Europa i svijet protiv zdrave hrane
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 05 Siječanj 2024 18:55
Već duže vrijeme svjedoci smo načelnih izjava i težnji, na međunarodnoj razini, koje govore u prilog nužnosti zdravije klime na planetu, uključujući i planove najvažnijih multilateralnih organizacija i institucija, da osiguraju zdravu hranu većem dijelu čovječanstva u doglednoj budućnosti. Njegova proizvodnja morala bi se temeljiti na uvjetima zdravog tla, zdrave vode i zdravog zraka.
Danas, međutim, te lijepe i humane želje sve više postaju samo iluzije. Zašto? Prije svega zato što je osnovni motiv sadašnje globalne, europske, pa i pojedinačne nacionalne proizvodnje hrane profit. Navest ću nekoliko primjera globalnih mjera i akcija koje idu protiv zdrave hrane.
Okupator na biciklu
Prvi primjer. Europski parlament nedavno je odbio prijedlog uredbe o zaštiti bilja, odnosno o smanjenju upotrebe kemijskih sredstava (pesticida) na poljima i voćnjacima za 50 posto do 2030. godine. Zašto? Zato što su seljačke udruge oštro protivile, tvrdeći da bi takva mjera značajno smanjila njihov prihod (dobit). Odmah se postavlja pitanje treba li i tko brinuti, za dobrobit cijelog čovječanstva, o globalnoj zaštiti okoliša, pa tako i našeg zdravlja, ali i zdravlja naše djece? Drugim riječima, bore li se Europa i svijet samo deklarativno za te humane ciljeve, dok se u praksi vrlo malo ili nimalo suprotstavljaju nezajažljivim apetitima svojih korporacija na području proizvodnje hrane, za ostvarivanjem što većeg profita. Ako je za slabu utjehu, spomenuti Europski parlament nedavno je opet usvojio prijedlog izmjene propisa o ambalažnom otpadu, s ciljem da se sva ambalaža za pakiranje hrane može reciklirati ili ponovno upotrijebiti. Još uvijek postoji borba s nacionalnim vladama zemalja članica da se ova korisna inicijativa provede u praksi. Posebno bi bilo korisno zabraniti samu prodaju vrlo laganih plastičnih vrećica u pakiranju hrane. Ako se ne varam, takva zabrana već postoji u SAD-u
Još jedan primjer. Svjetska organizacija za zaštitu prirode (odnosno Svjetska zaklada za prirodu – WWF), nevladina organizacija osnovana 1961. godine, nedavno je u Nairobiju (Kenija) održala treći krug pregovora o problemu plastičnih materijala kao veliki zagađivač okoliša, uključujući ambalažnu plastiku. Unatoč činjenici da je više od 100 zemalja željelo podržati zabranu i postupno izbacivanje iz upotrebe najštetnije vrste plastike, bogate zemlje, odnosno one s petrokemijskim interesima, blokirale su takvo rješenje. U Ottawi (Kanada) nastavljaju se pregovori s ciljem postizanja globalnog sporazuma o plastici do kraja 2024. godine. Da ironija bude još veća, sam WWF u svom dokumentu navodi da proizvodnja hrane može zadovoljiti potrebe svih ljudi na Zemlji. Ipak, gotovo trećina te hrane nikada se ne pojede, dok u isto vrijeme gotovo milijardu ljudi gladuje. Hrana koju koristimo i obrađujemo dolazi izravno iz prirode. Proizvodnja hrane ima najveći negativni utjecaj na planet (!?). Proizvodnja, distribucija, upravljanje hranom i njezinim otpadom ugrožavaju divlje životinje diljem svijeta, netaknutu prirodu i sam planet.Konačno, treći primjer. Svjetska trgovinska organizacija (WTO), očito u izdisaju, navodno pokušava uvesti odgovarajući sustav kvalitete za prehrambene proizvode koji su predmet međunarodne trgovine, ali opet, naravno, to se odnosi samo na standarde kvalitete koji odgovaraju samo proizvođačima hrane u bogatim državama.
hrvatski-fokus.hr
