Stigla je sjajna vijest za Hrvatsku, ali ovaj put ne iz Bruxellesa: U prvih 10 smo u svijetu
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 21 Lipanj 2024 07:33
Svako vrijeme ima neku svoju gospodarsku krilaticu, ono nešto što je popularno, ono nešto što svi moraju imati kao određene tenisice u pubertetu. U ovo naše aktualno vrijeme ta krilatica glasi "održivi razvoj".
Važno je da nam je uši i usta budu puni, da nam neprestano bruji u mislima, planovima i namjerama, a po mogućnosti i u djelima iako ovo posljednje nešto manje. Barem prema posljednjem izvješću Ujedinjenih naroda koji su izvijestili kako je svijet daleko od pravog puta u pogledu većine ciljeva održivog razvoja dogovorenih 2015. godine. Najmanje smo globalno uspješni u borbi protiv siromaštva i gladi.
Pod krilaticom "održivog razvoja" u posljednjem se desetljeću okreće ogroman novac. Riječ je o ulaganju između 5,4 i 6,4 bilijardi dolara godišnje do 2030. godine što je 1200 dolara po stanovniku svijeta. Ulažu svi. Države, državne zajednice, organizacije, kompanije, pojedinci. Skupljaju se dobrovoljni prilozi, pišu se opširna i lijepo stilizirana izvješća. Međutim, iz godine u godinu Ujedinjeni narodi uz naputak kako su zapravo nemoćni, izvijeste o skromnom napretku u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.
Za ovu su godinu izvijestili kako ni jedan od 17 ciljeva nije na dobrom putu da se ostvari u zadanom roku, a postignuti napredak opisuju ograničenim ili "obrnutim" što je u duhu komunikacijske pozitivnosti aktualnog milenija prihvatljiva riječ za nazadovanje. Uglavnom, napreduje se presporo, a razlog je kroničan nedostatak financijskih sredstava. Samo 16 posto zadanih ciljeva na putu je da za šest godina bude ostvareno.
Hrvatska na visokom osmom mjestu
Jednostavnije rečeno, UN uvijek iznova zaključi kako svijet nema dovoljno novca kako bi smanjili siromaštvo i ukinuli glad, povećali zdravlje i dobrobit ljudi te im dali bolje obrazovanje ili postigli rodnu ravnopravnost, ali niti dostavili svim stanovnicima na svijetu čistu vodu i energiju koju si mogu priuštiti.
Napredak naravno, varira od zemlje do zemlje pa izvješće UN-a kaže kako su najbolje u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Finska, Švedska, Danska, Njemačka i Francuska, napredak je vidljiv u Brazilu, Indiji, Kini, Rusiji, ali i Egiptu Etiopiji, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali siromašne i ranjive nacije daleko zaostaju.
Hrvatska je pak tradicionalno visoko plasirana, a ove je godine na indeksu uspješnosti u postizanju ciljeva održivog razvoja na listi Ujedinjenih naroda na visokom 8. mjestu za koje je skupila 82,2 boda, te s 1,2 boda više bolje plasirala od Slovenije koja je zauzela 11 mjesto. Italija je primjerice 23., a Švicarska 22.
Promatrajući Hrvatsku iz cipela iz kojih je prikazana kroz parametre održivog razvoja vidjet ćemo da u globalnoj usporedbi nemamo problem sa siromaštvom, ali imamo s pretilošću stanovništva. U grupi indikatora kojima se ocjenjuje do koje razine je osiguran dostojan posao i ekonomski rast Hrvatska ima nepovoljnu ocjenu samo zbog rasta broja fatalnih nesreća na radnom mjestu.
S čim imamo problem?
U očuvanju okoliša zabilježeno je da izvozimo previše plastičnog otpada te je emisija određenih štetnih plinova prevelika. Imamo problem s prevelikim brojem zatvorenika koji nisu osuđeni što je rezultat sporosti pravosudnih procesa i naravno percepcija korumpiranosti društva raste, a sloboda medija doživljena je manjom.
UN-ovo se izvješće bavi globalnim neravnotežama, na toj se razini raspravlja o globalnim porezima i ponavlja se teza kako ćemo održivost hrane postići prvenstveno smanjivanjem konzumacije proteina životinjskog porijekla, te kako je nužno zaustaviti umiranje šuma. Iz perspektive hrvatskog konzumenta globalnih vijesti i izazova, sve su te teme vrlo daleke, prijetnje ne djeluju stvarno iako na vlastitoj koži osjećamo kako se klima mijenja percipirajući sebe uglavnom nemoćnima da išta učinimo.
No, ono što jest zanimljivo je zapravo visok plasman Hrvatske na ljestvici postizanja ciljeva održivog razvoja. Ciljevi održivog razvoja su valjda eto takvi da zemlja iz koje se ljudi iseljavaju tražeći prilike za bolji život i koja gospodarstvo temelji na turizmu ispada ne samo uspješna već je plasirana među prvih 10 najboljih na svijetu. Možemo li to doživjeti realnim?
Dragana Radusinović/direktno.hr
