Washingtonski think tank predlaže Kijevu da regrutira 21-godišnjake i privede izbjeglice
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 28 Listopad 2024 11:52
Centar za analizu europske politike (CEPA), think tank za javnu politiku sa sjedištem u Washingtonu, objavio je analizu Douga Livermorea, potpredsjednika Američke udruge za specijalne operacije i zamjenika zapovjednika Odreda za specijalne operacije u Nacionalnoj gardi vojske Sjeverne Karoline, naslovljenu “Otrežnjujući trenutak ukrajinskog rata”.
Autor navodi kako se obje strane suočavaju s teškom stvarnošću dugotrajnog sukoba u kojem ni Kijev ni Moskva nisu ostvarili odlučujuću prednost. Dodaje da se ukrajinska strategija temeljila na takozvanom “Planu pobjede”, koji je uključivao jačanje vojne podrške Zapada, ublažavanje ograničenja korištenja doniranog oružja i pokretanje odlučne protuofenzive. Međutim, plan do sada nije uspio donijeti željene rezultate, čime je Ukrajina dovedena u nesiguran položaj s obzirom na ograničene resurse i porast pritiska na linijama bojišnice.
Ukrajinska vojska se tako sada suočava s ozbiljnim izazovima, jer gubitci među vojnicima ubrzano rastu dok se borbe rasplamsavaju na istočnom i južnom frontu. Iako je i Rusija pretrpjela značajne gubitke, njeno stanovništvo i resursi omogućuju lakše nadoknađivanje tih manjaka nego što je to moguće njihovom suparniku. Tome unatoč, zasad ukrajinske vlasti oslobađaju mlade od 18 do 24 godine od obveznog služenja vojnog roka kako bi zaštitile radnu snagu, zbog čega se Kijev morao osloniti na starije trupe, što je prouzročilo dodatne pritiske na vojne redove.
Ministarstvo obrane izvijestilo je da oko 500.000 muškaraca ispunjava uvjete za vojnu službu prema proširenim kriterijima, ali nejasno je koliko njih će se prijaviti za službu. Ankete pokazuju da gotovo polovica ukrajinskih muškaraca izvan vojske nije spremna boriti se, što dodatno komplicira regrutaciju.
pet prijedloga
Unatoč milijardama dolara koje su Zapadne sile pružile Ukrajini, uključujući sofisticirano oružje poput HIMARS-a, sustava Patriot, modernih tenkova i sada borbenih zrakoplova F-16, uvjeti korištenja te infrastrukture znatno obuzdavaju njihove sposobnosti. Sjedinjene Američke Države i drugi NATO saveznici postavili su stroge mjere za korištenje doniranog oružja, ograničavajući napade na ruski teritorij. Time je Ukrajina prisiljena suziti svoje operacije tim sredstvima na vlastiti teritorij, što znači da ne može ometati ruske zračne i kopnene operacije u njihovim bazama i linijama opskrbe unutar Rusije, koje pružaju stabilnu logističku podršku ruskim snagama.
Kako bi se poboljšali izgledi za uspjeh Ukrajine, Livermore predlaže nekoliko strateških prilagodbi:
1. Snižavanje minimalne dobi za regrutaciju: Suočena s ozbiljnim problemom u regrutaciji, Ukrajina bi mogla razmotriti snižavanje minimalne dobi za novačenje s 25 na 22 ili čak 21 godinu. Također, ukrajinske službe za novačenje mogle bi uspostaviti suradnju s europskim imigracijskim agencijama kako bi identificirale i privukle ukrajinske izbjeglice koje bi mogle biti prikladne za službu. Iako se vlada trudi zaštititi radnu snagu i osigurati dugoročni demografski rast, izvanredna priroda sukoba možda opravdava agresivniji pristup regrutaciji.
2. Uklanjanje ograničenja za zapadno oružje: Najneposrednija mjera za povećanje ukrajinskih vojnih sposobnosti bila bi ukidanje ograničenja za korištenje oružja koje donira Zapad. Ukrajina bi mogla provoditi napade na kritične ruske vojne ciljeve unutar Rusije, uključujući baze, aerodrome i zapovjedne centre. Ovi napadi omeli bi ruske operacije i natjerali Kremlj na preraspodjelu snaga, čime bi oslabila učinkovitost ruskih napada na ukrajinsku infrastrukturu.
Sankcije i agresija
3. Povećanje vojne obuke i podrške u tehnologiji: Zapadne zemlje trebale bi proširiti programe obuke za ukrajinske vojnike kako bi maksimizirale njihovu efikasnost u korištenju naprednih oružanih sustava i taktika. Proširena obuka u kombiniranoj taktici oružanih snaga, kao i integracija obavještajnih podataka, cyber-obrane i zračne podrške, mogla bi značajno poboljšati ukrajinsku sposobnost da se suprotstavi ruskim napredovanjima.
4. Pooštravanje sankcija i ekonomskog pritiska na Rusiju: Iako su sankcije imale utjecaj, njihova primjena ostaje neujednačena. Države poput Indije i Kine nastavljaju s trgovinom s Moskvom, pružajući joj vitalne prihode. Zapadne sile trebale bi raditi na zatvaranju tih rupa kroz strože sekundarne sankcije, čime bi povećale pritisak na ruske trgovinske partnere i spriječile zaobilaženje sankcija.
5. Jačanje istočnog krila NATO-a: NATO bi trebao dodatno povećati prisutnost duž istočne granice kako bi odvratio bilo kakav pokušaj širenja sukoba. Raspoređivanje dodatnih NATO snaga i opreme, poput sustava za obranu od balističkih raketa u Poljskoj, poslalo bi Moskvi snažan signal o spremnosti saveza na odlučnu obranu.
Jaki sponzori
S obzirom na trenutnu putanju rata, sugerira autor, Kijev i njegovi zapadni saveznici mogli bi preispitati svoj pristup. Bez značajnih prilagodbi, postoji rizik da će iscrpljivanje resursa i ljudstva staviti Ukrajinu u sve teži položaj u dugotrajnom sukobu. Ove ciljane promjene mogle bi Ukrajini pomoći da ponovno preuzme inicijativu i vrati se na put prema održivom rješenju, smanjujući trenutne prednosti koje Rusija ima u pogledu ljudskih i vojnih resursa.
Valja napomenuti kako je isti think tank u studenom 2022. objavio ekspertizu naslovljenu “Poraz Rusije košta kikiriki za SAD”, kao i njen nastavak u rujnu 2024. “Poraz Rusije (još uvijek) košta kikiriki za SAD”.
CEPA je financirana od strane divova vojno-industrijskog kompleksa poput Lockheed Martina i General Atomicsa, CIA-inog ogranka National Endowment for Democracy, kao i megakorporacija Applea, Amazona, Mete i Googlea.
