Kursk je udar na mirovne planove, teško stanje za Ukrajince u Donbasu, Rusija povećava snage u Ukrajini
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 21 Kolovoz 2024 07:22
Objavljujemo najnovije vijesti s ukrajinskih i ruskih bojišnica s popratnom analizom.
Kako navodi ukrajinski medij Strana, u ruskoj regiji Kursk nastavljaju se borbe i na samom ukrajinskom mostobranu i na njegovim bokovima.
U okrugu Gluškovski, Ukrajina je uništila treći i posljednji most preko rijeke Seim. Kako pišu ruske vojne publikacije, most je uništen u blizini sela Kariž, okrug Gluškovski. Nedavno je uništen most u susjednom Zvannoju.
Napadi na ruske mostove izvode se kako bi se spriječilo Rusku Federaciju da prebaci pojačanja na južnu obalu Seima i tako ojača crtu bojišnice koja se proteže na istok (Apanasovka-Snagost) i na zapad u regiji Tiotkino.
Ruski vojni izvori javljaju da je ruska vojska već uspostavila pontonske prijelaze preko rijeke, pa rušenje mostova još nije kritično utjecalo na logistiku ruskih postrojbi. Ipak, javna izvješća sugeriraju da će ukrajinske oružane snage vjerojatno uskoro krenuti u ofenzivu u tom smjeru – navodi Strana.
Ofenziva ukrajinskih snaga ovdje možda ima za cilj spriječiti ruski protunapad na regiju Sumi i na bok snagama koje napadaju regiju Kursk. Osim toga, upravo ovdje ukrajinska vojska ima veću šansu za nastavak napredovanja u ruskom području – zbog blizine granice (dok je kretanje duboko u ruski teritorij prema sjeveru već praktički zastalo).
Prema ruskom Ministarstvu obrane, tijekom protekla 24 sata Oružane snage Ukrajine izvele su napade na područja naselja Olgovka, Russkoe i Čerkasskoe Porečnoe.
Prvo selo nalazi se u regiji Korenevo, koje je, prema ruskim telegram kanalima, također napadnuto, ali je napad odbijen. Sama Olgovka, prema Z-publici, podijeljena je na dva dijela (ukrajinska javnost piše da je selo pod kontrolom ukrajinske vojske).
Oba naselja Porečnoe nalaze se sjeverno od Sudže i “vise” nad selom Martinovka, koje se nalazi na cesti Sudža-Kursk i za koje se dugo vode borbe. Martinovka je također napadnuta, ali su napadi ukrajinskih oružanih snaga odbijeni, navode ruski telegram kanali.
Borbe su intenzivne, ali kao i do sada bez veće dinamike i ozbiljnijih pomaka s obje strane.
Razlog može biti taj što su ruske trupe već shvatile taktiku ukrajinskih oružanih snaga u regiji Kursk i počele im se odupirati. Zbog toga je ukrajinska ofenziva u ruskoj regiji usporena, piše britanski The Economist i dodaje da je “manevarski napad” koji su koristile ukrajinske oružane snage bio sličan taktici koju je koristio ruski načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov, kako je to rekao izvor u ukrajinskom Glavnom stožeru.
“Prvih pet dana bilo je vrlo učinkovito”, ali s izgubljenim elementom iznenađenja, ukrajinski dobici su se usporili. Ukrajinski vojnici koji se bore u regiji Kursk kažu da već počinju uočavati drugačiju razinu otpora. Gubici rastu. Rusi su popunili frontu s više obučenih postrojbi, uključujući marince i specijalne snage.
“Oni su shvatili kako se boriti i razumiju našu taktiku. Ali to ne znači da mi ne razumijemo njihovu taktiku”, rekao je redov Sergej iz 80. jurišne brigade.
“Predsjednik (Volodimir) Zelenski i dalje inzistira na maksimalnom napredovanju (na ruskom teritoriju), kaže izvor u Glavnom stožeru, ali Sirski je oprezan, fokusirajući se na širenje bokova duž granice kako bi stvorio pouzdanije obrambene linije”, navodi se u članku.
Posljednjih dana ukrajinski kontingent, koji broji 10-20 tisuća vojnika, “čini se da je fokusiran na uspostavu kontrole na južnoj obali rijeke Seim sjeverozapadno od Sudže”.
“Putin želi osvetu”
Glavna tema u svjetskim medijima vezana uz Ukrajinu je kako će borbe u Kurskoj regiji utjecati na rezultat rata.
Britanski The Economist piše da je početna svrha napada na regiju Kursk bila vratiti ruske trupe iz Donbasa i stvoriti pregovarački adut za buduće pregovore. I u isto vrijeme prestati govoriti o zamrzavanju sukoba. Ali Rusija želi iskoristiti ukrajinski napad na područje Kurska kako bi iscrpila resurse Kijeva, intenzivirajući napade u smjeru Pokrovskog, smatra publikacija (u nastavku ćemo se vratiti na situaciju u Donbasu).
New York Times piše da “Putin sada nije fokusiran na mir, već na osvetu”. Izvještava da je uoči operacije Volodimir Zelenski dao više signala spremnosti za pregovore: osobno je najavio mogućnost završetka rata ove godine, poslao ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebu u Kinu i održao niz međunarodnih sastanaka, “na kojima je nadao se da će pridobiti potporu za stavove Ukrajine i utrti put za šire rješenje.”
Ove su inicijative bile u oštrom kontrastu s prethodne dvije godine, kada je Zelenski odbijao bilo kakve nagovještaje ustupaka Rusiji.
Ali napad na regiju Kursk “razbio je u komadiće prognoze da bi dvije zemlje mogle krenuti prema prekidu vatre”. Sada se “Kijev riskantno kladi da će mu invazija dati novu prednost za postizanje isplativog dogovora s Kremljom.” No dva bivša ruska dužnosnika rekla su da su izgledi za pregovore o prekidu vatre sada sve udaljeniji. Jedan od njih rekao je da je Putin sada fokusiran “ne na mir, već na osvetu”.
Ukrajinski dužnosnici rekli su NYT-u da su gore navedene javne izjave Zelenskog – zajedno s tajnim planiranjem ofenzive u regiji Kursk – “dva dijela iste strategije”. Ali “nije daleko od jasnog da će kombinacija vojnog i diplomatskog pritiska uspjeti kod Putina, koji se do sada suočavao s političkim i ekonomskim vjetrovima kod kuće i pokazao da je spreman platiti mnogo da porazi Ukrajinu”, kaže se u članku.
Ruski političar Grigorij Javlinski, koji se prošlog listopada sastao s Putinom kako bi potaknuo prekid vatre, rekao je da se nada da će “borbe prestati ove godine”. No, prema njegovim riječima, nada se srušila nakon ofenzive ukrajinskih oružanih snaga u regiji Kursk. “Događaji koji su se upravo dogodili smanjili su sve te šanse, potpuno su ih skinuli s dnevnog reda”, rekao je Javlinski.
U Rusiji o tome govore izravno. Kremlj je danas rekao da bi “u ovom trenutku bilo neprikladno da Rusija uđe u pregovarački proces s Ukrajinom”. Izjavu je dao Putinov pomoćnik Jurij Ušakov.
Istodobno, kaže da Putinovi zahtjevi za povlačenjem ukrajinskih oružanih snaga iz četiri regije Ukrajine anektirane Rusiji radi početka pregovora “nisu otkazani”, a “situacija će ovisiti o stanju stvari na bojnom polju, uključujući i regiju Kursk.” Podsjetimo, Putin je rekao da nakon ofenzive na Kursk pregovori s Ukrajinom “ne dolaze u obzir”. Danas je Lavrov ponovio isti stav.
I zapravo, trenutačno je tema pregovora, kako je ukrajinski medij Strana već primijetio, zamrla. S nejasnim izgledima za njegovo odmrzavanje u idućim mjesecima.
Štoviše, čak i ako Donald Trump dođe na vlast u Sjedinjenim Državama u studenom i počne dovoditi strane za pregovarački stol, ti će napori najvjerojatnije biti potkopani – ako u to vrijeme ukrajinske trupe još uvijek ostanu u regiji Kursk. Malo je vjerojatno da će Moskva pristati početi nadmetati svoje međunarodno priznate teritorije.
Odnosno, priča s Kurskom regijom, sa svim pitanjima o njenoj vojno-strateškoj komponenti (slabljenje ukrajinske obrane u Donbasu, prijetnja rastezanja ukrajinskih resursa na sekundarna područja koja ne daju jasnu prednost nad neprijateljem), u političkom smislu može biti pokušaj ukrajinskih vlasti da minimiziraju vjerojatnost završetka rata sklapanjem bilo kakvih kompromisnih sporazuma s Ruskom Federacijom (kao što je prekid vatre duž prve crte), čak i ako Zapad počne snažno gurnuti Kijev prema tome (na primjer, u slučaju pobjede Trumpa).
Jer bez faktora Kurske regije Ruska bi Federacija bila sasvim zadovoljna pregovorima s Ukrajinom, koje je hipotetski inicirao Trump. I Kijev bi bio stjeran u kut. No sada ni sama Rusija, sudeći prema njezinim izjavama, više nije spremna za pregovore. Barem dok ukrajinske trupe ostanu u regiji Kursk.
U tom kontekstu zanimljiva je jučerašnja sugestija britanskog Timesa da bi Rusija u listopadu mogla izvršiti protunapad kod Kurska. Naime, uoči američkih izbora koji će se održati u studenom. Navodno u Londonu razmatraju opciju u kojoj bi Ruska Federacija do ovog trenutka (odnosno do utvrđivanja pobjednika izbora u SAD-u) mogla pokušati istjerati ukrajinske trupe iz regije Kursk.
Rastući problemi u Donbasu
“Nastavljaju se teške borbe u smjeru Pokrovskog”, kaže glavni zapovjednik ukrajinske vojske Oleksandar Sirski. Prema njegovim riječima, u blizini Toretska obrambene snage “čine sve što je potrebno da zaštite” grad.
Istodobno, podaci koje su objavile i ukrajinske i ruske vojne javne stranice pokazuju sliku naglo pogoršane situacije za ukrajinske oružane snage na ovom sektoru fronta.
Jučer smo vam već rekli da su Rusi značajno napredovali u Pokrovskom smjeru, zauzeli nekoliko sela i približili se gradu Selidovu. Danas se napredak nastavio. Štoviše, ruski telegram kanali tvrde da su se ukrajinske oružane snage počele povlačiti s položaja na jugu (u području rijeke Volčja i akumulacije Karlovskoe) kako bi izbjegle okruženje.
Već smo pisali da je, možda, glavni smjer napada ruskih trupa ovdje prema jugozapadu kako bi se sa stražnje strane zaobišla druga linija obrane ukrajinskih oružanih snaga zapadno od Donjecka. I ući na teritorij zapadno od akumulacije Kurahovski, prijeteći opkoljavanjem cijele skupine ukrajinskih trupa od akumulacije Karlovski do Ugledara. I, očito, ruske trupe se kreću upravo u tom smjeru. Za provedbu ovog plana, ruska vojska prvo mora zauzeti Novogrodovku i Selidovo, kojima se već približila.
Ruske trupe napredovale su i u New Yorku u smjeru Toretskog, zauzevši gotovo cijelo naselje New York, kako izvješćuju ruski mediji (ili potpuno, kako su jučer pisale pojedine javne stranice, uključujući ukrajinske).
Ukrajinska vojna platforma Deep State, međutim, ne potvrđuje zauzimanje New Yorka. Ali, sudeći po njegovoj karti, napredak Ruske Federacije tamo je uistinu velikih razmjera. Počeo je i napad na selo Nelipovka. Osim toga, Rusi su najavili zauzimanje grada Železnoe kod Toretska (Ukrajina to nije potvrdila).
Ukrajinski vojni časnik Stanislav Bunjatov rekao je da zapovjednici ne izvješćuju Sirskoga o stvarnoj situaciji na ovim smjerovima. “Zapovjednici bojni ne daju realnu situaciju ni susjednim postrojbama kako bi se u budućnosti odrekli odgovornosti: “Imam svoje područje odgovornosti, ostalo me ne zanima”, “tko si ti da me učiš”, piše Bunjatov. Prema njegovim informacijama, “zapovjednici nekih brigada/bojni odustaju od svega i prijavljuju nevažeće informacije”, dalje u lancu javljaju Sirskom da je situacija pod kontrolom, a on to javlja Zelenskom.
U međuvremenu, vlasti u gradovima kojima se Rusi približavaju sve češće pozivaju na evakuaciju. Stanovnici Pokrovska imaju tjedan ili dva da napuste grad, s obzirom na vrijeme napredovanja ruske vojske u regiji Donjecka. To je izjavio šef gradske uprave Sergej Dobryak.
Sada je u zajednici Pokrovskaya ostalo još 4788 djece. “Mislim da ćemo ovaj tjedan doći do toga da ćemo imati i prisilno odvođenje djece”, rekao je načelnik GVA-a. Ranije je potpredsjednica vlade Irina Vereshchuk pozvala na hitnu evakuaciju iz Pokrovska i susjednog Selidova.
Rusija će udvostručiti svoje snage u Ukrajini
Zamjenik ministra obrane Ukrajine Ivan Gavriljuk dao je nekoliko važnih izjava tijekom okruglog stola “Zakonodavni pristupi rezervaciji zaposlenika tvrtki.”
Rusija povećava svoju vojnu prisutnost na okupiranim područjima. Do početka godine ruska skupina brojila je 440.000 ljudi, sada ih je oko 600.000, a do kraja godine očekuje se da će narasti na 800.000 ljudi.
Prema Gavriljuku, broj ljudi koji su rezervirani za mobilizaciju u Ukrajini približava se milijunu. Sada ima oko 930.000 vojnog osoblja, a za tjedan dana taj će broj premašiti milijun. Napominjemo da je rezervacija sada jedan od najpopularnijih oblika “nagiba” od mobilizacije – ljudi plaćaju novac za zapošljavanje tvrtkama koja imaju pravo na rezervaciju. Stoga ne čudi brz porast rezervacija.
Mobilizacija još ne zadovoljava potrebe trupa, jer mobilizirana osoba nije borac, on će to postati za 3-6 mjeseci.
Ukrajinsko gospodarstvo još nije prebačeno na ratnu osnovu. Danas u Ukrajini “nekoliko tvrtki radi u tri smjene”.
Zapadna potpora ne raste i neće se povećati.
Njemačka ukinula dodatnu pomoć Ukrajini
Što se tiče potonjeg, zvona za uzbunu već zvone. Kako su njemački mediji već pisali, Njemačka je ukinula dodatne programe pomoći Ukrajini. Berlin tako smanjuje proračunske izdatke. Njemački mediji pišu da je to na rubu prekida opskrbe, poglavito rezervnih dijelova za njemačko oružje koje koriste ukrajinske oružane snage – navodi Strana.
Nakon ove poruke dionice njemačkog proizvođača oružja Rheinmetall počele su kliziti prema dolje. Prema Reutersu, u jutarnjem trgovanju u Europi dionice kompanije pale su za 4,5 posto na 536 eura. Iako su od početka godine porasli za 89% – u pozadini novih vladinih naloga za opskrbu Ukrajine oružjem i nadopunjavanje rezervi Bundeswehra.
U Njemačkoj su izbijanjem rata u Ukrajini i potkopavanjem Sjevernog toka počeli ekonomski problemi. A to stvara potrebu za smanjenjem troškova. Berlin je pritom naveo da smanjenje neće utjecati na već odobrenu pomoć. No, usprkos tome, u zapadnom tisku, njemačko odbijanje dodatnih troškova izazvalo je val uzbuđenih medijskih tekstova.
Anabela Jelenčić/geopolitika.news
