Putin spreman na prekid vatre ‘odmah’: Ovo su uvjeti
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 15 Lipanj 2024 07:31
Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je danas da će “odmah” narediti prekid vatre u Ukrajini i započeti pregovore ako Kijev počne povlačiti trupe iz četiri regije koje je Moskva pripojila 2022. godine i odustane od planova za pridruživanje NATO-u, prenosi AP. Ukrajina je odgovorila nazvavši Putinov prijedlog “manipulativnim” i “apsurdnim”.
Putinove primjedbe uslijedile su dok se Švicarska spremala ugostiti mnoštvo svjetskih čelnika – ali ne iz Moskve – ovog vikenda kako bi pokušali iscrtati prve korake prema miru u Ukrajini.
Također su se poklopili sa sastankom čelnika G7 vodećih zapadnih ekonomskih nacija u Italiji i nakon što su SAD i Ukrajina su ovog tjedna također potpisale 10-godišnji sigurnosni sporazum koji su ruski dužnosnici, uključujući Putina, osudili kao “ništavnim i nevažećim”. Putin je nadolazeću konferenciju u Švicarskoj opisao kao “samo još jednu smicalicu da se svačija pozornost skrene, preokrene uzrok i posljedica ukrajinske krize te usmjeri rasprava na pogrešan kolosijek”.
Stanje danas prema birtanskom ministarstvu obrane
Nekoliko uvjeta
Putin je svoj prijedlog iznio u ruskom ministarstvu vanjskih poslova i bio je usmjeren na ono što je nazvao “konačno rješenje” sukoba, a ne na “zamrzavanje” i naglasio da je Kremlj “spreman započeti pregovore bez odgode”.
Uvjeti iz Kremlja obuhvaćaju ukrajinsko priznanje Krima kao dijela Rusije, zadržavanje nenuklearnog statusa zemlje, ograničavanje njene vojne sile i zaštitu interesa stanovništva koji govori ruski. Sve bi to trebalo postati dio “temeljnih međunarodnih sporazuma”, a sve zapadne sankcije protiv Rusije trebale bi biti ukinute, rekao je Putin.
“Pozivamo da se završi ova tragična stranica povijesti i da se počne obnavljati, korak po korak, jedinstvo između Rusije i Ukrajine i Europe općenito”, rekao je. Kremlj je i prije rekao da bi Kijev trebao priznati svoje teritorijalne dobitke i odustati od svojih nastojanja da se pridruži NATO-u, ali sada je Putin naveo i neke dodatne i konkretnije uvjete.
Putin je rekao ako “Kijev i zapadne prijestolnice” odbiju njegovu ponudu, “to je njihova stvar, njihova politička i moralna odgovornost za nastavak krvoprolića”.
Ukrajinski odgovor
Brzo je odgovorilo ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je Putinov plan “manipulativnim”, “apsurdnim” i osmišljenim da “zavede međunarodnu zajednicu, potkopa diplomatske napore usmjerene na postizanje pravednog mira i podijeli jedinstvo svjetske većine oko ciljeva i načela Povlje UN-a2.
Osim što se želi pridružiti NATO-u, Ukrajina želi da ruske snage odu sa svog teritorija, uključujući poluotoka Krima koji je aneksiran 2014. Nadalje, žele obnovu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, da Rusija odgovara za ratne zločine i da Moskva plati odštetu Kijevu.
Rusija je pokrenula širu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. Nakon što su ukrajinske snage osujetile ruski prodor prema glavnom gradu, velik dio borbi usredotočio se na jug i istok – a Rusija je nezakonito anektirala regije na istoku i jugu, iako ne kontrolira u potpunosti niti jednu od njih.
Mihailo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, na društvenim je mrežama rekao da u Putinovom prijedlogu nema ništa novo te da je ruski čelnik “izrazio samo ‘standardni agresorski set’, koji se već više puta čuo”. “Nema tu nikakve novosti, nema pravih mirovnih prijedloga i nema želje da se rat prekine. Ali postoji želja da se ovaj rat ne plati i da se nastavi u novim formatima. Sve je to čista prevara” napisao je Podoljak na mreži X.
Komentar NATO-a i Washingtona
Ministar obrane Lloyd Austin rekao je u sjedištu NATO-a u Bruxellesu da je Putin “ilegalno okupirao suvereni ukrajinski teritorij. On nije ni u kakvoj poziciji da diktira Ukrajini što moraju učiniti kako bi uspostavili mir”.
Austin je dodao da je Putin “započeo ovaj rat bez provokacije. Mogao bi to okončati danas ako bi to odlučio učiniti.” Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg dodao je da “ovo nije mirovni prijedlog. Ovo je prijedlog više agresije, više okupacije i na neki način pokazuje da je cilj Rusije kontrolirati Ukrajinu”.
Putin inzistira da se Kijev treba u potpunosti povući iz sve četiri anektirane regije (Donjecka, Luganska, Zaporoška i Hersonska oblast) i prepustiti ih Moskvi unutar njihovih administrativnih granica. U Zaporožju na jugoistoku, Rusija još uvijek ne kontrolira istoimeni administrativni glavni grad regije s prijeratnim stanovništvom od oko 700 000. U susjednoj regiji Herson, Moskva se povukla iz najvećeg istoimenog grada u studenom 2022. Stoga nije jasno što Putin točno misli pod prihvaćanjem sadašnjih teritorijalnih dobitaka? Znači li to da bi prihvatio dvije “nove” regije bez njihovih središta?
Putin: Nikada nismo ni htjeli osvojiti Kijev
Putin je danas ustvrdio da ruske trupe nikada nisu namjeravale jurišati na glavni grad Ukrajine, Kijev, iako su se približile gradu. “U biti, to nije bila ništa drugo nego operacija prisiljavanja ukrajinskog režima na mir. Vojnici su bili tamo kako bi pogurali ukrajinsku stranu na pregovore, kako bi pokušali pronaći prihvatljivo rješenje”, rekao je.
Moskva se povukla iz Kijeva u ožujku 2022. i opisala je to kao gestu dobre volje kada su započeli mirovni pregovori između njih dvoje, no povlačenje se dogodilo usred žestokog ukrajinskog otpora koji je značajno usporio napredovanje Rusije na bojnom polju.
Putin je također tvrdio da je u istom mjesecu, prije referenduma o pripajanju” rekao stranom dužnosniku da ne isključuje povlačenje snaga iz regija Herson i Zaporožje vraćanje okupiranih dijelova Ukrajini, sve dok Kijev dopusti Rusiji da ima “jaku kopnenu vezu” s Krimom. Sada tvrdi da je to “pitanje zatvoreno”. Rusija sada drži oko 18% predratnog ukrajinskog teritorija (računajući i Krim u tih 18%). Riječ je o teritoriju koji je velik kao otprilike dvije Hrvatske.
Ukrajinska vojska, u nedostatku streljiva i ljudstva (sada još više rastegnuta zbog ruske harkovske ofenzive) nije mjesecima ostvarila napredak. Ruska vojska, s druge strane, mjesecima ostvaruje male i sporadične napretke na nekoliko točaka.
