Čeka li Deu Vidović i četvrti mandat u Zakladi „Kultura nova“?
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 27 Lipanj 2024 08:43
Uskoro bismo trebali doznati ostaje li na čelu Zaklade „Kultura nova“ dosadašnja upraviteljica Dea Vidović, kojoj bi to bio četvrti uzastopni četverogodišnji mandat. Ujedno bi to bio i odgovor na pitanje ostaje li sve onako kako je bilo i dosad ili će se napokon možda što promijeniti u području financiranja suvremene kulture i umjetnosti.
Suvremena kultura i umjetnost, što je to?
Već smo pisali o Zakladi „Kultura nova“ – koja pruža novčanu potporu udrugama i umjetničkim organizacijama na području suvremene kulture i umjetnosti – i njezinu neobičnom shvaćanju samih definicija, a onda i financiranja projekata iz suvremene kulture i umjetnosti. Ipak, ponovimo ukratko osnovne naglaske za one koji možda nisu čitali neke od naših prethodnih tekstova.
Inače pojam „suvremen“ rabimo u kronološkom smislu pa je tako sva kultura i umjetnost koja danas nastaje nužno suvremena, no prema Zakladi, suvremenoj kulturi i umjetnosti ne pripadaju svi izrazi kulturnoga i umjetničkoga stvaralaštva koji se ostvaruju u sadašnjosti, nego su to za njih uglavnom novi oblici kulture i umjetnosti civilnoga društva koje bi velika većina nas teško svrstala i u kakvu kulturu i umjetnost: eksperimentalno stvaralaštvo – performansi, konceptualna i „paradna“ umjetnost i kultura, uz spektakl, improvizaciju, provokaciju, šok, agresivni i jednostrani aktivizam u društvenim pitanjima, pa čak i subverzivno djelovanje u odnosu na postojeću kulturu i umjetnost... Njihovim riječima:
„Zaklada 'Kultura nova' suvremenu kulturu i umjetnost shvaća kao eksperimentalnu i istraživačku i/ili kritičku i društveno angažiranu praksu, a organizacije civilnog društva vidi kao ključne nositelje novih tendencija u kulturi i umjetnosti. Takve su suvremene kulturne i umjetničke prakse usmjerene prema istraživanju i ispitivanju granica disciplina i područja, uspostavljanju novih pristupa i kretanja, poduzimanju estetskih i konceptualnih iskoraka, inovativnom korištenju materijala, metoda, formata i medija te sveukupno otvaranju novih pogleda, shvaćanja i orijentacija u svijetu umjetnosti. To su također i one prakse koje su usmjerene prema društvenom angažmanu te orijentirane na zajednicu i sudjelovanje građana, i koje danas predstavljaju razvojni potencijal jer uočavaju i artikuliraju raznovrsne probleme s kojima se suvremeno društvo susreće te se bave zaštitom ljudskih prava, kulturne raznolikosti i javnog dobra, doprinose jačanju zajednice, izgradnji društvene kohezije, lokalnom razvoju itd. Suvremene kulturne i umjetničke prakse kroz različite oblike, pristupe i kanale djelovanja omogućavaju građanima aktivno uključivanje i sudjelovanje u različitim kulturnim sadržajima, čime se podiže svijest građana o važnosti njihovog angažmana i aktivnog sudjelovanja u zajednici.“
„Suvremeni umjetnici usmjereni su na proces i improvizaciju. Bave se gorućim i aktualnim pitanjima suvremenog društva, odražavajući njegovu kulturnu raznolikost i višeznačnost, obuhvaćajući različite teme, propitujući kontekst vlastitog djelovanja, produkcije i recepcije, i proizvodeći društveno osviještene poruke. Uspostavljaju dijalog s različitim kontekstima i uspostavljaju višesmjernu komunikaciju. Često su usredotočeni na lokalnu zajednicu i uključivanje različitih društvenih skupina u umjetničke procese.“
Tko dobiva novac?
Godinama već Dea Vidović kao upraviteljica zaklade koju je Republika Hrvatska osnovala 2011., uz pomoć Upravnoga odbora, upravlja novcem dobivenim iz državnoga proračuna (Ministarstvo kulture) uopće ne skrivajući da taj novac odlazi mahom lijevoliberalnim, tobože suvremenoumjetničkim projektima.
Iznosi koje Zaklada dobiva kako bi ih mogla preusmjeriti u takve projekte samo se povećavaju.
Godina Prihod iz državnoga proračuna prema posebnim propisima
2012. 2.660.000 kn
2013. 7.336.000 kn
2014. 8.288.630 kn
2015. 9.715.452 kn
2016. 8.920.000 kn
2017. 12.347.020 kn
2018. 11.507.164 kn
2019. 12.661.364 kn
2020. 12.445.837 kn
2021. 14.057.421 kn
2022. 18.489.325 kn
2023. 2.824.179,21 EUR
Navedimo neke organizacije koje godinama dobivaju potporu, a podržane su i u 2023. Primijetit ćete kako se one uglavnom služe hladnim, nimalo umjetničkim jezikom, punim apstrakcije i naoko važnih izraza, koji bi trebao ostaviti dojam učenosti, no zapravo je riječ o ispraznicama kojima se nastoji ili zamagliti stvarni cilj projekta ili jednostavno prikriti manjak sadržaja i svrhe.
_____________
KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse s programom „KONTEJNER - novi prostori suvremene umjetnosti“ (višegodišnja potpora, 25.000 EUR za prvu godinu provedbe)
„KONTEJNER u 2024. provodi više programskih linija posvećenih produkciji i distribuciji istraživačkih, eksperimentalnih i intermedijskih umjetničkih radova suvremenih hrvatskih i međunarodnih autora, edukaciji umjetnika i publike, izdavaštvu i razvoju teorijskog i kritičkog diskursa.“
Napomena: To je inače organizacija poznata po performansima i festivalima „Ekstravagantna tijela“. Slobodno se sami informirajte.
Savez udruga Klubtura / Mreža Clubture s programom „Organizacijski razvoj mreže Clubture“ (višegodišnja potpora, 25.000 EUR za prvu godinu provedbe)
„Kroz program organizacijskog razvoja Clubture mreža radi na očuvanju i poboljšanju pozicije nezavisne kulturne scene te dalje osnažuje decentralizaciju kulturne i umjetničke produkcije u području nezavisne kulture u RH.“
Napomena: Riječ je o savezu jednakomislećih udruga koje su u svibnju 2024. optužile Ministarstvo kulture i medija da smanjuje sredstva nezavisnim programima u kulturi i tako ugrožava njihovu održivost. Naravno, uvijek može više.
Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva s programom „Kurziv - prema reparativnim kulturnim i umjetničkim praksama“ (jednogodišnja potpora, 24,996.56 EUR)
„Dugoročno usmjerenje Kurziva pružanju potpore nezavisnoj kulturnoj i umjetničkoj sceni, stvaranju prostora za refleksiju o njoj i jačanju vidljivosti podzastupljenih perspektiva, u najnovijem periodu konceptualno se nadograđuje idejom "reparativnosti", otvorenošću za eksperiment i neočekivane ishode, koja prožima sve trenutne i planirane programe. Potaknuti uvjerenjem kako su takvi pristupi ključni za (pre)osmišljavanje načina kako kultura može intervenirati u svoj širi kontekst, Kurziv razvija tri programske cjeline s aktivnostima čiji je cilj djelovati reparativno u odnosu na područja krize i trenja, odnosno osmisliti modele djelovanja koji kroz kulturu mogu pridonijeti društvenom oporavku.“
Napomena: Glavni je program organizacije portal Kulturpunkt.hr, na kojem se predstavljaju druge ovdje navedene i njima slične organizacije, projekti i ideje.
Kolektiv za razvoj, istraživanje i propitivanje queer kulture - queerANarchive s programom „Rad kolektiva queerANarchive u 2024. godini“ (jednogodišnja potpora, 25.000 EUR)
„U smislu ostvarenja participacije LGBTIQ zajednice u kulturnom životu kolektiv queerANarchive s jedne strane provodi programe produkcije i distribucije kritičkih i društveno angažiranih kulturnih i umjetničkih programa koje često karakteriziraju inovativni pristupi i estetski iskoraci. To su programi qIZLOŽBI, qRADIONICA, qFESTA, qPRODUKCIJE/REZIDENCIJE te klupski program ZVJERINJAK. S druge strane, kroz suupravljanje LGBT centrom Split kao društvenokulturnim centrom za LGBTIQ zajednicu, njegovom programskom koordinacijom te aktivnostima promidžbe i vidljivosti, kolektiv osigurava siguran prostor, kao i podršku, za produkciju, distribuciju i participaciju u LGBTIQ kulturno-društvenim programima, bilo onima koje sam provodi, bilo onima koji su iz drugih organizacija i inicijativa okupljeni oko LGBT centra Split, te onih koji će se tek okupiti kroz ranije razvijene modele uključivanja novih korisnika. Medijska djelatnost kolektiva realizira se kroz produkciju radio emisije Queer u eteru koja je dopuna različitim programskih aktivnostima, ali i mjesto kapacitiranja zajednice kroz edukacije medijske pismenosti i otvaranja mogućnosti za kreiranje vlastitih medijskih narativa.“
Napomena: Queer kultura spada u kulturu i umjetnost, zar ne?, samo joj ime kaže.
Udruga za promicanje kultura Kulturtreger s programom „Organizacijski razvoj udruge Kulturtreger“ (jednogodišnja potpora, 25.000 EUR)
„Primjenom inovativnih metoda, razvojem novih praksi i stvaranjem kritičkih znanja primarno u području suvremene književnosti i nezavisne kulture omogućuje se preplitanje različitih profesionalnih i širih društvenih zajednica te se potiče angažman, suradnja i proizvodnja novih znanja izvan ustaljenih načina razmišljanja i djelovanja.“
Napomena: Najpoznatiji program ove udruge jest književni klub Booksa, koji u 2024. slavi 20 godina postojanja. Rođendan će, među ostalim, proslaviti i „Revijom malih književnosti“ na temu „Queer Balkan“.
Domino s programom „Produkcijska i distribucijska podrška udruge Domino“ (jednogodišnja potpora 22.500 EUR) i s projektom „Mreža izvedbenih umjetnosti 2024.“ (višegodišnja potpora, 16.723,70 EUR)
„U preko dvadeset godina djelovanja udruga Domino nametnula se kao jedna od vodećih platformi podrške produkcije i distribucije suvremene domaće umjetnosti kroz kontinuirani razvoj i realizaciju strateških pravaca definiranih misijom i vizijom udruge – organizacijom događaja u kulturi, podrškom nezavisnoj sceni i javnim politikama, edukacijom i razvojem publike te međunarodnim djelovanjem. Najprepoznatljivije aktivnosti udruge su Queer Zagreb sezona, Perforacije i Sounded Bodies festivali, kojima se ostvaruje prezentacija radova (u pravilu) izvedbenih umjetnika u gradovima diljem Hrvatske te na internacionalnoj razini. Program podrške nezavisnoj sceni realizira se s više od deset produkcija i koprodukcija godišnje, a koje se dalje distribuiraju kroz gostovanja na programima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Potiče se međusektorsko i interdisciplinarno razmatranje područja od društvene važnosti (marginaliziranih identiteta, politički angažiranog izričaja, pitanja ekologije, etnologije i baštine te kulturne i identitetske politike), suradnje institucionalne i nezavisne kulturne scene te razvoj i istraživanje suvremenih formi kojima nedostaje sustavna i institucionalna podrška (suvremeni ples, eksperimentalni pristup, performans te hibridne forme)“
Napomena: Sve su objasnili. Eventualno posjetite njihove mrežne stranice i dodatno se upoznajte s njihovim aktivnostima, dakako, sve iz područja suvremene kulture i umjetnosti prema mjerilima Zaklade „Kultura nova“. Ove godine, primjerice, imaju Noć performansa pod sloganom „Volim Jugohrvatsku“ i propituju „kroatizaciju“ kulture.
Prostor rodne i medijske kulture K-zona s programom „Vox Feminae - kultura, umjetnost, medij i prostor afirmacije“ (jednogodišnja potpora 20.000 EUR)
„Predložene aktivnosti nude kulturno-umjetnički program s inkorporiranim zaštitnim faktorima koji mogu ublažiti učinke manjinskog stresa kod žena i LGBTiQ+ populacije: socijalnu podršku, samoprihvaćanje, osjećaj ponosa vlastitog identiteta kao i integraciju manjinskog identiteta. Kroz glazbeni, izložbeni, edukativni, diskusijski, audio-vizualni i društveno angažirani kulturno-umjetnički program potpomognut istraživačko edukacijskim kolaborativni praktikumom s publikom, koncept programa koji se predlaže sastoji se od 4 linije djelovanja: Kuriranje umjetničkog i kulturnog programa, kao i medijska produkcija o programima čiji su nositelji žene i/ili queer umjetnici/e; Facilitiranje umjetničkih i kulturnih sudioničkih procesa s publikom; Organizacija kulturno umjetničkog programa provođenog interdisciplinarno u okviru integracije marginaliziranih skupina i razvoja lokalne zajednice; Poticanje samoorganiziranih programa koji dolaze iz lokalne zajednice, u kontekstu kulturno-umjetničkog promišljanja i društvenog angažmana korisnika/ca, uz logističku i mentorsku podršku u realizaciji.“
Napomena: Ne, nije to najobičniji aktivizam, to je suvremena kultura i umjetnost.
Centar za ženske studije s programom „Suvremene feminističke kritičke intervencije u kulturnoumjetničkom polju“ (jednogodišnja potpora, 17.500 EUR)
„Program naziva 'Suvremene feminističke kritičke intervencije u kuturnoumjetničkom polju' kreiran je kroz godine transgeneracijskog iskustva stečenog kroz provedbu ženskostudijskih obrazovnih programa koje Centar za ženske studije (CŽS) izvodi preko 28 godina. Riječ je o sveobuhvatnom modelu izvaninstitucionalnoga obrazovanja unutar kojeg su na različite načine povezane teorijska artikulacija feminizma i žensko iskustvo, aktivističko i artivističko djelovanje, feministička pedagogija te iskustveni načini učenja, osobna kreativnost i kulturno-umjetničke prakse. Ono što odlikuje ovaj program veza je teorije, aktivizma i umjetnosti, inovativnosti i kritičnosti, želje za stvaranjem nove angažirane publike te uključivanje javnosti u kreativne procese s fokusom na mlade. CŽS se svojim dugogodišnjim djelovanjem profilirao kao autonomni i inovativni prostor feministički orijentirane umjetničke prakse otvoren građanima/kama za ispunjavanje kulturnih i edukativnih potreba. Cilj programa je ponuditi korisnicima aktivne alate društvene reakcije. Izuzev jezgre ženskostudijskog programa koji u svom postpandemijskom obliku obuhvaća i hibridni model provedbe (koji omogućava uključenost osoba iz čitave RH, kao i regije), program obuhvaća i niz cjelina usmjerenih na razvoj feministički orijentirane suvremene umjetnosti i kulture (kao i socijalno-inovativne interpretacije suvremene umjetnosti). Tu je i razvoj podrške nezavisnim umjetnicima (s fokusom na razvoj publika) kroz gostovanja društveno angažiranih umjetničkih praksi te pružanje prostora za razvoj novih, kao i platformsko/kustosko promišljanje uvjeta razvoja novih umjetničkih praksi. Izuzev navedenog, velika se programska cjelina bavi odnosom suvremene umjetnosti, održivosti i ekofeminizma kao važnog toposa današnjice.“
Napomena: Ako ništa drugo, čitatelje upućujemo da se upoznaju s nešto novijim pojmom ekofeminizma jer je to „spojnica koja spaja uzroke potlačenosti žena, prirode, zemalja Trećeg svijeta, neprivilegiranih socijalnih skupina i različitih Drugih“, kako se objašnjava na portalu udruge. Prvoklasna suvremena kultura i umjetnost.
_____________
Eto, takvim je i njima sličnim organizacijama i projektima Zaklada „Kultura nova“ tijekom triju mandata upraviteljice D. Vidović dodjeljivala proračunski novac. Hoće li se to nastaviti? Čekamo rezultate natječaja za imenovanje upravitelja (upraviteljice).
Tko imenuje upravitelja (upraviteljicu)?
Upravitelja Zaklade „Kultura nova“ imenuje Upravni odbor (UO) Zaklade među kandidatima prijavljenima na natječaj koji je objavljen 8. svibnja 2024., a rok za prijave bio je 23. svibnja. No zasad je nejasno je li upravitelja već izabrao dosadašnji UO ili će ga izabrati novouspostavljeni odbor, koji je svoju konstituirajuću sjednicu imao 17. lipnja. Naime, 7. lipnja zbog isteka mandata u UO-u Zaklade razriješeni su članovi Branko Mihanović, Dorotea Milas, Joško Ševo i Ksenija Zec, a Vlada RH imenovala je 6. lipnja četiri nova člana UO-a: Ivana Batoša, Mašu Kolar, Romanu Matanovac Vučković i Valentinu Radoš, koji će uz Orsata Frankovića, koji je imenovan u ožujku 2023., djelovati u četvrtom sazivu.
Hoće li „vječna“ upraviteljica Dea Vidović dobiti i četvrti mandat, dakle, još nam nije poznato, no barem je poznato kolika će biti plaća osobe koja će zasjesti na čelo Zaklade „Kultura nova“.
„Osnovnu plaću upravitelja/ice Zaklade čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta upravitelja/ice Zaklade 3,85 i osnovice za izračun plaće u iznosu od 947,18 EUR uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža“, objavila je Zaklada na svojim mrežnim stranicama. Pa vi računajte!
Na kraju pohvala i prijedlog
Kako ne bi ispalo da samo kritiziramo, na kraju bismo pohvalili Zakladu „Kultura nova“ zbog toga što sve svoje financijske podatke, aktivnosti, projekte i odluke spremno objavljuje na mrežnim stranicama i nudi na uvid (ne)zainteresiranoj javnosti. Sve pohvale na tom hvalevrijednom postupanju jer ipak je u pitanju novac poreznih obveznika, pa ako već nisu presretni time što se financira, barem mogu biti zadovoljni time što je sve vidljivo, neskriveno od javnosti.
Ako sve ostane po starom, nudimo i jedan svoj prijedlog: Neka se izmijeni čl. 8., st. 2. Zakona o Zakladi „Kultura nova“. Umjesto „Mandat upravitelja Zaklade traje četiri godine, s pravom ponovnog imenovanja“, neka glasi: „Upraviteljica Zaklade D. Vidović ima trajni mandat“. Tako ćemo biti sigurni da će se i nadalje financirati samo ponajbolji projekti iz suvremene kulture i umjetnosti, doduše koje mi – nepoučeni i neupućeni kakvi jesmo – ne bismo ni svrstali u suvremenu kulturu i umjetnost, nego bismo rekli da se njihovi nositelji bave antikulturom, suvremenim kičem i institucionalnim zgubidanstvom. O poruci koja se šalje kroz takav rad Zaklade – sve tanjoj hrvatskoj kulturnoj javnosti – ne trebamo ni govoriti.
Valja imati na umu da kulturna hegemonija jednom zajednicom obično prethodi političkoj dominaciji. Kada se u kulturnoj sferi sustavno brišu stvarne vrijednosti, to za posljedicu ima preodgoj cijelih naraštaja koji za drugo onda više i ne znaju. Tako na izborima u hrvatskim gradovima pobjeđuju „urbane“ opcije lansirane iz civilnoga društva, upravo kako je to A. Gramsci programski uobličio u svojim uputama za trajno osvajanje vlasti, kao konačnomu cilju svakoga totalitarizma.
