto mladih iz iste skupine.

Bidenov tabor je odmah požurio umanjiti važnost ovih rezultata.

– Previđanja godinu dana unaprijed lako se mogu preokrenuti godinu dana poslije, kazao je pak glasnogovornik kampanje Biden-Harris u 2024. Kevin Munoz i pritom se pozvao na anketu koja je bivšem predsjedniku Baracku Obami predviđala velik poraz godinu dana prije reizbora 2012., ali i na međuizbore 2020. za koje se očekivalo da će biti katastrofalni za Bidena, ali su demokrati tada umanjili štetu.

– Pobijedit ćemo 2024. zahvaljujući upornom radu i ne brinući se zbog jedne ankete, dodao je.

Za kraj ću prenijeti i riječi HTV-ove dopisnice iz Washingtona Branke Slavice, koja pak predviđa „tijesnu utrku“ između Bidena i Trumpa, ali i podsjeća kako ni jedan od dvojice kandidata nisu popularni u SAD-u.

Kazala je kako „Biden gubi potporu mlađih birača zbog njegove bezrezervne potpore Izraelu usprkos stradanjima civila u pojasu Gaze“, ali i zbog njegove „beskompromisne potpore Ukrajini“, oko koje , kako je kazala „u američkoj javnosti polako, rekla bih, splašnjava entuzijazam“. „Velik broj Amerikanaca, odnosno dobar broj Amerikanaca misli kako Amerika troši previše novca za pomoć Ukrajini i tako slično razmišlja i veći dio republikanaca u Zastupničkom domu.“ – kazala je Slavica

To na neki način ide u prilog Donaldu Trumpu koji uporno ponavlja kako u njegovom mandatu nije bilo umiješanosti Amerike u vanjske konflikte i kako, da je on ostao u Bijeloj kući, ne bi bilo rata u Ukrajini niti napada Hamasa na Izrael.

„Što će se događati u sljedećoj godini, koja je u političkom životu čitava vječnost, vidjet ćemo. U svakom slučaju, republikanski predizbori počinju u siječnju sljedeće godine u Iowi. A glavni izazivač za Donalda Trumpa i dalje je guverner Savezne države Florida (Ron DeSantis, op.a.) – zaključila je Slavica.

Međutim, njegov zaostatak za Trumpom i dalje je vrlo velik, po mnogima i nedostižan.

Zoran Meter/geopolitika.news