Više od godinu dana nakon uvođenja eura: 'Nismo mogli ubosti lošije vrijeme za prelazak '
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 28 Siječanj 2024 12:06
Već početkom prošle godine građani su se počeli buniti, a medijski prostor počeo se puniti činjenicama da je nakon konverzije vidljivo da za pojedine proizvode potrošači plaćaju veće iznose.
Prošlo je godinu dana otkad je hrvatska valuta zamijenjena eurom. S početkom ove godine završila je zakonska obveza trgovcima i ugostiteljima da iskazuju dvojne cijene. Jesu li se Hrvati naviknuli na novu valutu i kako su mjenjačnice podnijele ovu tranziciju otkrili su nam iz HNB-a.
Na mrežnoj stranici Euro.hr uoči uvođenja eura objavljeni su mnogi tekstovi o edukaciji građana koji bi im mogli biti od koristi. Pa su tako građani mogli dobiti odgovore na pitanja što kada dođe do tečajnih razlika pri preračunavanju cijena iz kune u euro i obratno? Kako će se preračunavati cijene iz kune u euro? Hoće li uvođenje eura utjecati na redovno odvijanje trgovanja na Zagrebačkoj burzi?
Jedan od tekstova koji se našao na spomenutoj stranici je i tekst koji je morio mnoge građane o poskupljenju prilikom uvođenja nove valute. "Hoće li se zbog uvođenja eura povećati cijene?", stoji u naslovu teksta. "Cijene se u biti neće povećati zbog uvođenja eura. Učinak rasta cijena zbog uvođenja eura bit će vrlo blag i jednokratan, a na osnovi iskustva drugih zemalja koje su uvodile euro od 2007. na ovamo, procjenjuje se da će iznositi samo 0,2 postotna boda u godini uvođenja eura", stoji na početku teksta službene stranice Euro.hr.
U tekstu se ističe kako će "Vlada veliku pozornost posvetiti zaštiti potrošača i poduzet će mjere kako bi spriječila neispravno preračunavanje cijena i eventualne zloporabe pri zaokruživanju cijena u novoj valuti te iskorištavanje zamjene valute za povećanje cijena". Također je istaknuto kako će "eventualno nepošteno zaokruživanje cijena pri konverziji svesti na minimum primjerenim mehanizmima praćenja postupka konverzije, među čijim će glavnim mjerama biti dvojno iskazivanje cijena u razdoblju prije i nakon uvođenja eura". Godinu dana kasnije nije teško zaključiti kako stvari nisu baš onakve kako su nam prezentirane.
'Cijene su nastavile rasti'
Već početkom prošle godine građani su se počeli buniti, a medijski prostor počeo se puniti činjenicama da je nakon konverzije vidljivo da za pojedine proizvode potrošači plaćaju veće iznose. Početkom prosinca Nezavisni hrvatski sindikat objavio je cijenu blagdanske košarice za 2023. godinu te su ustvrdili kako je "u usporedbi s prethodnom godinom, primjetan porast cijena tradicionalne blagdanske košarice za 21 posto".
Obznanili su kako "srednja košarica bilježi rast od 15 posto, dok skromna košarica, pri čemu su pažljivo uzete u obzir akcijske cijene i zaključane cijene, također pokazuje rast od devet posto u odnosu na prethodnu godinu", što samo potvrđuje činjenicu da su cijene otišle u nebo. Hrvati su na Redditu podijelili svoje dojmove nakon što su godinu dana plaćali novom valutom. "Izgleda da nismo mogli ubosti lošije vrijeme od ovoga za prelazak na euro", napisao je jedan korisnik. "Podizanje cijena, zaokruživanje i slične stvari vrlo je upitno", odgovorio je.
"Kako to možeš spriječiti, a onda se dogodi ovo globalno sr*nje tipa pandemija korona virusa i ovakva inflacija pa dođeš do toga da netko s 1500 do 2000 eura plaće mora gledati kakvo povrće i meso kupuje na placu", podijelio je korisnik. "Mislim da je baš najbolje vrijeme. Kao polaganje vozačkog dok traje poledica. Radi eura su se cijene mogle samo zaokruživati 1. siječnja 2023. ili uskoro nakon toga. Ali cijene su nastavile rasti i rastu još uvijek, a to nema veze s eurom jer rastu svugdje podjednakim intenzitetom. Ako radi eura imamo inflaciju osam posto umjesto sedam posto, j**iga", odgovorio je drugi korisnik.
'Ne moramo više bacati pare na mjenjačnice'
Međutim jedan korisnik zaključio je kako je uvođenje eura ipak dobra stvar. "Super, ne moram više bacati pare u mjenjačnice", napisao je. No, što se dogodilo s mjenjačnicama kako one sad posluju i koju valutu najviše mijenjaju otkrili su nam iz HNB-a za naš portal. Na pitanje koliko je mjenjačnica prestalo s radom od 1. siječnja 2023., odnosno od uvođenja eura odgovorili su kako Hrvatska narodna banka ažurira te podatke objavljuje na svojoj mrežnoj stranici, polovinom svakog kalendarskog mjeseca.
Posljednji popis objavljen je 15. siječnja 2024. te se na tom popisu nalazi 291 ovlašteni mjenjač. Trinaest mjeseci ranije, odnosno na 15. prosinca 2022., na tom je popisu bilo 1.080 ovlaštenih mjenjača, tj. 789 ovlaštenih mjenjača više nego sada."U skladu s navedenim, u posljednjih 12 mjeseci broj ovlaštenih mjenjača smanjen je za 73 posto", otkrili su nam iz HNB-a.
Usporedili smo cijene namirnica iz 2017. godine i danas: Pitamo se kako preživljavamo sve ovo
Dodali su kako ne mogu svi ovlašteni mjenjači trenutno obavljati mjenjačke poslove jer nisu svi sklopili ugovor s poslovnom bankom. Poslovne banke redovito izvješćuju o ovlaštenim mjenjačima s kojima imaju ugovor, a prema dostupnim informacijama 240 ovlaštenih mjenjača ispunjava uvjet sklopljenog ugovora. Međutim, 51 ovlašteni mjenjač trenutno ne obavlja mjenjačke poslove jer ne ispunjava ovaj uvjet.
Kako i što rade mjenjačnice
Objasnili su nam i kako su do uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske, ovlašteni mjenjači pružali mjenjačke poslove na oko 3500 mjenjačkih mjesta (u ovaj broj uključena su mjenjačka mjesta Hrvatske pošte d.d. i FINA-e – oko 950 mjenjačkih mjesta), dok sada taj broj iznosi oko 1500 mjenjačkih mjesta (u ovaj broj uključena su mjenjačka mjesta Hrvatske pošte d.d. i FINA-e – oko 950 mjenjačkih mjesta).
Trenutno u Hrvatskoj 240 ovlaštenih mjenjača obavlja mjenjačke poslove na oko 550 mjenjačkih mjesta. U 2023. godini ovlašteni mjenjači otkupili su od fizičkih osoba te su prodali fizičkim osobama strani gotov novac (ne smiju trgovati s pravnih osobama) u vrijednosti od 277,61 milijuna eura. U istom razdoblju 2022. ostvarili su promet u vrijednosti od 3854,04 milijuna eura, odnosno oko 14 puta veću vrijednost prometa od one koju su ostvarili tijekom 2023. godine.
Najveću vrijednost prometa tijekom 2023. godine ostvarili su u lipnju, koja iznosi 29, 16 milijuna eura, a najmanju u siječnju, koja iznosi 15,89 milijuna eura. Usporedbe radi, u 2022. godini najveću vrijednost prometa ostvarili su u kolovozu, u iznosu od 602,81 milijun eura, a najmanju u siječnju, u iznosu od 183,54 milijuna eura. Tijekom 2023. godine ovlašteni mjenjači najviše su kupovali i prodavali gotov novac američkog dolara (oko 55 posto ukupnoga prometa) i švicarskog franka (oko 19 posto ukupnoga prometa).
