Trebaju li Hrvatskoj čak četiri pravobraniteljice?
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 28 Siječanj 2024 15:00
Ping-pong s javnim priopćenjima predsjednika RH Zorana Milanovića i i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić slučaj je koji je ponovno potaknuo važno pitanje: čemu služe četiri pravobraniteljice u Hrvatskoj?
Naime, u Hrvatskoj postoje četiri odvojene pravobraniteljske institucije. Osim pučke pravobraniteljice, tu su pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, za djecu te za osobe s invaliditetom.
Udruga U ime obitelji podnijela prvi prijedlog Vladi još 2017.
Udruga U ime obitelji još je 2018. godine uputila prijedlog Vladi da se sve četiri institucije pravobranitelja spoje u jedinstveno tijelo.
Na taj bi se način ne samo smanjili troškovi koji su tada iznosili 25 milijuna kuna godišnje, već i povećala učinkovitost.
Udruga je Vladi prvi prijedlog podnijela i godinu ranije obrazloživši ga primjerima prakse u deset zemalja članica EU.
Kako bi izgledao jedinstveni model
Prema tom modelu, sva pojedinačna pravobraniteljstva spojila bi se u jedinstveno tijelo Pučkog pravobranitelja.
U tom bi okviru, sa statusom zamjenika pučkog pravobranitelja, svoje djelovanje kao specijalizirani pravobranitelji nastavili pravobranitelj za djecu, za ravnopravnost spolova te za osobe s invaliditetom.
Na taj bi se način poboljšalo pružanje potpore, a novac bi se koristio u interesu onih kojima je i namijenjen.
Praksa u drugim državama Europe
Kao jedan od primjera dobre prakse može se navesti Francuska koja je sva pravobraniteljstva objedinila još 2011. godine.
Time su se svi građani kojima su se na bilo koji način kršila prava, mogli obratiti na jedinstvenu adresu. Ujedno bi dobili jedinstven odgovor Pučkog pravobranitelja, a ne različite, a katkad i oprečne odgovore više pravobraniteljskih institucija.
Udruga U ime obitelji u prijedlogu Vladi je podsjetila i na stručnu analizu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
Ona je još 2003. godine predložila Hrvatskoj „da bi svaki novi pučki pravobranitelj (za djecu, za ravnopravnost, spolova, za osobe s invaliditetom) trebao činiti specijaliziranu jedinicu unutar Ureda pučkog pravobranitelja, umjesto da bude odvojena institucija”.
Što pokazuju međunarodni podaci
Prema podacima Međunarodnog instituta pravobranitelja (IOI), u više od 100 svjetskih zemalja trenutno djeluje oko 200 pravobranitelja.
Među članovima IOI-a iz Hrvatske navedena je institucija Pučkog pravobranitelja na čijem se čelu trenutno nalazi Tena Šimonović Einwalter. Zanimljivo je da Njemačka i Italija nisu među državama članicama IOI-a.
Osim nje i spomenute Višnje Ljubičić, dužnost pravobraniteljice za djecu u Hrvatskoj trenutno obnaša Helenca Pirnat Dragičević.
Pravobranitelje bira Hrvatski sabor
Pravobranitelji i pravobraniteljice se biraju na osmogodišnji mandat, a izabire ih Hrvatski sabor.
Institucija Pučkog pravobranitelja uvedena je Ustavom 1990. godine, a za djecu i za ravnopravnost spolova tek 2003. godine.
Pet godina kasnije uvedena je i institucija Pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Od početka postojanja ove institucije, na njezinom je čelu bila Anka Slonjšak.
Istek njezinog drugog osmogodišnjeg mandata trebao je biti u listopadu ove godine. Međutim, Slonjšak je razrješenje dužnosti tražila u rujnu prošle godine što je Sabor i izglasao.
U ime obitelji predložila smanjenje mandata na četiri godine
Udruga U ime obitelji u svojim prijedlozima Vladi istaknula je i smanjenje mandata pučkog pravobranitelja s osam na četiri godine.
Pozvali su se na napomenu OESS-a kako su imenovanja u trajanju od osam godina preduga u usporedbi s onima koja traju četiri ili pet godina, što je uobičajenija praksa pučkih pravobranitelja u drugim zemljama.
Reakcije nekih pravobranitelja u Hrvatskoj nesumnjivo su selektirane svjetonazorski, što je dokazala i njihova praksa.
No, budući da im se praksa često isprepliće, postavlja se pitanje koliko je pravobranitelja u Hrvatskoj uistinu potrebno.
