Nitko ne zna što je ova žena napravila za Hrvatsku, a ima plaću od 25 tisuća eura
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 16 Rujan 2024 15:14
Najviše rangirana hrvatska dužnosnica u Europskoj uniji već je godinama bivša dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, koja i u redovima svojeg HDZ-a slovi kao nedodirljiva, iako se i oni potiho pitaju čime je točno zaslužila još jedan mandat u Europskoj komisiji, gdje bi trebala zarađivati više od 25 tisuća eura.
Bez prevelike pompe, i dobrim dijelom očekivano, premijer Andrej Plenković predložio ju je za hrvatsku povjerenicu u Europskoj komisiji, a dio stranačkih kolega zamjera mu izostanak javne rasprave o kandidatima za vodeće pozicije u tom tijelu EU-a. Tim se pitanjem u Hrvatskoj nitko nije ozbiljno pozabavio, niti je Plenković objasnio hrvatskim građanima koje su točno ranije Šuičine zasluge zbog kojih se opet založio za nju, kaže naša sugovornica iz Bruxellesa te napominje da nije jasno zbog čega se oko Šuice vrte toliki misteriji.
U svim ostalim članicama EU-a poznato je u koje bi resore trebali ući njihovi kandidati, no Plenković taj podatak tjednima skriva. Tu informaciju uskratio je i Odboru za europske poslove, koji inače u skladu sa zakonom nadzire rad Vlade u Uniji.
Nije precizirala
Ni sama Šuica nije precizirala kojim bi se točno resorom trebala baviti, a oni nezadovoljni ovakvim pristupom smatraju da nije riječ ni o kakvom taktiziranju i lobiranju kao što to Plenković tvrdi, nego o tome da on ne otkriva resor koji traži za Šuicu u novoj Europskoj komisiji kako bi u konačnici, neovisno o tome koji će resor ona dobiti, to mogao proglasiti svojim velikim uspjehom. Ni u dokumentu poslanom Saboru Vlada nije spomenula što je hrvatska povjerenica radila prethodnih pet godina, no čini se da se Plenković i Šuica time ne zamaraju jer je HDZ-ova kandidatkinja sigurna u svoje petogodišnje iskustvo u Bruxellesu, ali i u potporu Europske pučke stranke, najveće parlamentarne grupacije kojoj pripada i HDZ.
To da je Plenković kandidira za povjerenicu, Šuica je praktički izborila sama nakon europskih izbora kada nije aktivirala mandat na prvoj sjednici Europskog parlamenta u srpnju. Vlada je stoga početkom kolovoza bila prisiljena kandidirati je jer se Plenković nije želio zamjeriti svojoj utjecajnoj kolegici i izazivati tenzije unutar stranke, u kojoj se do Šuičina manevra govorilo da bi Nina Obuljen Koržinek mogla biti povjerenica u Europskoj komisiji. Problem je sa Šuičinim imenovanjem i to što se premijer o tome nije konzultirao ni s HDZ-ovcima ni s koalicijskim partnerima, već je to proveo onako kako to njemu odgovara, u svojem stilu i autonomno.
U neslužbenim razgovorima iz Plenkovićeva kruga moglo se čuti da konzultacije s koalicijskim partnerima nisu bile potrebne jer je riječ o europskoj razini na kojoj njihovi partneri ipak pripadaju različitim grupacijama, međutim, naša sugovornica objašnjava da to nije povezano te da pripadnost određenoj grupaciji nema izravan utjecaj na izbor nacionalne kandidatkinje ili kandidata za neku dužnost u Komisiji. Naime, izravan utjecaj imaju isključivo nacionalne vlasti, a u pojedinim državama i predsjednici država, što je vidljivo na primjeru Irske, gdje je nakon dogovora s koalicijskim partnerima imenovan bivši ministar financija.
Nepotrebne konzultacije
U Hrvatskoj je, po svemu sudeći, ta odluka prepuštena samo Plenkoviću koji se voli hvaliti svojim europskim utjecajem. No on u Šuičinu slučaju nije vidljiv, bez obzira na premijerove tvrdnje. Šuica je prošlih pet godina bila potpredsjednica Komisije, ali pod sobom nije imala ni jednu glavnu upravu pa je njezin utjecaj bio osjetno manji od onoga što bi se moglo zaključiti iz naziva funkcije koju je obnašala. Ni iz izvješća koji je Vlada poslala Saboru nije vidljiva niti jedna Šuičina inicijativa, a ponajmanje ona iz područja demografije za koje je bila nadležna.
U novom mandatu očekuje se da sadržaj bude važniji od titule koju će Šuica nositi, objašnjava naša briselska sugovornica te kaže kako su najvažniji resori u idućih pet godina oni koji će se baviti ekonomijom i financijama te poljoprivredom i pitanjem proširenja, a uspjehom će se u europskim, pa i u upućenim HDZ-ovim krugovima, smatrati isključivo dobivanje portfelja s glavnom upravom. Kad je riječ o ostalim zemljama, kao svoj prijedlog za budućeg povjerenika Austrija je poslala ime ministra financija Magnusa Brunnera te se nadaju da bi u budućem sastavu Komisije mogao dobiti portfelj financija.
Bivši ciparski ministar Costas Kadis mogao bi dobiti poljoprivredu, dok Česi na čelo portfelja energetike guraju svojeg ministra industrije i trgovine Jozefa Sikelu. Bivša estonska premijerka Kaja Kallas krajem lipnja predložena je za europsku šeficu diplomacije, a u EK će imati funkciju potpredsjednice. Ujedno je riječ i o budućoj visokoj predstavnici EU-a za vanjsku politiku i sigurnost. Kao mogući povjerenik za obranu spominje se Francuz Thierry Breton, dok se gospodarstvu nadaju Grci koji su kandidirali svojeg guvernera administrativne regije Središnje Makedonije Apostolosa Cicikostasa. Irska pak na čelo ekonomskog resora gura Michaela McGratha, a Latvija Valdisa Dombrovskisa, donedavnog povjerenika za trgovinu koji se navodno time više ne želi baviti, već ga više zanima kako financirati ukrajinski proračun, obrambene potrebe i obnovu.
Transparentni postupci
Poljoprivreda je zanimljiva i europarlamentarcu Christopheu Hansenu iz Luksemburga, dok je litavski kandidat Andrius Kubilius, koji slovi i kao glavni čovjek EP-a za odnose s Rusijom prema kojoj ima oštar stav, zbog čega ga se spominje i kao mogućeg kandidata za portfelj proširenja. Povjerenik za klimu iz redova Nizozemske Wopke Hoekstra mogao bi se vratiti u resor koji je i dosad vodio, dok se resoru ekonomije nadaju i Slovenci koji su kao svojeg kandidata za europsku vladu istaknuli Tomaža Vesela.
Teresa Ribera španjolska je kandidatkinja koja bi mogla biti zadužena za vođenje zelene politike EU-a. Mađarski kandidat ponovno je Oliver Varhelyi, koji je posljednjih pet godina obnašao dužnost europskog povjerenika za susjedstvo i proširenje, ali upućeni tvrde da će taj portfelj teško zadržati jer je tijekom prethodnog mandata često bio kritiziran, a resor proširenja, s obzirom na Ukrajinu, Moldaviju i druge zemlje koje se pripremaju pridružiti EU-u, za Komisiju je posebno važan pa su i šanse kritiziranog mađarskog kandidata skromne. Piotr Serafin, koji slovi kao osoba od povjerenja poljskog premijera Donalda Tuska, ujedno je i njihov kandidat za europskog povjerenika, no ni Poljaci, baš kao ni Plenković, zasad ne otkrivaju područje svojeg interesa.
Rumunji su za svojeg povjerenika kandidirali mladog novinara Victora Negrescua, koji je rekao kako bi volio voditi portfelj ekonomije. Iskusnog Maroša Šefčoviča za svojeg povjerenika kandidirali su Slovaci, koji su svjesni da su njegove šanse velike s obzirom na to da je kao povjerenik preživio Brexit, financijsku krizu, rat u Ukrajini, pa i pandemiju koronavirusa. Trenutna švedska ministrica za europske poslove Jessika Roswall, ujedno i njihova kandidatkinja za povjerenicu, istaknula je kako su joj bliska pitanja koja su važna za EU i Švedsku poput konkurentnosti, klime, kriminala, ali i ukrajinskog rata.
Dalijina šansa
Belgija pak svojeg povjerenika nije predložila jer su u toj zemlji fokusirani na kompleksne pregovore o sastavljanju nove vlade, no spekulira se da bi njihov kandidat mogao biti aktualni povjerenik Didier Reynders. Prijelazni bugarski premijer Dimitar Glavčev u pregovorima je o potencijalnom kandidatu, ali dao je do znanja da kao privremeni premijer ne želi na sebe preuzeti odgovornost odabira, premda se kao kandidatkinja nameće dosadašnja povjerenica Iliana Ivanov, koja se vidi u resorima energetike ili transporta.
U Danskoj se također kandidat još ne zna, ali se zna da to gotovo sigurno neće biti aktualna povjerenica Margrethe Vestager. U Italiji je situacija još složenija od naše, Plenkovićeva prijateljica Giorgia Meloni oteže s nominacijom svojeg kandidata za povjerenika iako se nagađa da bi to trebao biti ministar za europske poslove Raffaele Fitto. S nominacijama kasne i Portugalci, ali oni su prije nekoliko mjeseci dobili novu vladu pa se smatra da je to uzrok tomu. Ovo su tek neka od imena koja bi trebala tvoriti buduću vladu. Povjerenici se inače biraju tako da svi koje države članice EU-a predlože za povjerenike prije svega obavljaju razgovor s von der Leyen, ona određuje resore koje će voditi pojedini kandidati.
Svi predloženi povjerenici ići će i na veoma kompleksno saslušanje pred resorni odbor u EP-u. Moguće je da neće svi proći saslušanje u matičnim odborima, a prođu li ga, bit će izabrani tek kada za njih glasa plenum Europskog parlamenta. Kada je riječ o Europskom parlamentu, nakon nedavne iznenadne smrti SDP-ova zastupnika Predraga Freda Matića i u oporbenim redovima prisiljeni su odlučiti koga će umjesto njega poslati u Bruxelles. Zakon o izboru članova u Europski parlament iz RH predviđa kako bi Matića trebao zamijeniti prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste, a to je gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj. No u SDP-u kažu da postoji mogućnost da on to odbije, a u tom slučaju u Bruxelles bi trebala otići nestranačka Dalija Orešković.
Autor:Mirko Jozić/7dnevno
