Grupe za ljudska prava osuđuju slanje mina u Ukrajinu: ‘Ovo je neoprostivo’
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 21 Studeni 2024 15:05
Upotreba protupješačkih mina također izaziva pravna pitanja, s obzirom na međunarodni ugovor iz 1997. godine koji zabranjuje proizvodnju, skladištenje i prijenos takvih mina. Ukrajina je potpisnica tog ugovora, ali Sjedinjene Države i Rusija nisu. Ovaj ugovor, poznat kao Ottawski ugovor, koji ima za cilj smanjenje opasnosti od mina za civile, potpisalo je više od 160 zemalja.
Skupine za ljudska prava oštro su osudile odluku američkog predsjednika Joea Bidena da pošalje protupješačke mine Ukrajini, što je zaokret u politici koju je administracija najavila 2022. godine. Tada je Biden obećao ograničiti korištenje nagaznih mina, no najnovija odluka predstavlja preokret u njegovoj vanjskoj politici, jer dolazi u trenutku kada Rusija ostvaruje stabilan, ali spor napredak u istočnoj Ukrajini.
Odmah nakon objave ove odluke, organizacije poput Amnesty International i Centra za civile u sukobima upozorile su na dugoročne humanitarne posljedice korištenja ovih mina, koje predstavljaju prijetnju civilima, posebno djeci, čak i godinama nakon završetka sukoba, prenosi POLITICO.
Odluka Sjedinjenih Američkih Država da pošalju protupješačke mine Ukrajini dolazi nakon što su u prošloj godini počele opskrbljivati Ukrajinu kazetnim streljivom, koje je ranije bilo zabranjeno zbog svojih neselektivnih učinaka. Iako američka administracija tvrdi da su ove protupješačke mine dizajnirane da postanu inertne nakon određenog vremena, organizacije za ljudska prava ističu da takve mjere ne jamče da mine neće predstavljati dugoročnu prijetnju za civile.
“Protupješačke mine su neselektivno oružje koje ubija i sakati civile, a posebno djecu, godinama nakon završetka ratova”, izjavio je Hichem Khadhraoui, izvršni direktor Centra za civile u sukobima. Ben Linden iz Amnesty International USA dodao je da je ova odluka “iskreno šokantna” i “neoprostiva”, jer predstavlja ozbiljan korak unatrag u odnosu na prethodne političke smjernice koje su imale za cilj smanjenje humanitarnih šteta u ratnim područjima.
Bidenova administracija opravdava odluku
Unatoč kritikama, administracija predsjednika Bidena branila je svoju odluku navodeći da su protupješačke mine koje se šalju Ukrajini “nepostojane”, odnosno da postaju inertne kada se baterije u njima isprazne, čime se smanjuje rizik od njihove eksplozije. Ovi argumenti, međutim, nisu uvjerili mnoge međunarodne organizacije, koje i dalje upozoravaju na opasnost koju ove mine predstavljaju za civile, čak i s navodnim zaštitnim mjerama.
Odluka o slanju mina dolazi u kontekstu stalnog rasta napetosti na bojištima u Ukrajini, gdje ruske snage ostvaruju spore, ali stalne uspjehe na istoku zemlje. Strah od mogućnosti da Rusija preuzme više teritorija u regiji Kursk, uz dodatne prijetnje od sjevernokorejskih trupa, pojačava pritisak na Ukrajinu i njezine saveznike, zbog čega je Bidenova administracija pristala na ovaj kontroverzni korak.
Upotreba protupješačkih mina također izaziva pravna pitanja, s obzirom na međunarodni ugovor iz 1997. godine koji zabranjuje proizvodnju, skladištenje i prijenos takvih mina. Ukrajina je potpisnica tog ugovora, ali Sjedinjene Države i Rusija nisu. Ovaj ugovor, poznat kao Ottawski ugovor, koji ima za cilj smanjenje opasnosti od mina za civile, potpisalo je više od 160 zemalja.
Međutim, iako je Ukrajina potpisnica, odluka Sjedinjenih Država da pošalju protupješačke mine postavlja izazove u provedbi tih međunarodnih normi, s obzirom na to da je SAD, unatoč svojoj potpisanoj zabrani, iznimke učinio za specifične situacije kao što je sukob u Ukrajini.
