Izrael sprema veliku kopnenu invaziju: U Libanon stiže 100 tisuća šijitskih boraca iz Iraka
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 24 Rujan 2024 08:43
Libanonski državni vrh, koji se tradicionalno ne želi povezivati s Hezbollahom kada je riječ o njegovim sukobima s Izraelom, prije nekoliko dana po prvi je put objavio kako će se libanonska vojska boriti zajedno s Hezbollahom ukoliko Izrael krene u novu (treću) invaziju na Libanon.
To već implicira međudržavni sukob, a teško je vjerovati da izraelska vojska želi osvojiti Beirut i pretvoriti ga u novu Gazu. Istodobno, iračke šijitske milicije najavljuju slanje 100 tisuća boraca u Libanon
Nakon nedavne serije eksplozija dojavljivača koje su koristili pripadnici Hezbollaha u Libanonu, a onda i niza eksplozija radio stanica, mobitela i drugih elektroničkih uređaja diljem te zemlje u kojima je stradao veliki broj ljudi (više od 30 ih je ubijeno, a tisuće je ranjeno), bilo je jasno kako će rat između Izraela i Hezbollaha biti teško spriječiti. Jer Hezbollahu je nanesen ozbiljan udarac – psihološki i reputacijski, a tijekom napada zahvatila ga je prava panika, dezorijentacija i dezorganizacija. Nitko nije znao što se zapravo događa i tko može biti napadnut. Nedugo potom uslijedili su i precizni izraelski zračni napadi na Hezbollahove ciljeve u Beirutu i okolici, kao i na lansere raketa u južnom Libanonu.
Naravno, čitava ova izraelska obavještajna i vojna operacija ipak je bila ograničenog karaktera. Pojedini analitičari procjenjivali su je kao posljednje upozorenje Hezbollahu i Libanonu da se mora ići na pregovore s Izraelom s ciljem da mu se dugoročno osigura strateška sigurnost, dok su drugi smatrali kako je ovo samo uvertira u izraelsku kopnenu invaziju nakon što je moćni Hezbollah navedenim nesvakidašnjim napadima (mnogi ih nazivaju terorističkim, jer je u njima stradao i veliki broj libanonskih civila), koji su pojam rata izdigli na jednu posve novu razinu – doživio težak udarac ali nikako nije i uništen, a čemu Izrael teži.
Koja je od ove dvije teze ispravna uskoro ćemo doznati. S jedne strane Hezbollahovi osvetnički udari po sjeveru Izraela nakon navedenih izraelskih akcija bili su logični i očekivani (moral njegovih pripadnika se morao podignuti, a ugled sačuvati), a Izrael ih je možda jedva dočekao, da može krenuti prema svom novom cilju: kopnenoj vojnoj operaciji kojom će osigurati svoju sigurnost za duga vremena, prije svega kontrolom južnog Libanona gdje se i nalazi glavnina Hezbollahovih raketnih lansera.
Međudržavni rat
S druge strane, libanonski državni vrh, koji se tradicionalno ne želi povezivati s Hezbollahom kada je riječ o njegovim sukobima s Izraelom, prije nekoliko dana po prvi je put objavio kako će se libanonska vojska boriti zajedno s Hezbollahom ukoliko Izrael krene u novu (treću) invaziju na Libanon. To već implicira međudržavni sukob, što je pak nešto potpuno drugo u odnosu na ograničene vojne ili protuterorističke operacije koje vjerojatno želi Izrael. Teško je naime vjerovati da izraelska vojska želi osvojiti Beirut i pretvoriti ga u novu Gazu.
Osim toga, međudržavni sukob značio bi i posve novu politiku arapskih država prema Izraelu, koje su po pitanju njegove brutalne vojne operacije u Pojasu Gaze bile i više nego dostatno suzdržane, ne želeći eskalaciju rata na Bliskom istoku. Jednako kao i Iran.
Svi su oni pravilno procijenili kako Izrael za ovo što sada radi ima punu potporu Sjedinjenih Država (nikada nije stigla niti jedna službena osuda Izraela, već samo upozorenja, prijedlozi mirovnih planova, ali sve to uvijek uz nastavak isporuka američkog oružja Izraelu) i da bi njihov ulazak u neposredni sukob s Izraelom automatski povlačio i njihov sukob sa SAD-om koji je u regiji razmjestio snažne i respektabilne vojne snage na čelu s nosačima zrakoplova.
SAD je talac Izraela
Toga je, naravno, Izrael itekako svjestan, pa mnogi govore kako se sada nalazi u situaciji kada jednom zauvijek može pokušati riješiti sve svoje sigurnosne probleme sa susjedima, uključujući i s Iranom, kao svojim najvećim suparnikom koji kontrolira i sve ključne milicije u regiji koji su njegovi posrednici za obračun s Izraelom. Naravno, Izraelce brine i iranski nuklearni program, ali i za njega iranski državni vrh posljednjih tjedana otvoreno govori kako Teheran ne želi i neće proizvesti atomsku bombu, ali hoće razvijati svoj raketni program da ne bi doživio sudbinu Palestinaca u Gazi.
Izrael dobro zna da će ga SAD uvijek braniti, pa čak ako Washington i ne želi izraelsko proširenje rata u regiji, jer ono može dodatno negativno utjecati na ionako snažno poljuljan američki ugled ne samo na Bliskom istoku (najviše upravo zbog ponašanja vlade Benjamina Netanyahua). Zato nikako ne treba isključivati i nove izraelske vojne avanture i „ples po rubu“.
Ne bez razloga Teheran posljednjih tjedana javno odašilje poruke kako nije zainteresiran za rat s Izraelom i da ga ne želi, a nije vojno reagirao čak niti na ponižavajući izraelski napad na Teheran u kojem su poginuli visoki dužnosnici palestinskog Hamasa iako je to najavljivao. Ali također treba reći i kako je Teheran nakon izraelskih “napada pejdžerima” jasno dao do znanja da će braniti Hezbollah u slučaju pokretanja rata svim sredstvima. I u tom slučaju Teheran vjerojatno neće ulaziti u neposredni sukob s izraelskom vojskom, već bi za to koristio svoje snažne proxy organizacije, pa tako već pojedine šijitske milicije iz Iraka objavljuju spremnost u Libanon poslati 100 tisuća svojih boraca. Ne smije se ignorirati ni jemenske hutiste koji su već ranije najavljivali to isto kao pomoć Palestincima u Gazi (ali do Gaze ipak fizički ne mogu doći, za razliku od Libanona koji graniči sa Sirijom Bashara Assada kojeg pak podržavaju Iran i Rusija.
Priprema kopnene invazije
Naime, kako objavljuje britanski The Economist, Izrael planira invaziju na Libanon koja će uključivati stvaranje tampon zone nekoliko kilometara od granice.
IDF je objavio da raspoređuje drugu diviziju, koja je bila u Gazi prije otprilike mjesec dana, na sjeveru u pripremi za ovo. Borbene postrojbe obučavale su se tijekom subote u bazama na sjeveru, ali se još nisu počele okupljati u područjima u blizini granice.
“Planovi za kopnenu invaziju su spremni. Ali još smo daleko od toga da ovdje imamo dovoljno snaga da ih provedemo,” rekao je jedan pričuvni časnik uključen u obuku.
Najnoviji potezi Izraela prikrivaju neslaganja u njegovim najvišim vojnim i političkim ešalonima, navodi britanski medij. “Neki pozivaju na puno bržu eskalaciju, tvrdeći da bi Izrael trebao iskoristiti kaos unutar Hezbollaha kako bi uništio puno više njegovih sposobnosti i zauzeo teritorij. Oprezniji generali, uključujući ministra obrane Yoava Galanta, favoriziraju sadašnju, postupniju strategiju, za koju se nadaju da će dati Hezbollahu priliku da preispita svoju poziciju i povuče se. Premijer Benjamin Netanyahu obećao je da će stanovnike sjevera sigurno vratiti njihovim domovima”, navodi se u članku.
Eskalacija
Kako god bilo, deseci izraelskih ratnih zrakoplova napali su južni Libanon u subotu navečer i u nedjelju ujutro, rekla je izraelska vojska, i to okarakterizirala kako preventivni napad na položaje za ispaljivanje raketa predviđene za širi napad. Stanovnici tog područja rekli su da je to bilo jedno od najžešćih bombardiranja južnog Libanona kojih se sjećaju od početka sukoba.
Hezbollah je pak priopćio da je u nedjelju cilj bio izraelska obrambena tvrtka sa sjedištem pokraj Haife, Rafael Advanced Defense Systems, jedan od kreatora čuvenog proturaketnog sustava Željezna Kupola, u sklopu početnog Hezbollahovog odgovora na izraelski „rat pejdžerima“. Tvrtka je smještena 40-ak kilometara od libanonsko-izraelske granice.
Hezbollah je također objavio da je gađao izraelsku zračnu bazu Ramat David, u blizini Haife, raketama sirijske proizvodnje. Izraelska vojska nije potvrdila mete napada, ali je rekla da je Hezbollah udario dublje nego inače u izraelski teritorij. Općenito, Hezbollah je u nedjelju ujutro ispalio najmanje 115 projektila na Izrael, kako je to priopćila izraelska vojska. Libanonska proiranska organizacija postigla je tri izravna pogotka na izraelske zajednice, uključujući dva na stambene zgrade u gradu Kiryat Bialik. Tri projektila također su ispaljena na Izrael s istoka, uključujući dva iz Iraka, gdje se nalaze iranske milicije, objavila je izraelska vojska.
Hoće li ovakvo stanje biti moguće kontrolirati tj. spriječiti veliku eskalaciju koja bi uključila izraelsku kopnenu invaziju sa svim popratnim posljedicama? Za sada upravo prema tom scenariju sve i vodi, iako će se o svemu tome nešto ipak morati pitati i Washington koji bi sada rado postao mirotvorac s obzirom na poljuljani ugled. Naravno, i u kontekstu američkih izbora. Ali i na ove potonje dovoljno veliki utjecaj ima i snažni židovski lobi u Sjedinjenim Državama.
