Ključni financijer globalnog islamističkog ekstremizma čiji je cilj širenje na Europu
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 14 Prosinac 2023 15:08
Danas o tome njegova administracija šuti. Petrodolari i geopolitički interesi su u ovom slučaju važniji od priča o demokraciji i borbe protiv islamističkog terora.
Prikazuje ga se kao neutralnog, prijatelja Zapada, a s druge strane bliskog Iranu, sklonog Izraelu, prijatelja Palestinaca i cijelog arapskog svijeta. Uz to, Katru se pripisuje sposobnost održavanja veza sa središtima islamističkog ekstremizma i mogućnost posredovanja između njih i Zapada
Katar, u kojem je političko sjedište palestinskog Hamasa, jednog od ogranaka globalnog holdinga islamističkog terora, uspješnim posredovanjem u razmjeni talaca i zatvorenika između Hamasa i Izraela gradi medijsku sliku bliskoistočne Švicarske. Prikazuje ga se kao neutralnog subjekta, prijatelja Zapada, a s druge strane bliskog Iranu, sklonog Izraelu, prijatelja Palestinaca i cijelog arapskog svijeta. Uz to, Katru se pripisuje sposobnost održavanja veza sa središtima islamističkog ekstremizma i mogućnost posredovanja između njih i Zapada. Sve je to, prema medijskim izvješćima, Katar istodobno. On je i domaćin ključnih američkih vojnih postrojenja u Perzijskom zaljevu, u bazi Al-Udeid, gdje je i zapovjedno mjesto američkog Središnjeg zapovjedništva (U. S. Central Command – CENTCOM). Istodobno, u svojemu glavnom gradu Dohi ugošćuje vodstvo Hamasa, koje se, usput rečeno, lažno predstavlja kao nekakvo “političko krilo” te organizacije koje, tobože, nije izravno povezano s onim što je “vojno krilo” Hamasa iz Gaze učinilo 7. listopada. Dakako, to tako ne funkcionira u stvarnosti. Riječ je o triku s pomoću kojeg se pregovara s Hamasom, a zapravo je riječ o jedinstvenom vodstvu smještenom u Dohi koje je uz pomoć Irana planiralo i dalo zeleno svjetlo za napad na izraelska naselja, pokolj civila i otmice talaca. Može se, s obzirom na to da je efektivno čelništvo Hamasa smješteno u Dohi, financirano i politički i vojno podržano od Katra i Irana, čak raspravljati o tezi da je napad na izraelska naselja 7. listopada pokrenut iz Katra, pa slijedom toga teško može biti govora o bilo kakvoj katarskoj neutralnosti. No unatoč tim činjenicama, Katar se predstavlja kao zemlja čudesa, Aladinova svjetiljka s pomoću koje se sve rješava. Pa čak i šef izraelskog Mossada, sa službenicima američkih obavještajnih agencija, ovih dana krajem studenoga, izvješćuju mediji, navodno pohodi Dohu u misiji izvlačenja talaca iz Hamasovih ruku.
Ovisnost Zapada
I to nije sve. Ta Aladinova svjetiljka od Katra uskočila je drugi put u posljednja dva desetljeća u pomoć posrnulom gospodarstvu Europske unije ogromnim plasmanima iz svojih fondova i isporukama ukapljenog plina EU partnerima, koji mu pak za basnoslovne iznose prodaju sofisticirane proizvode svoje vojne industrije. No Katar u stvarnosti nije nikakva Aladinova svjetiljka koja ispunjava želje, nego država koja svoje energetsko bogatstvo na promišljene, inovativne, a nerijetko i podmukle načine koristi za ostvarenje vlastitih ciljeva.
Doći će trenutak kada će Europa i Zapad shvatiti da Katar nije njihov dobročinitelj, nego bogata i moćna država s vlastitom geostrateškom doktrinom. Katar djeluje kao veliki kotao u kojem se kuhaju svi sastojci bliskoistočne politike, ali ono što će se na kraju skuhati neće biti ono što je Zapad želio, nego ono što je davno isplanirano u Dohi.
Katar naizgled samo stjecajem okolnosti kao mala država, s 1,5 milijuna stanovnika, postupno stvara ovisnost Zapada, prije svih Europe, o sebi preko izvoza ukapljenog plina, ulaganja i ogromnih vojnih ugovora. No iza kulisa može se zorno spoznati da nije riječ o slučajnosti i katarskom sretnom trenutku, nego o dobro promišljenoj strategiji.
Katar je ključni financijer globalnog pokreta islamističkog ekstremizma čiji je cilj širenje na Europu. Na pitanja o tom aspektu djelovanja Katra koja su uporno postavljali zastupnici u Europskom parlamentu nikada nisu dani suvisli odgovori, kao ni o statusu suradnje Europske unije s državom koja se gotovo otvoreno bavi podrškom organizacijama islamističkog ekstremizma. Jednako tako ni američki kongresnici koji su zahtijevali preispitivanje odnosa američke administracije s Dohom nisu uspjeli postići ništa.
Ostaje tek davna izjava američkog predsjednika Bidena koji je svojedobno Katar označio zaštitnikom ISIL-a.
Planirano širenje
Joe Biden, kao tadašnji potpredsjednik SAD-a u mandatu Baracka Obame, još 2014. godine na Harvardu za nastanak ISIL-a izravno je optužio regionalne američke saveznike rekavši: “Turska, Saudijska Arabija, Katar i UAE bili su toliko željni rušiti Assada da su zapravo stvorili sunitsko-šijitski rat preko posrednika tako što su slali stotine milijuna dolara i desetke tisuća tona oružja svima koji su bili spremni boriti se protiv Assada. Mi ih nismo uspjeli uvjeriti da moraju prestati s potporom za ove skupine. Ishod takve politike danas je jasno vidljiv jer ispada da su naoružavali Al-Nusra Front i Al-Qaedu, a to je pak dovelo do stvaranja ISIL-a.”
Danas o tome njegova administracija šuti. Petrodolari i geopolitički interesi su u ovom slučaju važniji od priča o demokraciji i borbe protiv islamističkog terora.
Iako mnogi upozoravaju da tako dalje neće moći nakon događaja od 7. listopada i da, između ostalog, Hamas više ne bi trebao imati utočište u Katru, odnosi Zapada s Dohom nastavljaju se uhodanim putovima partnerstva, a uspješnim pregovorima o taocima Katar potiskuje takva pitanja pod tepih i ističe svoju ulogu za Zapad nezaobilaznog partnera na Bliskom istoku.
Istodobno dok pribavlja političke bodove na svim stranama, nastavlja svoju agendu financijskog i sve snažnijeg političkog prodora u zapadne integracije, a one postaju sve više ovisne o njemu. U pozadini nije samo goli profit nego, pokazat će se s vremenom, i planirano širenje katarskog utjecaja, a s njime i širenja utjecaja ekstremnog islamizma.
Naivno je vjerovati da netko tko je uložio milijarde u europsko gospodarstvo i stekao udjele u vodećim europskim tvrtkama ne pripisuje sebi i pravo postavljanja političkih zahtjeva prema partnerima. Katarski i arapski kapital iz zaljevskih petromonarhija bio je prethodnik organizirane imigrantske navale prema Europi. On je, uz interes vodećih europskih sila i njihovih poslovnih zajednica, bio i ostao u pozadini bliskoistočne emigracije prema Europi.
Pravila igre
Podaci o katarskom i arapskom kapitalu koji je preplavio Europu ostavljaju malo mjesta dvojbi stoji li iza svega i politička strategija širenja utjecaja moćnih zaljevskih arapskih petromonarhija koje sa sobom vuku i teret otvorenog ili prikrivenog podržavanja islamističkog ekstremizma i njegovih strateških širenja prema Europi.
Arapski i katarski kapital, i njegov geopolitički utjecaj koji sa sobom nosi, prati europske krize i ulazi u igru kada mu se pruži prilika. U dva velika vala posljednjih desetljeća penetrirao je u Europu. Prvi put za vrijeme ekonomske krize krajem prvog desetljeća 21. stoljeća i krize nastale zbog pandemije koronavirusa, a potom u drugom velikom valu nakon ruske agresije punog opsega na Ukrajinu u veljači 2022., u situaciji velikih rashoda EU-a za financiranje ukrajinske obrane i hitne potrebe zamjene ruskih energenata drugim izvorima.
Katar je mogao ponuditi i jedno i drugo – i energente i svježi novac. Novac određuje pravila igre i političke odluke, a odluke o otvaranju europskih vrata imigraciji iz arapskih zemalja, znakovito je, donesene su nakon što su ogromne investicije bogatih arapskih monarhija, sponzora i zaštitinika sunitskog ekstremizma, Saudijske Arabije, Kuvajta i posebice Katra, učvrstile pozicije u Europi u koju su masivnije ušle početkom gospodarske krize u misiji izravnog upumpavanja i spašavanja europskih banaka i korporacija.
Riječ je o ulaganjima koja se u Europu slijevaju gotovo isključivo iz bogatih arapskih zaljevskih petromonarhija okupljenih oko Saudijske Arabije u Vijeću za suradnju u zaljevu (Gulf Cooperation Council – GCC), u čijem su sastavu, uz vodeću Saudijsku Arabiju, i Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt, Bahrein i Oman.
Nova energetska i ekonomska kriza u koju Europa i Europska unija polako ponovno klize, kao i za financijske krize 2007./2008. godine, posljedično vuče za sobom nova masivna ulaganja arapskog kapitala, a time i političkog utjecaja.
Saudijski fondovi
Poslovanje u Europi najvećih arapskih državnih fondova iz Katra, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta raste gotovo proporcionalno s rastom ekonomske i financijske krize u Europi. Najagilniji su ujedno i najjači arapski državni fondovi, prije svih Katarski investicijski fond (Qatar Investment Authority), a potom fondovi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta – Abu Dhabi Investment Authority – ADIA i Kuwait Investment Authority, te saudijski državni fond The Public Investment Fund (PIF). Procjenjuje se da samo svaki od navedenih fondova iz Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata upravlja kapitalom većim od pola bilijuna dolara, po čemu se svrstavaju u pet najvećih svjetskih investicijskih fondova.
Prema podacima koje je iznio njemački Die Zeit, u srpnju 2017. godine Katar je raspolagao sa 17 posto dionica Volkswagena, 3 posto dionica Siemensa, 14 posto dionica Hapag-Lloyda, po veličini kapaciteta petog najvećeg svjetskog kontejnerskog prijevoznika, i s oko 8 posto dionica Deutsche Banka. U ožujku 2017. godine Reuters prenosi informaciju o interesu saudijskog državnog investicijskog fonda (Public Investement Fund – PIF) za ulaganja u njemačke financijske i tehnološke tvrtke. Intenzivna ulaganja arapskog kapitala u europske tvrtke, posebice njemačke, nastavljaju se i sljedećih godina. Kolika je borba između arapskih investitora za osvajanje europskog tržišta pokazuje i činjenica da su saudijski fondovi zbog nastavka njemačke suradnje s Katrom tijekom njegove izolacije od Saudijske Arabije i njezinih arapskih saveznika zaprijetili prekidom suradnje. No njemački poslovni i bankarski krugovi nemaju izbora nego i po cijenu gubitaka poslova sa Saudijcima nastaviti suradnju s Katrom koji je duboko prodro u njemački financijsko-gospodarski kompleks.
Prekid suradnje s Dohom i katarskim kapitalom danas je za njemačko i europsko gospodarstvo i ekonomiju praktički postao nemoguć, ne samo zbog gubitka poslova i enormne financijske štete nego i zato što je Katar duboko involviran u europsko gospodarstvo i financije putem svojih udjela u vlasništvu moćnih europskih korporacija i banaka i svaki poremećaj odnosa može ozbiljno destabilizirati europske burze. Uz to, Katar je i važan opskrbljivač Europske unije ukapljenim plinom.
Šoping u Engleskoj
Nakon ruske agresije na Ukrajinu uslijedio je novi val katarskih i arapskih ulaganja u europske tvrtke. Koristi se nova prilika za dodatni plasman fosilnih goriva prije svega ukapljenog plina za EU nakon postupnog zatvaranja dotoka plina iz Rusije. Dok se Europa bori s prijetećom recesijom nakon pandemije covida-19 i tijekom velikog rata na europskom tlu, Katar se dodatno bogati. Međunarodni monetarni fond očekuje da će proračunski suficit zemlje porasti za 57,6 %, s 12,2 milijarde dolara 2022. godine na 19,3 milijarde dolara 2023. godine.
Jedva poznat svijetu prije 20 godina, Katar više ne želi biti samo bogata zemlja: želi biti moćan. Od ranih 2000-ih država Perzijskog zaljeva koristi svoje golemo bogatstvo za stjecanje međunarodnog utjecaja. Većina ulaganja kanalizira se preko Qatar Investment Authority (QIA), državnog fonda vrijednog 450 milijardi dolara, osnovanog 2005. godine. Fond ima nekoliko podružnica, uključujući Qatar Holding, Qatar Sports Investment, Katar gostoprimstvo, Kasada Capital i Qatari Diar. Ostali ogranci ulaganja uključuju Qatar Foundation, Mayhoola i QInvest. Sva ova tijela usko su povezana s vladajućom obitelji Al-Thani, piše Chloe Doamar u članku pod naslovom “Qatar: Spending Cash Abroad” za njujorški Global Finance u prosincu prošle godine.
Prema pregledu Global Financea, Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je prvo odredište katarskih izravnih stranih ulaganja u iznosu većem od 40 milijardi dolara. Emirat je kupio neke od najcjenjenijih britanskih nekretnina, uključujući hotel Ritz, robnu kuću Harrod’s, financijski centar Canary Warf, nebrojene privatne kuće u najpoželjnijim četvrtima Londona i najvišu zgradu u zemlji, Shard. Broj domova u vlasništvu katarskih pojedinaca u Ujedinjenom Kraljevstvu udvostručio se između 2018. i 2021., pokazuje nedavna studija tvrtke za nekretnine Alford Hughes sa sjedištem u Dohi. Katar je kupio toliko da je sada deseti najveći zemljoposjednik u Velikoj Britaniji, izvještava MSCI Real Assets.
Ključne industrije
Tijekom posljednja dva desetljeća, QIA je stekao vlasničke udjele u nekim od najvećih britanskih kompanija, kao što su Barclays Bank, Sainsbury’s supermarketi, Royal Dutch Shell, zračna luka Heathrow, British Airways, pa čak i Londonska burza. Prema podacima koje je prikupio Guardian, Katar je samo u prvih 10 mjeseci 2022. ostvario 545 milijuna dolara dividendi od tvrtki koje kotiraju na burzi u Velikoj Britaniji.
U prosincu 2021. godine QIA je najavio ugovor vrijedan 110 milijuna dolara s Rolls Royceom za razvoj tehnološkog središta specijaliziranog za inovacije zelenog inženjerstva. Projekt bi mogao stvoriti do 10.000 radnih mjesta između sjeverne Engleske i Dohe. U svibnju 2022. godine šeik Tameem al-Thani, katarski šef države, posjetio je London, gdje je obećao uložiti još 12,4 milijarde dolara u strateško investicijsko partnerstvo za potporu ključnim industrijama kao što su financijski sektor, znanost i nove tehnologije.
Francuska i Njemačka drugi su i treći najveći primatelji katarskih ulaganja u Europi, s procijenjenih 27 odnosno 24 milijarde dolara.
Slično onomu što je učinio u Ujedinjenom Kraljevstvu, Katar je kupio luksuzne nekretnine u Parizu i uzeo udjele u nizu vodećih francuskih tvrtki: medijska grupa Lagardere, naftna kompanija TotalEnergies, zrakoplovni div EADS, komunalna tvrtka Veolia, proizvođač nuklearne energije Areva, modni brend Balmain, pariška robna kuća Printemps, nogometni klub Paris Saint Germain i Francuska ugostiteljska grupa Accor.
Od 2008. godine Francuska potiče ta ulaganja oslobađanjem od poreza. Analitičari tvrde da oni predstavljaju financijski gubitak od 150 do 200 milijuna dolara za francusku državu.
U Njemačkoj, Katar je vodeći dioničar Volkswagen grupe i drži udjele u tehnološkoj tvrtki Siemens, Deutsche Banku, brodarskoj tvrtki Hapag-Lloyd i građevinskom divu Hochtiefu.
Visoki ulozi
Katar također plasira novac u SAD. Najpoznatiji ugovor je Golden Pass — 10 milijardi dolara vrijedan zajednički pothvat između Qatar Energyja i Exxon Mobila za izgradnju najvećeg sjevernoameričkog izvoznika ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Teksasu. Katar kao najveći izvoznik LNG-a na svijetu sada posjeduje i 70 % udjela u postrojenjima Golden Passa, koja bi trebala biti operativna 2024. godine.
Uz vrhunske nekretnine u New Yorku i Washingtonu, Katar širi svoju mrežu ulaganja.
Ulaganja u sunčanom pojasu SAD-a
Naša su ulaganja uglavnom smještena u sunčanom pojasu SAD-a ili u gradovima s pozitivnim demografskim priljevom – kaže Alexandre Bernassau, voditelj ulaganja u Lesha Bank LLC, ranije poznat kao Qatar First Bank (QFB) koji je sada prva nezavisna banka usklađena sa šerijatom. “SAD je učinkovito i likvidno tržište, s vrlo dobro definiranim protokolima kupnje i prodaje i puno kupaca i prodavača. Također smatramo da su valutni rizici niski jer je katarski rijal vezan za američki dolar.”
Dok su Katar i ostale zaljevske petromonarhije iz Vijeća za suradnju u Zaljevu (Cooperation Council for the Arab States of the Gulf, poznat i kao Gulf Cooperation Council ili skraćeno GCC) svojim izravnim financijskim transferima i kupnjom udjela spašavali europske banke i tvrtke, usporedno su za svoje interese manipulirali islamističkim ekstremizmom, financirali i operativno oružjem i instruktorima pomagali ekstremističke skupine, uključujući i ISIL, Hamas, Al-Qaedu i konačnici cijeli holding islamističkog terora. Saudijska Arabija i UAE su s vremenom povukle ručnu kočnicu u tome poslu jer su ekstremisti zaprijetili i ruci koja ih je hranila, ali je Katar dodao gas u tom poslu s islamističkim organizacijama, zbog čega je, kao i zbog suradnje s Iranom, bio čak i neko vrijeme pod blokadom i sankcijama ostalih država iz GCC-a.
Katar je tako, iako malena država, svojim novcem koji otvara sva vrata svijeta istodobno postao i financijer Europe s visokim ulozima i u SAD-u i s druge strane donator i zaštitnik organizacija islamističkog ekstremizma čiji je cilj uništenje nevjerničkog Zapada. Europa, odnosno vodeće europske sile i SAD pristali su na takvu igru. Katarski dužnosnici danas na prigovore zbog gostoprimstva vodstvu Hamasa neslužbeno ukazuju na to da je to učinjeno na zahtjev SAD-a kako bi se vodstvo Hamasa uklonilo iz neprijateljskog Damaska, gdje je boravilo prije odlaska u Katar. Učinjeno je to kako bi ga se lakše nadziralo i po potrebi pregovaralo, a vjerojatno i kako bi se Hamas koristio za obavljanje prljavih posredničkih poslova na bliskoistočnim ratištima i na palestinskim teritorijima.
Moralni ponor
U svakom slučaju, u jednom je uspio – uništiti PLO koji je sklapao mirovne sporazume s Izraelom i zavladati palestinskim korpusom s pozicija islamističkog ekstremizma.
Posljedica je perverzna situacija da katarski novac sve može – spašavati europska i zapadna gospodarstva, financirati islamistički ekstremizam, pokretati ratove i zatvarati ratove te sklapati pogodbe o razmjeni talaca i zatvorenika između smrtnih neprijatelja.
Slika djece koju kao svoje taoce Hamas dovodi na razmjenu pred očima cijelog svijeta označava početak sloma međunarodnog pravnog poretka, kakav je stvoren nakon 2. svjetskog rata, i praktičnu legalizaciju ratnog zločina kao instrumenta ratovanja. Hamas, a potom i Izrael uz podršku SAD-a i europskih sila, svojim postupcima su ga u samo mjesec dana teško nagrizli, a nezaobilazni Katar je ne samo posredovao nego je, čini se, sve uključene aktere uvukao u posvemašnji moralni ponor.
Zapad drži da je kao Aladin u Katru pronašao svoju čarobnu svjetiljku. Ali pitanje je u čijim je ona rukama u ovom trenutku.
Osigurali tvrtki RWE glatko preuzimanje američke tvrtke
U listopadu 2022. godine katarski državni fond (Qatar Investment Authority) preko svoje podružnice u Njemačkoj, Qatar Holdinga, koji je u njegovu stopostotnom vlasništvu, najavio je ulaganje od 2,5 milijardi eura u njemački elektroenergetski gigant RWE AG sa sjedištem u Essenu. U taj posao krenuo je upravo u trenutku kada je RWE najavio akviziciju američkog proizvođača i operatora solarnih sustava Con Edison Clean Energy Bussines u vrijednosti od sedam milijardi eura kako bi ojačao svoju poziciju na tržištu poslovanja s obnovljivim izvorima energije. Njemački RWE je, naime, već dugo tražio način za ulazak u dioničku strukturu navedene američke tvrtke, a jedina preostala opcija zatvaranja financijske konstrukcije bilo je podizanje kredita, čime bi se osigurala realizacija posla. I baš u tom trenutku, nimalo slučajno, u posao je uletio Katar i osigurao tvrtki RWE glatko preuzimanje američke tvrtke.
Mario Stefanov/geopolitika.news
