Svi sve znamo, nema tajni. Razmišljanje i mukotrpni izračuni danas se ne toleriraju
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 27 Listopad 2024 08:45
Premda nam znanost tvrdi kako još uvijek ne znamo što je to inteligencija, kroz najveći dio ljudske povijesti pametnog se čovjeka moglo relativno lako prepoznati. Bio je to netko tko ima odlično pamćenje. Pamet nikad nije bila ravnomjerno raspoređena, pa su takvi ljudi bili vrlo važni za zajednicu.
Oni su bili zaduženi za prenošenje iskustva zajednice s koljena na koljeno. Najčešće bismo ih sretali među pjesnicima ili svećenicima, piše Borislav Ristić za Večernji list.
Izum pisma proširio je horizonte iskustva, ali nije se puno toga promijenilo u shvaćanju i značaju pametnih ljudi za društvo. Dobro pamćenje bilo je i dalje ključna osobina, samo što se sad iskustvo proširivalo čitanjem. Na cijeni su bili ljudi koji su puno čitali i imali sposobnost napamet citirati neki tekst ili izjavu nekog poznatog pisca. Ako biste uz to uspjeli naučiti još poneki jezik, smatrali bi vas za mudraca.
Uz pametni telefon ne morate imati glavu punu informacija
Stoga možda i nije čudno da smo i danas zadržali ovo shvaćanje inteligencije, unatoč tome što te osobine danas nisu ni od kakve šire koristi za društvo. Einstein je govorio kako nema koristi od toga da pamti podatke koje ionako može uvijek pronaći u knjizi. Danas, kada svatko od nas u džepu ima “pametni telefon” koji nam u svakom trenutnu omogućuje pristup cjelokupnom ljudskom znanju, to možda vrijedi još više.
Uz pametni telefon ne morate imati glavu punu informacija da biste bili pametni. Ne morate pamtiti ni odakle dolazite ni kamo želite ići – za to je tu Google Maps. Danas je suvišno i učiti strane jezike. Uz pomoći Google Translate aplikacije možete prilično točno prevesti sve što želite na dani jezik. Samo je pitanje vremena kada ćemo moći u realnom vremenu razgovarati sa strancima bez poznavanja njihovog jezika.
Danas svi sve znamo, danas nema tajni
Danas svi sve znamo, danas nema tajni. Dovoljno je samo pitati aplikaciju s umjetnom inteligencijom i dobit ćete odgovor na svako moguće pitanje. Jedino što je potrebno je naučiti kako koristiti određene aplikacije i svaka informacija nam je pri ruci. Iako to još uvijek mnogima zvuči kao negativna utopija, primjere za to da je pamćenje informacija postalo suvišno viđamo na svakom koraku otkad je internet postao sveprisutan.
Borges je govorio kako raj zamišlja kao beskrajnu knjižnicu. Danas živimo u tom borhesovskom raju, svijet je postao beskrajna knjižnica, iako nitko nema potrebe da bilo što čita. Danas svako dijete zna više od Aristotela i Newtona uzetim zajedno. Ne morate znati formule da biste došli do rezultata, ne morate učiti mnemotehniku da biste znali Homera naizust. Danas ne morate razmišljati da biste bili pametni.
Razmišljanje i mukotrpni izračuni danas se ne toleriraju
Razmišljanje i mukotrpni izračuni danas se ne toleriraju. To možete primijetiti kod mlađih generacija, koji su odrasli u okruženi svim mogućim gadgetima i aplikacijama natovarenih podacima. Nitko više nema strpljenja saslušati argumentaciju ili duža objašnjenja. Informacija se traži “sada i odmah”. Svi žele samo konkretan odgovor na konkretno pitanje, a ne zanima ih kontekst ili objašnjenje nekog stava.Nestao je svijet u kojem se pamet mogla mjeriti količinom informacija koju možete zapamtiti, a rađa se svijet u kojem se pamet mjeri po sposobnosti brzog dolaženja do informacija koje želite. Uz sve moguće prednosti koje nudi takav svijet, važno je primijetiti kako postajemo izuzetno ovisni o tehnologiji koju koristimo. Zamislite samo kakav bi kaos nastao kada bi GPS nestao na par sati. Mnogi ne bi mogli pronaći put do kuće.
Čovječanstvo se mijenijima trudilo oko uzgoja nekolicine pametnih koji će povući civilizaciju naprijed. Završavamo kao civilizacija pametnih glupana koji ne znaju mrdnuti ni korak, ako nisu priključeni na svoje gadgete.
