Bošnjački partneri i dalje žele Hrvatima nametati predstavnike
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 23 Veljača 2024 12:52
Jurica Gudelj, urednik portala Dnevnik.ba, u razgovoru za portal Narod.hr tvrdi kako je teško očekivati bilo kakve reforme u BiH, kako je visoki predstavnik Christian Schmidt izgubio kompas dok Hrvati nastoje zaštititi svoja prava.
Za nekoliko tjedana u BiH bi se trebali okončati reformski procesi kako bi se otvorili pristupni pregovori s EU. No Gudelj smatra da BiH gotovo sigurno neće uspjeti provesti potrebne reforme, posebice one za koje su zainteresirani Hrvati, poput reforme Izbornog zakona.
“Nekoliko važnih zakona doduše jest usvojeno, no riječ o zakonima oko kojih svakako nikad nije bilo spora. Ipak, ne treba umanjivati važnost njihova usvajanja s obzirom na to da se u prethodnom mandatu, dok je u vlasti bila rigidna islamistička stranka SDA, nije usvajalo doslovno ništa”, kaže Gudelj.
Bošnjački partneri i dalje žele Hrvatima nametati političke predstavnike, kaže Gudelj
“U ovom mandatu stvari su nešto bolje, no bošnjački partneri u vlasti i dalje nisu spremni odreći se mogućnosti da Hrvatima nameću političke predstavnike, što obesmišljava europski put BiH. Kakvog smisla ima europski put ako su Hrvatu u BiH građani drugog reda?”, pita se.
Gudelj smatra mogućim “da se poneki zakon usvoji i da onda EU birokrati to predstave kao veliku uspjeh, ali ništa od tog neće riješiti suštinu problema BiH, a to je jednakopravnost konstitutivnih naroda. Bošnjačkoj politici je jednostavno neprihvatljivo da Hrvati imaju ista prava kao Bošnjaci”.
Na pitanje gdje zapinje reforma izbornog zakona i kakvi su izgledi da se krene s mrtve točke, Gudelj odgovara: “Izgledi nisu dobri”. “Temeljni problem u procesu reforme Izbornog zakona BiH jest činjenica da doslovno niti jedna bošnjačka stranka nema hrabrosti ukinuti ‘fenomen Komšić’ odnosno mogućnost da se hrvatski član Predsjedništva BiH bira bošnjačkim glasovima“.
U ovom trenutku mnogo se govori o paketu izmjena izbornog zakoka kojim bi se zaštitio integritet izbornog procesa. “To je”, kaže Gudelj, “vrhunac licemjerja bošnjačke politike i javnosti kao i međunarodnih dužnosnika i visokog predstavnika”.
Sve se čini da Hrvati ostanu građani drugog reda u BiH
“Nema veće izborne prijevare i krađe od toga da se bošnjačkim glasovima bira hrvatski član Predsjedništva. Nažalost, čini se kako stranke Trojke nastavljaju politiku koju je vodila SDA a koja se ogleda u tome da se s jedne strane ‘glumi’ da se nešto dogovara s Hrvatima i Srbima, a s druge strane čini se sve da se održi status quo i da se i dalje Hrvate drži građanima drugog reda u BiH“.
“Visoki predstavnik je do kraja pogubio kompas u BiH”, kaže Gudelj i nastavlja: “Sarajevska čaršija ga je uzela u kolo i on doslovno ne zna što radi. Njegovi potezi i javni nastupi samo izazivaju veće probleme”.
Gudelj smatra vrlo izvjesnim da Schmidt nametne izmjene koje se tiču tzv. zaštite integriteta izbornog procesa. “To će se onda pokušati predstaviti kao završetak izborne reforme u BIH čime bi se zacementirao status Hrvata kao drugorazrednih građana BiH.
‘Schmidt ne zna ništa o BiH’
Nadam se kako Hrvati na to neće pristati i kako bi naposljetku mogli i bojkotirati čak i lokalne izbore i do BIH do kraja izvrgnuti ruglu i apsurdu. Schmidt ne zna doslovno ništa o BiH, ne poznaje mentalitet ni kulture ni povijest ove zemlje“.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik već je odavno trn oku mnogima u BiH i međunarodnoj zajednici. Upitan o stvarnoj potpori Dodiku među biračima, Gudelj podsjeća da Dodik ima neprikosnovenu potporu među srpskim biračkim tijelom i to upravo zbog politika koje provodi i sudskih procesa koji se protiv njega vode.
“Sudski proces protiv Dodika je doslovno smiješan i apsurdan jer mu se sudi zbog tobožnjeg nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Srbi su u pravu kad kažu da visoki predstavnik nema legitimitet jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a”, kaže Gudelj.
Dodik se opire centralizaciji, Čović među Hrvatima nema ozbiljnu konkurenciju
“Dodik se opire pokušajima zapadnih zemalja da se BiH centralizira u skladu sa željama islamističkih krugova u BiH. Zapadne sankcije samo su mu dodatno ojačale poziciju svojevrsnog srpskog mučenika i mislim da će on ostati neupitan srpski lider u BiH”.
Na drugoj strani postavlja se pitanje pozicije čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji se u posljednje vrijeme također zamjerio nekim međunarodnim krugovima, prvenstveno američkoj administraciji.
“Hrvatska politička scena je mala i na njoj Čović nema ozbiljnu konkurenciju”, tvrdi Gudelj. “HDZ BiH ima daleko najjaču stranačku infrastrukturu i mislim da se to neće mijenjati. Čović zbog svega tog ima snažnu podršku u hrvatskom biračkom tijelu”, zaključuje.
‘Logično je da Hrvati žele kontrolirati tvrtku koja gradi plinovod’
Čović ustraje na tome da tvrtka koja gradi plinovod od Hrvatske ka Središnjoj Bosni bude u Mostaru. Nedavno je američki državni tajnik Antony Blinken čak zatražio od svoga hrvatskog kolege Gordana Grlića Radmana da utječe na Čovića. Što je pozadina toga?
“Nema tu neke posebne pozadine”, kaže Gudelj. On smatra da je potpuno logično da Hrvati žele kontrolirati tvrtku koja gradi na područjima BiH na kojima dominantno žive Hrvati.
“Tvrtka BHGas koja ima sjedište u Sarajevu nema niti jednog uposlenog Hrvata, suočena je s višemilijunskim tužbama i prepoznata je u javnosti kao leglo korupcije i kriminala. BHGas nikad neće moći provesti tako zahtjevan projekt kao što je izgradnja plinovoda”, pojašnjava.
Gudelj smatra da je hrvatska politika u pravu jer traži da se osnuje nova tvrtka koja bi gradila plinovod i da joj sjedište bude u Mostaru. “Također, mislim da bi to trebao biti interes i Republike Hrvatske“, zaključuje.
Zagreb pokušava uvesti BiH u EU i NATO, Sarajevo se žestoko odupire
Na kraju, kad je riječ o odnosima između Hrvatske i BiH, Gudelj podsjeća da Hrvatska ima sjajne odnose s BiH već tri desetljeća.
“Ono što je problem su odnosi s bošnjačkim političkim elitama što se često miješa za odnose s cijelom BiH. Valja napomenuti kako bošnjačke političke elite ni s kim nemaju dobre odnose tako da to nije krivica Zagreba”.
Gudelj smatra da “Zagreb daje sve od sebe da BiH uvuče u EU i NATO, dok političko Sarajevo daje sve od sebe da se to ne dogodi”.
“Paradoksalna je to situacija. Također, Sarajevo u Zagrebu vidi neprijatelja jer je Zagreb značajna brana daljnjem oduzimanju političkih prava Hrvatima u BiH i zbog toga se toliko napada i premijera i predsjednika RH kako bi ih se obeshrabrilo da pomažu svojim sunarodnjacima u BiH. Nažalost, ne mislim da će se na tom planu nešto značajnije mijenjati u godinama pred nama”, zaključuje urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj u razgovoru za Narod.hr.
