Ukrajinski rat pokazuje koliko je elektronika promijenila prirodu ratovanja
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 03 Prosinac 2023 08:14
Jedan primjer s bojišnice u Ukrajini pokazuje koliko je elektronika promijenila prirodu modernog ratovanja, piše Borislav Ristić u kolumni za Večenji list.
Ovih dana se moglo naići na neobičnu informaciju s ukrajinskog bojišta. Naime, ruski su vojnici pokušavali osvojiti jedan bunker s mitraljeskim gnijezdom. Bunker su gađali granatama i dronovima.
Uvjereni kako je neprijatelj “neutraliziran” približili su se bunkeru, ali su se ponovno našli pod mitraljeskom paljbom. Nastavili su sve žešće udarati po bunkeru, sve dok ga na kraju nekako nisu uspjeli razoriti.
Ukrajinski rat donio je potpunu revoluciju u načinu ratovanja
Kad su prišli osvojenom bunkeru, imali su što vidjeti. Umjesto da nađu bunker pun ubijenih Ukrajinaca, zatekli su samo ostatke robotičkog mitraljeza.
Po izvještajima još nije jasno je li bio daljinski upravljan ili je pak djelovao autonomno, ali nam ovaj primjer, tek zadnji u nizu sličnih, govori o tome koliko je upotreba jeftine elektronike promijenila prirodu modernog ratovanja. Ukrajinski rat je tu donio potpunu revoluciju.
Rusi su uvjereni kako se ovdje radi o prototipu NATO oružja koje je poslano na ukrajinsko bojište radi testiranja. To nije nemoguće, jer ukrajinsko bojište od početka svim stranama služi kao golemi vojni poligon za testiranje različitog oružja.
Novi oblici ratovanja oslanjaju se na ‘igračke’
Sjetimo se samo široke uporabe jeftinih malih dronova, koji liče na dječje igračke na koje je prikvačen eksploziv, a mogu neprijatelju nanijeti ogromnu štetu u ljudstvu i naoružanju.
S druge strane svjedočimo i kako su Rusi značajno unaprijedili sustav daljinski upravljanih dronovima. Sada su ove “igračkice” programirane da same upravljaju, koordiniraju se s drugim dronovima, samostalno pronalaze mete i djeluju.
Uz to, Rusi su razvili za njih i sustav s kamerama za noćno viđenje. Danas, tako, ne postoji način da se od naoružanih robota skrijete ni noću ni danju, ni na nebu ni na zemlji.
Naravno, revolucija koju je u načinu ratovanja donio rat u Ukrajini nije u razvoju samog robotičkog naoružanja, već u razvoju jeftinog robotičkog naoružanja.
Ako vi dronom od par stotina eura možete poslati na otpad oklopljene grdosije čija izrada košta milijune eura, onda je tu vojna matematika jasna. Preokret koji je donio rat u Ukrajini sastojao se u tome što su se odjednom pojavila jeftina rješenja za svaki novi izazov.
Uzmimo za primjer samo okolnost da je Zapad za dvije godine rata Ukrajini poslao naoružanja u vrijednosti deset ruskih godišnjih vojnih proračuna. Suočena s takvom matematikom, Rusija nije imala nikakve šanse.
Na tome se gradio i optimizam zapadnih stratega glede uspjeha ljetošnje ukrajinske kontraofenzive. Ali, razvoj tehnologije ratovanja jeftinim robotima donio je novu matematiku i unio preokret.
Ima li skupo naoružanje smisla?
Zato se sve više i postavlja pitanja o budućnosti ratovanja. Koji je smisao izrade skupih tenkova i oklopnih vozila, kad ih jeftini dronovi mogu poslati na otpad?
Još više, koji je smisao modernih borbenih aviona, kada ih obrambeni sustavi temeljeni na dronovima čine starim kantama? Čemu, onda, i nosači aviona? Itd, itd. Jeftini vojni roboti čitavu modernu vojnu industriju otjerali su na smetlište povijesti.
Poznato je da su tehnološke inovacije kroz povijest u velikoj mjeri dolazile i zbog želje čovjeka da ubije svoga bližnjeg. Bogati su oduvijek postajali još bogatiji tako što su slali sirotinju da se međusobno tamani.
Otuda i to ružno lice povijesti čovječanstva koje sliči na povijest klanja. Čovjek se jednom mora pitati ima li kraja takvoj povijesti?
Teško je reći hoće li ikad biti kraja ratovanju, ali rat u Ukrajini pruža možda maglovitu, ali ipak nadu, da u tim ratnim igrama ljudi više neće biti potrebni. Pored jeftinih robota slati u rat ljude postalo je preskup “sport”. Neka se sad malo dronovi igraju povijesti.
