Tko štiti djecu od “njihove” pravobraniteljice?
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 28 Lipanj 2024 15:07
Stigao je još jedan skandalozan odgovor pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević. Riječ je o odgovoru na upit o izložbi “Coming Out Museum Encounters” u Puli. Ona je postavljena u sklopu Programa “Mjeseca Ponosa 2024.”. Izložba je produkt suradnje Udruge Proces i Etnografskog muzeja Istre.
Naime, pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević smatra da izložba, koja među ostalim eksponatima eksplicitno prikazuje obnaženu žensku osobu s umjetnim muškim spolnim organom, “ne predstavlja štetni sadržaj za djecu”.
Štoviše, kao i u slučaju osobe odjevene u haljinu od kondoma na prošlogodišnjem zagrebačkom Prideu, i ovu izložbu evidentno smatra – edukativnom. Do takvog zaključka nije teško doći iščitavajući daljnja pojašnjenja pravobraniteljice.
Nitko nije spominjao zabrane, ali…
Iako nitko u upitu pravobraniteljici nije spominjao riječ ‘zabrana’, već je zamoljena za komentar izložbe na kojoj su djeca direktno izložena erotskom sadržaju, bez da postoji upozorenje na takav sadržaj, pravobraniteljica Pirnat Dragičević napomenula je da “pravobranitelj za djecu, kao institucija, nema ovlasti propisivati ni zabranjivati održavanje izložbi i sličnih kulturnih događanja, već na temelju prijava i drugih uvida prati ostvarivanje zaštite prava djece te svojim preporukama nastoji utjecati na njezino poboljšanje”.
Dodala je da može “iznijeti stajalište o tome mogu li se određeni sadržaji po svojim značajkama smatrati potencijalno štetnim za djecu”.
Što je ‘potencijalno štetni sadržaj’?
Pirnat Dragičević pojasnila je što znači “potencijalno štetni sadržaj”.
Takvim se, kaže, smatraju “sadržaji koji mogu uznemiriti i prestrašiti dijete, koji su neprimjereni dobi djeteta, koji ga mogu navesti na opasna i štetna ponašanja, odnosno izložiti ga rizicima i opasnostima, a u propisima se najčešće definiraju kao sadržaji koji mogu naštetiti fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika”.
Navela je i da su “organizatori događanja čiju publiku mogu činiti, između ostalih, i djeca pozvani voditi računa da se sadržaji koji nisu primjereni za djecu označe na propisani način (npr. dobnim oznakama) i/ili organiziraju u odvojenom prostoru u kojem djeca takvom sadržaju (vjerojatno) neće biti izložena”.
Pravobraniteljica: ‘Izložba ne predstavlja štetni sadržaj za djecu’
Iz Ureda pravobraniteljice kazali su da, “ne ulazeći u procjenu njezinog cjelokupnog sadržaja, smatramo da izložba sama po sebi ne predstavlja štetni sadržaj za djecu“.
No, mišljenja su, dodaju iz Ureda, “kako je izložbu potrebno označiti odgovarajućom dobnom oznakom kojom se upozorava javnost na potencijalnu štetnost koju bi za djecu određene dobi moglo imati izlaganje određenim eksponatima prikazanim na toj izložbi”.
Pravobraniteljica nije odgovorila na upit je li u ovom slučaju riječ o grubom kršenju dječjih prava.
Štoviše, zauzela je stav proturječan njezinoj instituciji. Naime, dodala je da smatra “kako je jako važno pomoći djeci i mladima da razumiju raznolikost ljudskih odnosa te raznolikost životnih zajednica u kojima danas djeca odrastaju stjecajem promjenjivih životnih okolnosti“.
U tom smislu, dodala je, “procjenjujemo da spomenuta izložba može biti doprinos tom razumijevanju”.
Iz odgovora pravobraniteljice: ‘Odgovornost stavljena na roditelja’
Pirnat Dragičević naglašava “da je krajnja odgovornost za to hoće li dijete gledati neki sadržaj (u ovom slučaju, izložbu) stavljena na roditelja”.
Ističe da se “od roditelja očekuje da budu uz dijete u doživljaju i interpretaciji raznih prizora kojima mogu svjedočiti, a koji moguće nisu primjereni djeci”.
“Potrebno je uzeti u obzir i to da je dječja percepcija često različita od percepcije odraslih”, navodi pravobraniteljica. Nije, međutim, jasno relativizira li to cijeli slučaj.
Pravobraniteljica smatra “da je odgovornost roditelja ponuditi djetetu informacije koje će pridonijeti njegovu razvoju i biti usmjerene dobrobiti djeteta”. No, ne definira i na koji to način ovakvi eksponati pridonose razvoju djece.
Što se očekuje od odraslih?
Od odraslih se, kaže Pirnat Dragičević, “očekuje da djetetu, ako ne razumije neki sadržaj, objasne značenje i smisao sadržaja na način primjeren za njegovu dob i zrelost te da zajedno nakon čitanja, slušanja ili gledanja sadržaja razgovaraju o njemu i iz njega izvuku odgovarajuću pouku”.
Međutim, pravobraniteljica nije definirala na koji način bi se dječjoj publici trebao objasniti ovakav sadržaj.
Napomenula je da su Uredu pravobraniteljice za djecu korisni svaka obavijest i prijedlog za razmatranje pitanja koja se odnose na zaštitu prava i interesa djece u najrazličitijim uvjetima, okolnostima i područjima.
Što je s prijavom građanina Pule?
Zanimalo nas je i što će pravobraniteljica poduzeti prema organizatorima izložbe. Nismo dobili odgovor. I što je s dopisom koji joj je uputio građanin Pule?
“O poduzimanju daljnjih aktivnosti odlučit ćemo u skladu s našim ovlastima iz Zakona o pravobranitelju za djecu”, stoji u odgovoru.
No, Pirnat Dragičević navela je i vrlo paradoksalnu rečenicu.
Kazala je da će njezin Ured nastaviti “upućivati upozorenja, prijedloge i preporuke nadležnim tijelima i institucijama. I to “podsjećajući ih na obvezu države u osiguranju odgovarajućih mehanizama za zaštitu djece od izloženosti sadržajima koji mogu naštetiti njihovu razvoju“.
Tko štiti djecu?!
Za Pirnat Dragičević druženje djece s osobom odjevenom u haljinu od kondoma bilo je edukativno.
Izložba na kojoj djeca gledaju golu ženu s umjetnim penisom “doprinos je razumijevanju različitosti”.
Pirnat Dragičević nedvojbeno javno izražava ideološki pristrane zaključke. Pristranost se pripisivala i njezinoj prethodnici Ivani Milas Klarić. Njezin je, pak mandat, obilježio i niz ideoloških komentara prema neistomišljenicima. Lako je zaključiti da su obje pravobraniteljice izlazile iz okvira svoje funkcije.
Kakvi to sadržaji moraju biti u pitanju da ih Pirnat Dragičević proglasi štetnima za djecu?!
Stoga se postavlja pitanje – tko štiti djecu od “njihove” pravobraniteljice?
