Tko su članovi GREVIO-a, za čije se naredbe ministar Malenica hvali kako ih Hrvatska poslušno izvršava?
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 27 Studeni 2023 14:11
Dakle, to se očekivalo to se i dobilo – GREVIO daje preporuke pa i vrši pritiske na sve najvažnije institucije Republike Hrvatske, kako bi se dodatno pojačao napor u ostvarivanju takozvanog “različitog i uključivog društva” koje će uključivati razne nacionalne, seksualne i druge manjine, a istovremeno osuđivati tradicionalna okruženja i društveni poredak kao nedovoljno “napredan”, odnosno zastario.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica uoči obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama se pohvalio nizom izmjena zakona i uvođenjem pojma femicida u Kazneni zakon. No, to je zapravo ustupak feminističkim udrugama nakon što je početkom rujna GREVIO, vijeće koje nadzire provedbu Istanbulske konvencije, u izvješću kritiziralo Hrvatsku.
Malenica je istaknuo da su, kao rezultat rada široke radne skupine pripremljene su zakonodavne izmjene s ciljem strožeg sankcioniranja nasilja nad ženama i unaprjeđenja sustava zaštite žrtava rodno uvjetovanog nasilja. Istaknuo se izmjenama niza zakona proširuju i osnažuju prava žrtava. Izmjenama paketa zakona: Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakona o sudovima pooštravaju se kazne za rodno uvjetovano nasilje, uvodi novo kazneno djelo ubojstva žena (femicid) i ukida spolno uznemiravanje kao prekršaj te se definira minimalna udaljenost za sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja.
Mnogima je nepoznato kako je za monitoring provedbe ratifikacije Istanbulske konvencije zaduženo je specijalno neovisno tijelo tzv. GREVIO, kratica za – Skupina stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. To tijelo ima iznimno visoke ovlasti poput statusa imuniteta identičnom veleposlanicima, diskrecijsko pravo…
Prvi sastav GREVIO-a bio je izabran u svibnju 2015. i mandat mu je trajao do 31. svibnja 2019., dok danas sastav vijeća čine (re)izabrani članovi kojima mandat traje od 2023. godine.
GREVIO danas čini skupina od dvanaest žena i tri muškarca, dok je u vrijeme hrvatske ratifikacije Istanbulske konvencije imao deset članica. Od starih članica u GREVIO-u su danas Biljana Branković iz Srbije, Iris Luarasi iz Albanije, Françoise Brie iz Francuske, Simona Lanzoni iz Italije, Helena Leitao iz Portugala i Marceline Naudi iz Malte. Uz njih, članovi su postali Laura Albu iz Rumunjske, Ivo Holc iz Slovenije, Maria Run Bjarnadottir s Islanda, Maria-Andriani Kostopoluou iz Grčke, Ellen O’Malley-Dunlop iz Irske, Aleid Van Den Brink iz Nizozemske, Paivi Hirvela iz Nizozemske, Grzegorz Wrona iz Poljske te Marie-Claude Hofner iz Švicarske.
Tko su članovi GREVIO-a?
Biljana Branković iz Srbije završila je preddiplomski studij iz psihologije, a magistrirala rodne studije. Radila je u mnogim tijelima UN-a te ima više od 20 godina iskustva kao konzultant udrugama civilnog društva. Dodatno se obrazovala u Nizozemskoj, SAD-u i Češkoj gdje je studij financirala češka podružnica Soros Foundationa. Iako ima više od 20 godina iskustva u radu za prava žena nije poznato da je ikada osudila srpsku agresiju i zločine nad civilima u Hrvatskoj, BiH ili Kosovu.
Iris Luarasi iz Albanije završila preddiplomske studije iz lingvistike i književnosti, a magistrala je europske studije. Doktorirala je na utjecaju albanskih medija za vrijeme povijesnih zbivanja 1921. do 1924. godine. Posjeduje cjeloživotno iskustvo rada u nevladinom sektoru i u radu pri tijelima UN-a. Radila je u Soros Foundation 2003., 2007., 2011.-2012. te od 2014 do 2015. godine. U suradnji sa Sorosevom organizacijom radila je na jačanju usluga za žrtve rodno utemeljenog nasilja.
Françoise Brie iz Francuske ima preko 35 godina iskustva rada na području zaštite ljudskih i ženskih prava te je sudjelovala u međunarodnim misijama na Bliskom istoku, Africi i Karibima.
Simona Lanzoni iz Italije završila je političke znanosti te cijeli život provela u nevladinom sektoru. U svom životopisu pod relevantne vještine, između ostaloga navodi “Razvijala sam svoje vještine slušanja i razumijevanje realiteta u različitim kulturama i religijama, zadržavajući sposobnost analiziranja rodnih pitanja, diskriminacije i nasilja koje utječu na žene i djevojke, u situacijama mira i sukoba, u ruralnim ili urbanim, u bogatim ili siromašnim sredinama.
Helena Leitao iz Portugala pravnica je i bivša javna tužiteljica , koja za sebe kaže da ima široka znanja iz područja međunarodnih ljudskih prava i rodno utemeljenih zločina.
Marceline Naudi iz Malte predaje na odsjeku za rodne studije na Fakultetu za socijalno blagostanje, a navodi da su joj glavna područja znanja rodni problemi sa fokusom na nasilje nad ženama, seksualna orjentacija i rodni identitet. U životopisu u odjeljku relevantnih kvalifikacija navodi da ima strast prema društvenoj pravdi. Društvene pravde (eng. social justice) je pojam koji obuhvaća razne ideje progresivno-lijevog spektra poput identitetske politike, rodne teorije, radikalnog feminizma, političke korektnosti, ‘prava’ na abortus itd., o čemu smo već pisali :‘Društvena pravda’ u Kanadi kao temelj za rodnu ideologiju u svakoj pori društva.
Laura Albu iz Rumunjske je članica organizacije Rumunjski ženski lobi koja je dio Europskog ženskog lobija koja se zalaže za utrostručenje iznosa dodijeljenog iz fondova EU programu Građani, jednakost, prava i vrijednosti na 1,83 milijarde eura, s ciljem “adekvantne” posvećenosti “rodnoj jednakosti“.
Ivo Holc iz Slovenije je ravnatelj Više policijske škole u Tacnu.
Maria Run Bjarnadottir s Islanda je Direktorica sigurnosti na internetu pri Državnom povjerenstvu za policiju i pomoćna profesorica na Sveučilištu Akureyri gdje održava predavanja o kibernetičkom kriminalu, nasilju i odnosima moći. Njezino doktorsko istraživanje dijelom financira Islandski fond za ravnopravnost spolova, budući da ispituje privatnost na internetu iz rodne perspektive.
Maria-Andriani Kostopoluou iz Grčke došla je u GREVIO nakon pozicije na Vrhovnom sudu te je obnašala razne dužnosti u Vijeću Europe. Ona preko 17 godina lobira za “učinkovite i usklađene provedbe međunarodnih i europskih standarda ljudskih prava, uključujući standard ženskih prava“.
Ellen O’Malley-Dunlop iz Irske je bila izvršna direktorica Dublinskog kriznog centra za silovanje od 2006. do 2016. godine i predsjednica Nacionalnog vijeća žena Irske od 2017. do 2020. godine. Danas je profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Limericku.
Aleid Van Den Brink iz Nizozemske provela je preko 30 godina upravljajući raznim skloništima za zlostavljanje žene i djecu u Nizozemskoj. Također je bila članica više organizacija posvećenih pravima žena među kojima je i organizacija Stichting SafetyNed koja se u suradnji s američkim organizacijama bavi digitalnom sigurnošću skloništa za žene i digitalnom sigurnošću žrtava.
Paivi Hirvela iz Nizozemske je bivša sutkinja Europskog suda za ljudska prava.
Grzegorz Wrona iz Poljske je odvjetnik koji se u Poljskoj fokusirao na zakon o suzbijanju nasilja u obitelji.
Marie-Claude Hofner koja formalno dolazi iz Švicarske je rođena u SAD-u. Radila je u bolničkim centrima u Lausanni i Genevi te je obnašala dužnosti predstavnika za države članice WHO iz Europe glede prevencije nasilja i predsjednice Zaklade Charlotte Olivier.
Ignoriranje udruge U ime obitelji, masovnih prosvjeda diljem Hrvatske, akademika, hrvatskih biskupa i smjene u HDZ-u zbog kontroverzne konvencije
Iako je HDZ-ov predsjednik Vlade RH Andrej Plenković obmanjivao javnost tzv. interpretativnom izjavom na Istanbulsku konvenciju, ona ne može modificirati, mijenjati ili ograničavati obveze koje se nalaze u Istanbulskoj konvenciji niti mijenjati njihov pravni učinak. Dakle Hrvatska se ratifikacijom obvezala da mora provoditi sve obveze sadržane u Konvenciji – provoditi odredbe o “rodu”, unijeti koncept “roda” u obrazovni sustav, obvezati se na financiranje i konzultiranja udruga civilnog društva i na proizvoljni nadzor, također kontroverzne, komisije GREVIO.
Podsjetimo, unatoč masovnim prosvjedima diljem Hrvatske protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, ne samo da je Plenković Konvenciju odlučio ratificirati nego su istu potvrdili svi saborski zastupnici HDZ-a osim njih 14 i to uz pljesak zastupnika SDP-a.
Plenković je dapače bio toliko ustrajan u ratifikaciji IK da je zbog kritiziranja iste dao smijeniti druga dva najmoćnija HDZ-ovca u hijerarhiji, političkog i međunarodnog tajnika, raspuštao je stranačke ogranke te je u konačnici ignorirao upozorenja HAZU-a i hrvatskih biskupa.
Tisuće prosvjednika na velikim prosvjedima i brojni drugi intelektualci pobunili su se 2018. protiv ratifikacije IK. Plenković je tada naredio izdavanje pravno irelevantne izjave. I tada je prva reagirala udruga U ime obitelji iz koje su poručili kako taj postupak neće i ne može spriječiti da Republika Hrvatska, ako ratificira Konvenciju, mora provoditi sve obaveze sadržane u Konvenciji.
Plenković je kao pravnik morao znati koliko je nevažno dodavati interpretativnu izjavu IK budući da se u njoj rodna ideologija spominje samo jednom i to bez njezinog definiranja.
Podsjetimo, skupina stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO) objavila je 6. rujna svoje prvo evaluacijsko izvješće u kojem se ocjenjuju napori Hrvatske u provedbi Istanbulske konvencije. Ocijenili su da se Hrvatska trudi ispuniti zadaće koje su pred nju postavljene Istanbulskom konvencijom, ali da mora poduzeti dodatne napore te zatražili niz mjera koje se trebaju ispuniti. Čim je stigla kritika, reagirala je Vlada. U suradnji s većinom feminističkim udrugama Vlada Andreja Plenkovića predstavila je veliki paket ”mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece”.
Dakle, to se očekivalo to se i dobilo – GREVIO daje preporuke pa i vrši pritiske na sve najvažnije institucije Republike Hrvatske, kako bi se dodatno pojačao napor u ostvarivanju takozvanog “različitog i uključivog društva” koje će uključivati razne nacionalne, seksualne i druge manjine, a istovremeno osuđivati tradicionalna okruženja i društveni poredak kao nedovoljno “napredan”, odnosno zastario.
