Teksas prema konfederalizmu: poslao svoju gardu na granicu s Meksikom i blokira savezne agente
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 17 Siječanj 2024 18:00
Masovni ulazak migranata u SAD na južnoj granici s Meksikom jedan je od velikih problema koji snažno utječu na američku politiku i društvo odnosno generira podjele. O tome najbolje svjedoče i višemjesečne borbe između Kongresa i Bijele kuće oko Bidenovog prijedloga proračuna
(koji, između ostalog uključuje i financijska sredstva za Ukrajinu i to svojim najvećim dijelom – oko 61 milijarde dolara od njih ukupno oko 105 mlrd.), kojeg republikanci blokiraju – ne zbog ljubavi prema Rusiji i Putinu – o čemu nema i ne može biti niti govora, već upravo zbog nezadovoljstva politikom aktualne administracije po pitanju imigracije.
Oko njega republikanci traže dubinske promjene unutar zakonodavstva tj. puno strože mjere, čemu se, međutim, demokrati protive i nude blaža rješenja tvrdeći kako republikanci pretjeruju i da to nije toliko veliki problem po SAD kakvim ga oni prikazuju. Zbog toga je nastala pat-pozicija koja neće biti riješena do ožujka kada počinje novi rok za donošenje proračuna koji je trebao biti usvojen još u listopadu prošle godine (samo ga se tehnički podržava kako ne bi došlo do paralize rada saveznih administrativnih službi).
Osim toga, teret migrantske krize najviše snose američke južne savezne države što dodatno povećava tenzije na relaciji sjever-jug. Tako proteklih godina nije nedostajalo niti novih secesionističkih inicijativa – i to iz visokih vladajućih krugova takvih država.
Teksaško soliranje
Jedna od njih, i to ona najvažnija – svakako je Teksas. S golemom površinom od skoro 700 000 km2 (veća je samo Aljaska) i s oko 30 milijuna stanovnika (veća je samo Kalifornija), Teksas je i jedna od najbogatijih saveznih država koja je svoje bogatstvo stekla i temelji na naftnoj industriji. Stoga Teksas oduvijek ima posebnu težinu koju nitko ne može ignorirati gledano na nacionalnoj razini.
Za one koji ne znaju, Teksas je prije priključenja SAD-u 1845. godine kao 28 američka država – prije toga 10 godina bio samostalna država pod nazivom Republika Teksas. Ti korijeni državotvornosti tradicionalno su i dalje jaki, a poglavito dolaze do izražaja u kontekstu sve većih ideoloških podjela unutar SAD-a, gdje u Teksasu dominiraju tradicionalne, konzervativne vrijednosti nad onim neoliberalnim – koje pak prevladavaju u demokratskim državama.
Međutim, upravo ta američka savezna država, kao granična s Meksikom, sada i trpi najveće posljedice beskonačnog migrantskog vala koji je dolaskom Bidenove administracije ponovo pokrenut u pravi stampedo nakon prethodnog značajnog smanjenja tijekom mandata bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Teksaška Nacionalna garda preuzela granicu
Dakle, ne slučajno, snage Nacionalne garde pod zapovjedništvom teksaškog guvernera Grega Abbotta krenule su u akciju te su prošli tjedan blokirale agente američke granične ophodnje na dijelu rijeke Rio Grande na granici s Meksikom.
Kako je objavio The Washington Post (WP), to je objavila Bidenova administracija u žurnom apelu u petak, konstatirajući kako to „pojačava napetosti oko toga kako se nositi s rekordnim priljevom migranata“.
Dužnosnici Teksaškog odjela za javnu sigurnost i Nacionalne garde počeli su u srijedu postavljati ograde i žilet-žicu oko riječnog parka Shelby u Eagle Passu, graničnom prijelazu na koji su posljednjih mjeseci stigle tisuće migranata – piše taj medij.
“Teksas ima zakonske ovlasti kontrolirati ulazak i izlazak na bilo koju geografsku lokaciju u državi”, rekao je Abbott novinarima u petak. Ta se moć, rekao je, potvrđuje u Eagle Passu “kako bi se održala operativna kontrola.”
Bidenova reakcija prema Vrhovnom sudu
Međutim, Joe Biden očito ne misli tako pa je odlučio zatražiti od Vrhovnog suda brzu intervenciju. Vladini odvjetnici rekli su u sudskom podnesku u petak da Teksas ne može kontrolirati pristup granične patrole rijeci niti diktirati njihove dužnosti. Državna granica s Meksikom duž rijeke Rio Grande međunarodna je granica pod jurisdikcijom federalnih vlasti.
Preuzimanje označava još jednu eskalaciju višegodišnjeg sukoba Abbotta sa saveznim imigracijskim službenicima oko kontrole jugozapadne granice u Teksasu i postavlja ustavno pitanje njihove uloge u zaustavljanju protoka migranata koji ulaze u državu – piše WP.
U prosincu je američki prizivni sud za 5. prizivni krug privremeno blokirao savezne agente da režu ili premještaju žilet-žicu u Teksasu postavljenu na obali rijeke Rio Grande za koju savezna vlada tvrdi da ih ometa u radu.
Bidenova administracija rekla je sudu u petak da je posljednji Abbottov potez značajan jer ometa “sposobnost granične ophodnje da patrolira ili čak nadzire granicu i bude u poziciji da odgovori na hitne slučajeve”, navodi se u podnesku.
Agenti granične patrole koristili su park uz rijeku za postavljanje privremenog vanjskog prostora za zadržavanje kada su tisuće migranata ilegalno prešle tijekom rekordnog priljeva u području Eagle Pass prošlog mjeseca.
Abbottove snage presjekle su federalnim agentima pristup području žicom i blokirale ceste svojim Humveejima, navodi se u sudskom podnesku. Saveznim agentima dopušten je ulazak u područje samo u slučaju hitne medicinske pomoći, rekli su dužnosnici. Službenici američke carine i granične službe odbili su komentirati Abbottov postupak, upućujući upite na hitni sudski podnesak.
Što kažu stručnjaci?
Ilya Somin, profesor prava na Sveučilištu George Mason, primijetio je da je bilo slučajeva da su države odbijale pomoći saveznoj vladi u provođenju imigracijskih mjera, kao što je kalifornijska politika “utočišta” koja ograničava suradnju s američkim imigracijskim i carinskim službama. No rekao je da država ne može blokirati federalne vlasti i upozorio da Abbottov potez povećava rizik od oružanog sukoba saveznih agenata i teksaške garde.
Angelo Fernández Hernández, glasnogovornik Bijele kuće, optužio je Abbotta u petak za korištenje “ekstremnih političkih trikova” koji otežavaju agentima granične patrole da rade svoj posao.
“Bilo da se radi o ostavljanju migranata uz cestu usred zime, postavljanju žilet-žice kako bi posao granične patrole učinio opasnijim, promicanju ekstremnih i neustavnih zakona kao što je SB 4 ili njegovim posljednjim akcijama u Eagle Passu, guverner Abbott je u više navrata dokazao da ga ne zanimaju rješenja i da samo želi politizirati granicu”, rekao je Fernández Hernández u izjavi.
SB 4, novi državni zakon koji podupire Abbott i koji proširuje ulogu teksaških vlasti u provođenju imigracijskih zakona, također je osporavan na saveznom sudu od strane Bidenove administracije
Politolog sa Sveučilišta Southern Methodist Cal Jillson rekao je da su Abbottovi postupci u skladu s njegovim dugogodišnjim političkim ambicijama da ponovno potvrdi prava država i dodatno ograniči moć federalne vlade. Godine 2016. guverner je pozvao na novu ustavnu konvenciju kako bi se unijelo nekoliko amandmana na Ustav SAD-a, uključujući ograničavanje mogućnosti savezne vlade da nadjačava državne zakone. Kao glavni državni odvjetnik Teksasa, Abbott je proveo veći dio svog mandata tužeći saveznu vladu na sudu zbog politike zdravstvene zaštite, zaštite okoliša i imigracije.
Povratak u doba Konfederacije
No postoji još nešto u Abbottovim postupcima, kažu znanstvenici. Guverner i drugi republikanci, rekao je, iznose argumente za prava država poput onih koje je Konfederacija iznijela uoči građanskog rata – tvrdeći kako države imaju legitimno pravo ocjenjivati federalno ponašanje.
Nekoliko pravnih stručnjaka okarakteriziralo je posljednji Abbottov postupak kao posebno zapanjujući. “Avet naših agenata granične ophodnje u sukobu s naoružanim pripadnicima Teksaške nacionalne garde trebao bi nas nasmrt preplašiti”, rekao je izvjesni stručnjak Vladeck. “Mislim da nije pretjerivanje da je ovo izravna konfrontacija između države (Teksas, op.a.) i savezne vlade kakvu nismo vidjeli od desegregacije.”
