Izbori pokazali: Europa skrenula udesno; u Hrvatskoj po starom – uz blagi otklon udesno
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 11 Lipanj 2024 10:58
Izbore u Hrvatskoj obilježila je rekordno niska izlaznost u odnosu na čitavu EU, od svega 21 posto, što je zapravo i jedini podatak oko kojeg bi trebale voditi računa sve stranke i njihove vođe koji sinoć, redom, u sav glas, pred televizijskim kamerama govore o svojim velikim uspjesima.
Jer tu nešto nije u redu, a mogućnosti su samo tri: građani su ili nezadovoljni navedenim strankama i njihovim radom za interese samih građana, ili su nezadovoljni smjerom kojim ide Europska unija, ili pak jedno i drugo – što mi se nekako čini i najizglednije
Od 6. do 9. lipnja u zemljama Europske unije održani su izbori za Europski parlament (EP). Sinoć su objavljeni njihovi djelomični podaci iz kojih je vidljivo kako je uvjerljivu pobjedu ostvario savez desnog centra Europska pučka stranka (EPP) na čelu s glavnom kandidatkinjom Ursulom von der Leyen. EPP bi u novom sazivu Europskog parlamenta mogao dobiti 189 od ukupno 720 mjesta, što ostavlja nadu aktualnoj predsjednici Europske komisije (EK) iz redova njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) da bi mogla zadržati tu dužnost usprkos značajnom jačanju desnih stranaka.
Naime, socijaldemokrati su očekivano druga najjača grupacija s oko 135 mjesta, a slijede ih liberali iz frakcije Renew Europe, koji su pali na 80 mjesta.
Time će te tri najveće političke skupine prema privremenim rezultatima imati 404 zastupnika, dok su u prethodnom sazivu imali 417 što im omogućuje komotnu poziciju za samostalan izbor čelnika EK. Za to im je potrebna natpolovična većina od 361 zastupnika.
Međutim, potrebno je naglasiti kako zastupnici u EP-u ne glasaju nužno disciplinirano, a dio njih to čini i suprotno od većine u svojim zastupničkim klubovima. To pokazuje upravo i izbor Ursule von der Leyen 2019. godine, kada je imala većinu od svega devet glasova, iako su spomenute tri najveće stranke koje su je podržavale za predsjednicu EK imale uvjerljivu većinu od 417 zastupnika u parlamentu koji je tada imao 705 zastupnika.
Veliki rast desnice i krah zelenih
Izbore je ipak obilježio snažan rast europske desnice, iako ne toliki koliko se prvotno predviđalo. Naime, prvi put od osnutka Europske unije krajnje desne i euroskeptične populističke stranke dovoljno su ojačale da bi mogle utjecati na buduću politiku i smjer Europske unije, što bi moglo otežati ili čak blokirati kompromise unutar nje. Promatrači pretpostavljaju da će desničarske stranke pokušati promijeniti temeljni konsenzus: od zajedničkih rješenja do nacionalnih interesa.
Stranke tvrde desnice okupljene u zastupničkom klubu Europskih konzervativaca i reformista (ECR) prema privremenim rezultatima imat će 72 zastupnika, što je tri više nego u dosadašnjem sazivu nakon izbora 2019.
Međutim, zastupnički klub krajnje desnice Identitet i demokracija (ID) imat će 58 zastupnika, što je čak devet više nego u prethodnom sazivu.
Istodobno, Zeleni su doživjeli veliki pad od gotovo 20 zastupnika – sa 71 na 52, dok je krajnja ljevica na približno istim pozicijama, osvojivši 36 mandata (jedan manje nego na izborima 2019.).
Skupina stranaka koje ulaze prvi put u Europski parlament ili za koje se još ne zna kojoj će grupaciji pripadati broji 52 zastupnika. Tu spadaju i zastupnici Alternative za Njemačku (AfD), koja je nedavno izbačena iz kluba krajnje desnice ID-a. Neovisnih zastupnika po privremenim rezultatima bit će 46, dok ih je dosad bilo 62.
Šok u Francuskoj i novi izbori
Najveći šok dogodio se u Francuskoj – jednoj od ključnih zemalja Europske unije. Prema prvim rezultatima tamošnjih izlaznih anketa, predviđa se čista pobjeda desničarske stranke Nacionalno okupljanje (Rassemblement National, RN) na čelu s Marine Le Pen, koja prema anketama dobiva 32 posto glasova, što je skoro 10 posto više nego na izborima 2019. Time sada ima dvostruko više glasova od vladajuće Renesansne stranke predsjednika Emmanuela Macrona, koja je pala na oko 15 posto u odnosu na 22,4 posto 2019. godine. Macron je odmah najavio raspuštanje Nacionalne skupštine što je Marine Le Pen pozdravila. Zabrinuti čelnik francuske države sinoć je kazao slijedeće: “Ne mogu se pretvarati da se ništa nije dogodilo.” Zato je odlučio raspisati nove parlamentarne izbore za kraj lipnja, a drugi krug 7. srpnja.
Njemačka skrenula desno
Stranke vladajuće koalicije – socijaldemokrati, zeleni i liberali – zabilježile su poraze, a potpuno je podbacio SPD kancelara Olafa Scholza, a poglavito Zeleni koji su osvojili svega 12,5 posto (20,5 posto 2019.) pa ih je značajno preskočio i spomenuti desničarski AfD koji je postigao značajan uspjeh usprkos brojnim aferama posljednjih tjedana.
Ta stranka, koja je u pojedinim njemačkim saveznim zemljama čak i pod nadzorom Službe za zaštitu ustava, osvojila je povijesnih 16 posto, u odnosu na 2019. Kada je dobila svega 11 posto glasova. Za sada je još nejasno hoće li i u kojoj frakciji novog saziva Europskog parlamenta biti mjesta za zastupnike njemačkog AfD-a nakon što je nedavno izbačena iz ID.
Meloni pokorila Italiju sa svojom „Braćom“
Očekivanu pobjedu u nama susjednoj Italiji ostvarila je aktualna desničarska premijerka Giorgia Meloni sa svojom strankom Fratelli d’Italia (Braća Italije). Odaziv na europske izbore u Italiji bio je 49,68 posto.
U EP-u je 76 zastupnika iz Italije. Među njima prednjače desničarske stranke: vladajuća Braća Italije s 28,89% – 24 mjesta (14 mjesta više), Liga s 8,8% – 8 mjesta (14 mjesta manje) i Naprijed Italija s 8,8% – 7 mjesta. Demokratska stranka lijevog centra dobila je 25,5%, odnosno 22 mjesta (6 mjesta više). “Pokret pet zvijezda” – 9,7%, odnosno 8 mandata (3 mandata više).
Konzervativci dobili Španjolsku
Oporbeni konzervativci su za dlaku postali najjača snaga u Španjolskoj. Naime, prema postizbornim anketama, Narodna stranka (PP) osvojila je 32,4 posto glasova i time 21 do 23 mjesta u budućem Europskom parlamentu. Socijalisti premijera Pedra Sáncheza osvojili su 30,2 posto glasova i blizu 20 do 22 mjesta.
Radikalno desna stranka Vox dobiva 10,4 posto glasova što joj daje šest do sedam mandata. Ona je članica krajnje desne skupine Europskih konzervativaca i reformista (ECR) u Europskom parlamentu, koja također uključuje Fratelli d’Italia talijanske premijerke Giorgie Meloni i desničarsku nacionalističku poljsku bivšu vladajuću stranku PiS – kako izvješćuje DW.
U Poljskoj opet pobijedila Tuskova ljevica
Poljaci su na ovim izborima pokazali da podržavaju svoj izbor na prošlogodišnjim nacionalnim parlamentarnim izborima, davši opet pobjedu Građanskoj platformi svog eurofilskog premijera Donalda Tuska. Stranka može očekivati 38 posto glasova, dok bi sada oporbena konzervativna stranka PiS trebala dobiti 34 posto.
U Mađarskoj trijumf Orbana
Mađarski premijer Viktor Orban sinoć je proglasio pobjedu vladajućeg saveza Fides – Demokršćanska pučka stranka na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u zemlji.
Prema posljednjim podacima Fides je dobio 44,3% glasova (11 mandata), TISZA – 30% glasova (sedam mandata), DK-MSZP – 8,2% glasova (dva mandata), Naši Domovina – 6,7% glasova (jedan mandat).
“Da sumiramo rezultate izbora za Europski parlament, možemo Bruxellesu poslati telegram u kojem će pisati: stop migracijama, rodu, ratu, Sorosu i Bruxellesu”, kazao je Orban u obraćanju svojim simpatizerima u stožeru stranke.
Naglasio je da Fides nastavlja nizati “važne pobjede” i na lokalnim izborima i na izborima za EP. Osim toga, birači su “izabrali mir” jer su podržali vladajuću stranku koja je usmjerena na postizanje mira. A izlaznost od 57% bila je rekordna za zemlju i pokazala je da “demokracija cvjeta”.
Desnica pobijedila u Belgiji, premijer daje ostavku
Belgijski premijer Alexander De Croo najavio je da će podnijeti ostavku nakon što je njegova stranka Open VLD (Otvoreni flamanski liberali i demokrati) poražena na nacionalnim parlamentarnim izborima. Tu dužnost obnaša od listopada 2020.
“Bila je to posebno teška noć za nas i izgubili smo.” – kazao je premijer i dodao da će od ponedjeljka, 10. lipnja, on biti premijer u “odlasku”. Obavljat će dužnost do sastavljanja nove vlade.
Izlazne ankete pokazale su kako umjereno desničarski Novi flamanski savez (NVA) vodi na izborima s 24% glasova. Na drugom mjestu je “Flamanski interes” (Vlaams Belang), obje stranke zagovaraju strogu kontrolu migracija i neovisnost Flandrije. Open VLD bio je na šestom mjestu.
U Hrvatskoj HDZ dominantan, uz katastrofalnu izlaznost
U Hrvatskoj, kao i na nedavnim parlamentarnim izborima – uvjerljivi trijumf je ostvarila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) osvojivši 33 posto glasova, što joj daje čak 6 mjesta u Europskom parlamentu, dva više nego u prethodnom sazivu. Dakle, njena lista od 12 zastupnika dobila je čak 50 posto, što je uspjeh koji će biti sigurno honoriran i unutar obitelji Europske pučke stranke, možda i s nekom vodećom funkcijom za premijera i šefa stranke Andreja Plenkovića. Ako do toga dođe, za očekivati bi bilo i promjenu politike samoga HDZ-a, najvjerojatnije s izraženijim otklonom udesno na što ukazuje i jučerašnji veliki uspjeh povratnika u stranku Davora Ive Stiera, koji je osvojio uvjerljivo drugo mjesto iza samoga šefa stranke.
Slijede socijaldemokrati (SDP) s 27 posto i četiri mandata te Domovinski pokret (DP) i Možemo! s 8,8 odnosno 6,3 posto glasova, što im svakome daje po jednog zastupnika u EP-u.
Posebno vrijedi istaknuti prolazak u EP (na listi DP-a) Stephana Nikole Bartulice koji je posljednjih tjedana u Hrvatskoj izložen nesmiljenim medijskim napadima, čak i onima koji prelaze svaku mjeru. Nedvojbeno je kako mu je upravo ova negativna kampanja i najviše pomogla u ostvarenju ovog uspjeha, jer kako se kaže – i negativna reklama je reklama. A Bartulica je u posljednje vrijeme punio stranice hrvatskog tiska, elektroničkih medija i portala.
Izbore u Hrvatskoj, međutim, ipak je obilježila rekordno niska izlaznost u odnosu na čitavu EU, od svega 21 posto, što je zapravo i ključni podatak oko kojeg bi se trebale zamisliti i zabrinuti sve navedene stranke i njihove vođe koji sinoć, redom, u sav glas, pred televizijskim kamerama govore o svojim velikim uspjesima. Jer tu nešto nije u redu, a mogućnosti o tome što konkretno samo su tri: građani su ili nezadovoljni navedenim strankama i njihovim radom za interese samih građana, ili su nezadovoljni smjerom u kojem ide Europska unija, ili pak jedno i drugo zajedno – što mi se nekako čini i najizglednijom opcijom.
Pravi bi razlog bilo moguće, pa čak i nužno utvrditi kroz provedbu znanstvenog istraživanja i isto takvu analizu. Jer ovo što se jučer dogodilo u Hrvatskoj po pitanju izlaznosti građana trebalo bi biti od ključnog interesa za sve stranke i političare koji Hrvatsku i njenu budućnost vežu uz EU.
