Islamističke tendencije na zapadnom Balkanu
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 14 Kolovoz 2024 18:04
Oko 4.000 mudžahedina iz arapskih zemalja borilo se na bosanskoj strani u to vrijeme, od kojih su mnogi ostali u zemlji nakon Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine
Hoće li rat u Gazi dovesti do novog vala radikalizacije na zapadnom Balkanu? Pokušaj napada na zaštitara u izraelskom veleposlanstvu u Beogradu izaziva strah.
Islam u Bosni i Hercegovini i u regiji Sandžak u jugozapadnoj Srbiji smatra se kozmopolitskim i tolerantnim. Sunitski muslimani stoljećima su ovdje živjeli s kršćanima i Židovima i stvorili vlastiti oblik europskog islama. Ali od 1990-ih, ovaj islam je više puta bio pod pritiskom vanjskih utjecaja. Napad na zaštitara u izraelskom veleposlanstvu u Beogradu 29. 6. 2024. sada potiče strahove da bi moglo doći do novog vala radikalizacije.
Prije rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.) na Balkanu nije bilo salafista ili vehabija, kaže Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za međunarodnu politiku u Beču. “Oni nemaju svoje korijene na Balkanu.” Do danas su radikalne skupine mala manjina među muslimanima.
Utjecaj radikalnih grupa tijekom rata u Bosni i Hercegovini
Tijekom rata u Bosni i Hercegovini muslimani dobili su značajnu vojnu potporu, posebno od islamskih zemalja, a sa stranim borcima u zemlju su došle radikalne orijentacije islama, koje nakon završetka rata više nisu nestale. Oni čine “temelj političkog islamizma” u Bosni i Hercegovini, piše Karsten Dümmel u analizi za Fondaciju Konrad Adenauer (KAS). Dümmel je bio voditelj ureda KAS-a u glavnom gradu Bosne i Hercegovine Sarajevu od 2014. do 2018. godine.
Oko 4.000 mudžahedina iz arapskih zemalja borilo se na bosanskoj strani u to vrijeme, od kojih su mnogi ostali u zemlji nakon Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Od kasnih 1990-ih, radikalne grupe su se uspostavile u nekim regijama Bosne i Hercegovine i Sandžaka uz pomoć otvorene podrške Saudijske Arabije. Saudijski novac korišten je za izgradnju salafističkih džamija i održavanje kulturnih institucija.
Tijekom rata u Siriji i Iraku, Islamska država je tada služila kao projekcijsko platno za mlade ljude koji su bili društveno frustrirani i otišli su u Siriju i Irak kako bi se pridružili džihadu, prema politologu Dzihiću. U to vrijeme Bosna i Hercegovina je bila jedna od europskih zemalja s najvećim brojem boraca IS-a po glavi stanovnika. Ovi simpatizeri IS-a u osnovi su došli iz nekih takozvanih salafističkih sela u Bosni, koja su sada dobro nadzirana. Nakon kraja IS-a u Siriji i Iraku 2019. godine, ovaj oblik radikalizacije ponovno je opao; Od tada više nije bilo islamističkih napada na zapadnom Balkanu.
Povlačenje Saudijaca
Ali radikalne organizacije i dalje postoje, iako je Saudijska Arabija vjerojatno smanjila svoju financijsku pomoć. Počinitelj Beograda, srpski obraćenik, radikaliziran je u njima, prema medijskim izvješćima. Nedavno je živio u pretežno muslimanskom gradu Novom Pazaru u južnoj srpskoj regiji Sandžak. U siječnju 2020. saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman najavio je da više ne će podržavati džamije u inozemstvu. Godine 2021. de facto vladar zemlje opisao je “ultrakonzervativno tumačenje islama kao zastarjelo” u televizijskom obraćanju.
Ovdje se stup ekstremizma odlomio; novi čimbenici igraju ulogu u tome. Rat na Bliskom istoku koji je u tijeku mogao bi postati novi pokretač radikalizacije. “Do sada je bilo malo utjecaja rata u Gazi na Balkan”, kaže Giorgio Cafiero, stručnjak za Balkan u američkom think tanku Gulf State Analytics. “Ali što duže traje situacija u Gazi, to je veći rizik od nje.” Danas rat u Gazi doprinosi radikalizaciji mladih muslimana više od bilo kojeg drugog sukoba u svijetu. “U arapskom i islamskom svijetu postoji snažna emocionalizacija s obzirom na mnoge smrti u Gazi koje treba oplakivati svaki dan.” To bi također moglo dovesti mlade muškarce u ruke radikalnih snaga.
Radikalizacija kroz rat u Gazi?
Politolog Vedran Džihić također smatra da trenutna događanja na Bliskom istoku doprinose novom valu radikalizacije, čak i ako se broj tih novih radikala ne može precizno kvantificirati. Na zapadnom Balkanu, rat u Gazi se doživljava kao svjetska kampanja protiv muslimana. “Zapad oplakuje mrtvu djecu u Ukrajini, ali oni šute o Gazi.” To dovodi do gorčine, antizapadnjačke ogorčenosti i antisemitizma.
Politika Srbije također se doživljava kao ambivalentna. S jedne strane, zemlja podržava zabrinutost Palestinaca na međunarodnom planu, ali s druge strane, također isporučuje oružje Izraelu od 7. 10. 2023.
Socijalna nepravda i nezadovoljstvo
Velika većina muslimana u Bosni i Hercegovini i Sandžaku odbacuje ekstremne tendencije kao zloupotrebu svoje vjere. Islamska zajednica se jasno distancirala od terorističkog napada u Beogradu. No, osim rata u Gazi, socijalna nejednakost i neispunjeno obećanje o boljoj budućnosti nakon završetka rata u Bosni također čine plodno tlo za radikalizaciju.
“Cijela regija je doživjela ogroman društveni i ekonomski pad 1990-ih”, kaže Vedran Džihić. “Nade u ‘proces nadoknade’ nisu ispunjene.” Samo mala, nova elita s blizinom režima imala je koristi. Široka masa Bosanaca, s druge strane, bori se s marginalizacijom, osiromašenjem i niskim životnim standardom tik ispod granice siromaštva. Među mladima postoji veliko nezadovoljstvo s obzirom na njihovu situaciju. Svake godine deseci tisuća ljudi napustili bi regiju.
“Ova situacija dovodi do frustracije i plodno je tlo za ekstremne ideologije, ne samo islamske, već i srpskog nacionalizma.” U slučaju Muslimana u Sandžaku, tu je i činjenica da oni sebe vide kao ugrožene i diskriminirane od strane Srba. Nakon napada u Beogradu, opasnost od antimuslimanskog raspoloženja u Srbiji raste. To bi zauzvrat dodatno potaknulo spiralu frustracije i radikalizacije.
Claudia Mende, Deutsche Welle/hrvatski-fokus.hr
