Što Branimir Janković, recenzent Profila Klett govori o Oluji, Domovinskom ratu i Bleiburgu?
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 26 Prosinac 2023 10:02
Mediji u Hrvatskoj, koji posljednjih dana pišu o povučenom udžbeniku povijesti, izbjegavaju navesti jednu jako važnu činjenicu kad je Branimir Janković u pitanju. Uzimaju njegov komentar i pritom ga predstavljaju kao urednika portala historiografija.hr, povjesničara i docenta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Prešućuju kako je Janković recenzent jednog drugog udžbenika povijesti za izdavača Profil Klett, i to onog kojem je koautor Miljenko Hajdarović, koji je koautor i spornog udžbenika.
Janković je recenzent jednog drugog udžbenika povijesti za izdavača Profil Klett. A osnivač i prvi urednik portala Damir Agičić autor/koautor udžbenika/vježbenica iz povijesti.
Tko je Branimir Janković?
Branimir Janković je povjesničar, docent Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Diplomirao je povijest i hrvatski jezik i književnost 2006. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godinu dana kasnije upisuje poslijediplomski doktorski studij “Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu”. Od 2009. zaposlen je kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu doktorirao 2014. radom “Teorijske i metodološke preobrazbe hrvatske historiografije 1970-ih i 1980-ih godina”.
Od 2009. docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti na predmetima “Povijest historiografije”, “Javna povijest”, “Historiografija i nacionalizam”, “Historiografija o Francuskoj revoluciji” te seminaru iz “Europske i svjetske povijesti 19. stoljeća (1789-1918)”.
Objavio je monografiju “Mijenjanje sebe same. Preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma”.
Janković je trenutno i urednik portala historiografija.hr, čiji je osnivač i prvi urednik Damir Agičić te urednik stranice Javna povijest/Public History na Facebooku. Na Facebook stranici učestalo se najavljuju događaji u organizaciji Documente, kao i Inicijative mladih za ljudska prava.
Tako je npr. u studenom najavljena Edukativno-aktivistička škola tranzicijske pravde “Gdje si bio_la 2023.?”, a koju se opisuje riječima: “Zainteresiranim mladima želimo omogućiti kvalitetnije razumijevanje odnosa prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u društvima koja su prošla kroz sukobe te zajednički promisliti kako možemo utjecati na neponavljanje rata te se angažirati protiv ekspanzije nacionaliz(a)ma. ”
Zanimljiva je i njegova fotografija ispred slike Josipa Broza Tita. Ona ni ne čudi nikoga s obzirom na njegovu biografiju.
Čime se sve u svom radu bavio Janković?
Otvorite li popis publikacija Jankovića, dobit ćete uglavnom radove oko Jugoslavije, oko povijesnog revizionizma, nacionalizma…:
“Transformacija pojma antifašizam i tranzicija povjesničara u Hrvatskoj “, “Intelektualne intervencije Branka Horvata: Hrvatsko proljeće 1971. i Kosovo 1989.Ideje o transformaciji Jugoslavije 1990-ih godina”, “Prijepori o povijesnom revizionizmu i reviziji povijesti PROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja”, “”Prijelomna” i “sudbonosna” 1918: obilježavanje stogodišnjice stvaranja Jugoslavije”, “Povijest knjige i čitanja: novi pristup jugoslavenskom socijalizmu Reprezentacije socijalističke Jugoslavije: preispitivanja i perspektive”, “Suvremena povijest i suvremena hrvatska historiografija kao istraživački problem” i dr.
Veza Janković-Hajdarović-Profil Klett
“VREMEPLOV 8 : udžbenik povijesti za osmi razred osnovne škole” također je uvršten u Katalog za ovu akademsku godinu.
Njegovi autori su Tomislav Bogdanović, Miljenko Hajdarović i Domagoj Švigir. Posljednji je tvrdio kako hrvatski udžbenici povijesti za osnovnu školu većinom i dalje prikazuju Srbe kroz negativne stereotipe stvorene 1992.
Recenzenti ovog udžbenika su dr. sc. Branimir Janković; Manuela Kujundžić, prof.; Vinko Tadić, prof.; Martina Glučina, prof.
Kako se Janković očitovao o povučenom udžbeniku?
Docent Janković u svom je proglasu na historiografija.hr kojim je najavio borbu za „pluralizam mišljenja o povijesnim kontroverzama“, zanemario mogućnost da i sam kaže što misli o povučenom udžbeniku.
Zato se u utorak ponovno oglasio, pritom odgovarajući na ono što je prof. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, napisao u analizi za Narod.hr:
“Vjerujem da je iz svega napisanog jasno da se povučeni udžbenik povijesti ne uklapa u ono što njegovi kritičari smatraju da bi trebalo pisati o nacionalnoj povijesti. Sažeto rečeno, treba ublažiti ono što bi bilo kritično prema nacionalnim junacima i dominantnoj hrvatskoj politici, a naglasiti ono što se smatra da bi im trebalo govoriti u prilog. Pritom se iza pozivanja na „činjenice“ i „greške“ javljaju i mnogi primjeri izravnih imputacija, manipulacija i apsurdnih zahtjeva. Tom prilikom se propisuju ne samo točno određene interpretacije nego i željene formulacije, čak i odgovarajući glagoli.
Postavlja se pitanje kako je takvim shvaćanjem uopće moguće imati pluralizam udžbenika povijesti jer ovo po svemu tendira postojanju samo jednog, jedinog udžbenika koji će sadržavati sve što se traži. Gdje tu uopće može ostati prostor za drugačije riječi i formulacije, a da o interpretacijama ne govorimo. Iz kritika je nemoguće zamisliti koja bi to druga interpretacija uopće bila moguća. Pritom autori udžbenika uglavnom nisu navodili ništa što već nema u postojećoj domaćoj i stranoj historiografskoj literaturi. Znači li to da ono što je dopušteno u historiografiji nije dopušteno u udžbenicima povijesti i možemo li zaista tako gledati na to? O gotovo svim se iznesenim kritikama itekako može debatirati i stvari nipošto nisu zaključene, za razliku od onoga kako se to želi predstaviti.”
Postavlja pitanje je li Domovinski rat bio – građanski rat?
Janković je 2020. objavio na portalu Historiografija, a ‘Novosti‘ SNV-a Milorada Pupovca su prenijele, tekst u kojem se, između ostaloga, pita je li Domovinski rat bio građanski rat ili ‘samo agresija izvana’:
“Što se tiče hrvatskog slučaja, poznati su oštri prijepori u javnosti je li rat u Hrvatskoj ujedno bio, uz ostalo, i građanski rat ili samo agresija izvana. Za dio javnosti to je gotovo tabu-tema i odbacuje se kao “pokušaj izjednačavanja krivnje kroz sintagmu građanskog rata” (Zvonimir Despot, Večernji list, 12.10.2020). To je dakako složeno pravno, politološko i historiografsko pitanje, ali nesumnjivo i političko pitanje koje izaziva snažan interes javnosti. Upravo je primjerice objavljena knjiga Mirjane Kasapović Bosna i Hercegovina 1990. – 2020. Rat, država i demokracija koja se u medijima najavljuje riječima “Zašto je rat u BiH bio građanski, a u Hrvatskoj ne”.
Sve te rasprave i polemike potvrđuju već spomenutu napomenu da je imenovanje ili definiranje nekog rata građanskim ratom iznimno prijeporno političko pitanje i da je sam termin građanskog rata itekako prijeporan pojam. No osim problema definiranja karaktera određenog rata, važno je govoriti i o društvenom aspektu rata i njegovoj svakodnevici, koje se često zanemaruje”, navodi Janković.
Janković relativizira Oluju i Domovinski rat
Ovog ljeta, uoči obilježavanja Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti, Janković je za Glas Slavonije pisao o obilježavanju Oluje, pritom je relativizirajući, kao i Domovinski rat. U pitanje dovodi i proslavu Oluje, ističući “popratne zločine” koje su počinili hrvatski vojnici kao i to da je u “hrvatskim udžbenicima povijesti većinom zastupljena uljepšana slika Oluje”.
“U hrvatskim udžbenicima povijesti većinom je zastupljena uljepšana slika Oluje. U hrvatskoj, srpskoj i međunarodnoj historiografiji prisutni su različiti pogledi radi li se o unaprijed planiranom masovnom protjerivanju srpskog stanovništva, odnosno etničkom čišćenju ili su opću evakuaciju naredile srpske vlasti, odnosno stanovništvo se dalo u bijeg odmah po izbijanju operacije Oluja. Za sve navedeno moguće je pronaći određene argumente.
Obje strane nisu tada u jeku rata mogle zamisliti suživot, o čemu dobro svjedoči tadašnji javni diskurs. I sa srpske, i sa hrvatske strane, čiji je krimen masovno pljačkanje i paljenje kuća, ubijanje preostalih srpskih civila koje se pozivalo da ostanu i onemogućavanje kasnijeg povratka. U hrvatskoj historiografiji o ratovima 1990-ih govori se samo kroz političku i vojnu povijest. Nedostaje prikazivanje društvene povijesti, koje će dubinski pokazati lice i naličje Domovinskog rata. Nisam siguran koliko je u ovom trenutku – usprkos razmaku od 30 godina – hrvatsko društvo spremno za to.
Lice pobjede često ima naličje gubitka. Nekad toga postajemo svjesni tek kasnije. “Pobjednička” strana ima tendenciju zaboravljanja onog lošeg što se pritom događalo, dok “gubitnička” strana izbjegava priznati što se sve događalo prije. To nije samo slučaj sjećanja na Oluju nego vrijedi i za mnoge europske primjere. Kako protječe vrijeme, tako se ipak mijenjaju i obilježavanja prošlih događaja. Tome je tako jer na ono što se dogodilo gledamo drugačijim očima ovisno kako se mijenja naša sadašnjost i priželjkivana budućnost”, napisao je, između ostaloga, Janković.
Za Bleiburg krivi samo ustaše
Zanimljivo je pogledati stajališta koja zastupa Janković, koji se rado pojavljuje u srpskim Novostima. Tamo je, naime, 2019. izjavio da su ustaše same krive za Bleiburg.
“Pritom se govori da je Bleiburg ‘najveća tragedija hrvatskog naroda’, iako je najveća tragedija hrvatskog naroda to što su ustaše 1941. dio naroda stavili u službu fašizma, uspostavili rasistički motivirane logore i provodili genocid. Ustaše su, iskoristivši hrvatski nacionalizam, izručili Hrvate Trećem Reichu, upleli ih u ogromne zločine i na kraju odveli na Bleiburg. U tom su smislu za Bleiburg najviše odgovorni ustaše, iako to ne opravdava niti skida odgovornost s partizanskog zločina odmazde”, rekao je Janković.
Recenzenti ključni, ali izdavač ne odgovara
Podsjetimo, sporni udžbenik su recenzirali za izdavača Sergej Filipović s Filozofskog fakulteta u Osijeku, profesor Vinko Tadić iz osnovne škole te profesorica Valerija Turk-Presečki iz Gimnazije u Daruvaru.
O recenzentima smo pitali i samog izdavača spornog udžbenika, Profil Klett. Pitali smo planiraju li ponoviti recenziju svih udžbenika autora/koautora Miljenka Hajdarovića i dr., s drugim recenzentima. Zanimalo nas je i na koji način odabiru recenzente i kako provjeravaju njihovu stručnost. Te planiraju li prekinuti suradnju s recenzentima spornog, povučenog udžbenika iz povijesti. No, ni njihov odgovor nismo dobili.
