Kako je rat u Ukrajini pomogao u ostvarivanju ciljeva Zelenog plana
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 19 Kolovoz 2024 09:59
Europa je sve do rata u Ukrajini najviše energenata uvozila upravo iz Rusije. Dok su neke europske zemlje poput Njemačke u potpunosti ovisile o njima. Kad je započela ruska agresija na Ukrajinu, Europska unija je uvela Rusiji sankcije. A kao najveći udarac za rusko gospodarstvo trebala je biti upravo redukcija izvoza fosilnih goriva u SAD i EU.
Kao odgovor na rusku agresiju Europska unija je donijela REPowerEU plan (energetska politika u planovima zemalja EU-a za oporavak i otpornost). Jedan od ključnih ciljeva ovog plana je upravo okončanje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva iz Rusije. Fosilna goriva su, naime, glavni neprijatelj klimatske agende.
U sklopu borbe protiv klimatskih promjena, Europska unija je 2019. godine donijela Europski zeleni plan (Green Deal). Riječ je o paketu inicijativa s kojim se Europu želi do 2050. dovesti do klimatske neutralnosti. To će se postići postepenim izbacivanjem fosilnih goriva iz uporabe, pa sve do potpune zamjene čistom energijom. Rusija i istočne zemlje čije gospodarstvo praktički održava prodaja fosilnih goriva, u ovoj priči ne bi imale najsretniji završetak.
S obzirom da je Europa do rata uvelike ovisila o ruskim energentima sankcije Rusiji ujedno su se ekonomski loše odrazile i na Europu, primjerice u povećanju cijena energenata. S druge pak strane, Rusija je preko drugih kupaca južno od svoje granice uspjela donekle održati svoju izvoznu politiku. Sankcije je na razne načine uspjela zaobići i u konačnici, uz blagi je pad na početku, ipak uspjela do 2024. godine znatno povećati izvoz fosilnih goriva te povisiti BDP.
Što je to Europski zeleni plan i kako je rat u Ukrajini utjecao na njega?
Europski zeleni plan paket je inicijativa u području politika kojim se želi osigurati zelena tranzicija EU-a, pri čemu je krajnji cilj postići klimatsku neutralnost do 2050.
Europski zeleni plan pokrenula je Komisija u prosincu 2019., a Europsko vijeće primilo ga je na znanje na sastanku u prosincu. Mjere za zelenu energiju u EU-u postoje već više od 15 godina.
Zeleni plan i njegov paket „Spremni za 55 %” sadržavaju skup zakonodavnih akata. Njima se želi smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU, među ostalim u energetskom sektoru. Staklenički plinovi inače nastaju izgaranjem fosilnih goriva (nafta, ugljen, plin). Opći je cilj Zelenog plana smanjenje emisija CO2 za najmanje 55 % do 2030. Ovo podrazumijeva smanjen i konačno potpuni prestanak uvoza fosilnih goriva, uglavnom iz Rusije.
Vojna agresija Rusije na Ukrajinu potaknula je zemlje EU-a da ubrzaju energetsku tranziciju. U planu REPowerEU, pokrenutom nakon ruskog rata i pandemije bolesti COVID-19, utvrđene su mjere za ubrzavanje prelaska na čistu energiju, diversifikaciju opskrbe i uštedu energije. Rat je ”prisilio” države članice EU-a, kao i SAD da smanje uvoz fosilnih goriva iz Rusije. Riječ je o sankcijama koje su SAD i EU postavila Rusiji. No, istovremeno te sankcije su dobro došle u provedbi plana za borbu protiv klimatskih promjena.
Što je to klimatska neutralnost koja se želi postići Europskim zelenim planom?
Klimatska neutralnost označava potpunu neovisnost o fosilnim gorivima kako bi se smanjile emisije CO2, te prelazak na obnovljive izvore i čišće oblike energije. Klimatskom neutralnošću postiže se društvo otporno na klimatske promjene. Kako bi se smanjila upotreba fosilnih goriva i postupno prešlo na čišću energiju, EU je donijela neke mjere. Njima se podupire primjerice uvođenje plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova (vodik i dekarbonizirani plin).
Pravila obuhvaćaju i ograničenja opskrbe plinom iz Rusije i Bjelorusije kako bi se smanjila ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.
Ulaganje u obnovljive izvore i čišće oblike energije ključno je za povećanje energetske neovisnosti. Obnovljiva energija – bilo solarna energija, energija vjetra ili hidroenergija – može se proizvoditi u EU-u. Time se smanjuje ovisnost o uvozu te stvaraju nova radna mjesta i poslovne prilike na lokalnoj razini, navodi se u Zelenom planu.
Plan REPowerEU
U sklopu sankcija koje je EU uvela Rusiji donesen je Plan REPowerEU, koji se, među ostalim temelji na provedbi Europskog zelenog plana. Jedan od ključnih ciljeva plana REPowerEU je povećati otpornost, sigurnost i održivost energetskog sustava EU-a potrebnim smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima i diversifikacijom opskrbe energijom na razini EU-a.
U ožujku 2022. čelnici i čelnice EU-a dogovorili su se da će postupno ukinuti ovisnost EU-a o uvozu ruskog plina, nafte i ugljena. Od Europske komisije zatražili su da osmisli plan za brzo smanjenje prekomjerne ovisnosti EU-a o uvozu ruskog plina, nafte i ugljena. Komisija je, zatim, 18. svibnja 2022. predstavila plan REPowerEU.
Osim jačanja strateške autonomije EU-a u energetskom sektoru, REPowerEU je usmjeren na potporu prelasku na čistu energiju i udruživanje snaga za otporniji energetski sustav.
Plan REPowerEU temelji se na potpunoj provedbi paketa „Spremni za 55 %”. U tom se paketu utvrđuje cilj postizanja smanjenja neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s europskim zelenim planom.
Na raspolaganje za provedbu ovog plana stavljena su dodatna bespovratna sredstva u iznosu od 20 milijardi eura kojima će se financirati ulaganja i reforme. Izvori financiranja bit će Inovacijski fond (60 %) i povećanje početne količine emisijskih jedinica u okviru ETS-a (40 %).
Protiv čega se Europska unija bori Zelenim planom?
Europski zeleni plan, pa onda na tragu njega i paket sankcija protiv Rusije u obliku plana REPowerEU donesen je s ciljem borbe protiv klimatskih promjena. Prema Zelenom planu najveći neprijatelj planeta su fosilna goriva (ugljen, nafta i plin), čijim izgaranjem dolazi do povećanja stakleničkih plinova. Staklenički plinovi (vodena para, ugljikovog dioksid, metan, ozon…) u korelaciji su s globalnim zatopljenjem.
Prema Europskom zelenom planu proizvodnja i potrošnja energije glavni su uzrok klimatskih promjena. Potrošnja i proizvodnja energije odgovorne su za 75 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u. Smanjenje tih emisija nužna je mjera za borbu protiv klimatskih promjena i postizanje cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050.
Jedan od načina borbe protiv klimatskih promjena je i energetska učinkovitost. Ušteda energije smanjenjem potrošnje ključna je za postizanje energetske tranzicije.
Korištenje manje energije znači: manje emisija stakleničkih plinova, manje onečišćenja, cjenovno pristupačniju energiju za građane, smanjenu ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima. EU je postavio cilj smanjenja potrošnje energije za 11,7 % do 2030. na razini EU-a u usporedbi s predviđanjima o potrošnji iz 2020.
Rusija je izvoz fosilnih goriva usmjerila prema Kini i Indiji i ostvarila gospodarski rast
Na rusku zaradu od energije svakako su utjecale zapadne sankcije, poput ograničenja cijena i embarga na izvoz nafte morem. Kao i zatvaranje plinovoda Sjeverni tok prema Europi, koji je dignut u zrak u rujnu 2022. Do rata su prihodi od nafte i plina bili najvažniji pojedinačni izvor prihoda za Rusiju. Činili su otprilike trećinu do polovinu državnog proračuna u posljednjem desetljeću.
U 2023. godini ruski prihodi od prodaje nafte i plina su pali za oko 24 %. No, od siječnja do travnja ove godine prihod od prodaje ugljikovodika bilježi rast za 82 % u odnosu na isti period lani. Drugi prihodi u istom periodu rasli su za 36,8 %.
Rusija je uspjela preusmjeriti izvoz nafte iz Europe u Indiju i Kinu. U lipnju ove godine prihod Rusije od nafte i plina porastao je na 9,4 milijarde dolara, u odnosu na niži ukupni iznos u svibnju i lipnju 2023.
U srpnju ove godine pokazuje se kako sankcije ne djeluju prema očekivanjima jer ih Rusija uspijeva amortizirati. Usprkos rastu cijena nafte i slabljenja rublja, prihodi od prodaje nafte i plina porasli su za oko 41% (65,12 milijardi dolara) na godišnjoj razini u prvoj polovici godine, prema podacima ruskog ministarstva financija.
