Europsko projiciranje licemjerja na Gruziju: Ili radite kako kažemo ili ste ‘prorusi’
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 06 Prosinac 2024 14:02
Proteklih pet dana Tbilisi, glavni grad Gruzije, zahvatili su masovni protuvladini prosvjedi koji su kulminirali sukobima s policijom, u kojima je deseci ljudi ozlijeđeno i hospitalizirano. Scene nasilja, u kojima pro-EU prosvjednici, mnogi opremljeni improviziranim pancirima, ispaljuju vatromet i baklje prema zgradi parlamenta, evociraju sjećanja na ukrajinski Majdan iz 2014. godine.
Tada je svrgavanje predsjednika Janukoviča izazvalo dramatičan zaokret ukrajinske politike prema Zapadu, ali i donijelo dugotrajan sukob s Rusijom.
U središtu najnovijeg vala političke krize u Gruziji nalazi se rezolucija Europskog parlamenta od 23. studenog, kojom se osuđuju nedavni parlamentarni izbori u Gruziji kao “ni slobodni ni pošteni”. Europski parlament izravno je optužio vladajuću stranku Gruzijski san za “kontinuirani demokratski nazadak” te zatražio uvođenje sankcija protiv gruzijskih čelnika, uključujući premijera Iraklija Kobakhidzea i predsjednika parlamenta Šalve Papuašvilija. Kao odgovor na kritike, gruzijska vlada objavila je suspenziju pregovora o pristupanju EU-u, što je dodatno pojačalo napetosti.
Parlamentarni izbori održani krajem listopada već su bili obilježeni optužbama za izbornu krađu. Prozapadna predsjednica Salome Zourabičvili, čija je funkcija u Gruziji uglavnom ceremonijalna, odbila je priznati poraz oporbene koalicije, tvrdeći da su izbori pokradeni u sklopu “ruske specijalne operacije”. Iako nije pružila konkretne dokaze, pozvala je svoje pristaše na masovne prosvjede.
Primjer Moldavije
Međunarodna promatračka misija priznala je da su izbori bili tehnički dobro organizirani, ali je upozorila na zastrašivanje birača i politički pritisak na državne zaposlenike. Unatoč tim nalazima, misija nije osporila rezultate izbora, dok je EU izrazila izričito nepovjerenje, piše The Nation.
Prosvjedi su eskalirali nakon što je više od desetak visokih europskih političara u studenom doputovalo u Tbilisi kako bi stali uz predsjednicu Zourabičvili i podržali zahtjeve za poništenje izbora. Politički pritisak dosegnuo je vrhunac kada su predsjednici odbora za vanjske poslove Njemačke, Francuske, Poljske i drugih zemalja prisustvovali protuvladinim prosvjedima ispred gruzijskog parlamenta.
Izbori u Gruziji dolaze u sjeni sličnih kontroverzi u Moldaviji, gdje je prozapadna predsjednica Maia Sandu osvojila drugi mandat unatoč optužbama za ograničavanje medijskih sloboda i obespravljivanje birača. Za razliku od Gruzije, izborni proces u Moldaviji naišao je na entuzijastičnu podršku zapadnih lidera, unatoč sličnim nepravilnostima poput zastrašivanja birača i ograničenja glasovanja za stanovnike proruskih regija. Posebno je problematičan bio pristup biračima iz Transnistrije, proruske otcijepljene regije. Moldavska vlada je, pod izlikom sigurnosnih prijetnji, zatvorila ključne prometne točke, sprječavajući tisuće stanovnika da glasaju. Istovremeno, moldavski državljani u zapadnim zemljama imali su značajno olakšan pristup biralištima, što je u konačnici pridonijelo Sanduinoj pobjedi.
Ukrajinski scenarij
Ovaj selektivni pristup EU-a izazvao je optužbe za licemjerje. Dok se u Gruziji kritizira navodno miješanje Rusije i pristranost vladajuće stranke, Moldaviji se gleda kroz prste unatoč očitim kršenjima demokratskih standarda.
Iako je Gruzijski san službeno proeuropska stranka, njezina politika balansiranja između EU-a i Rusije izaziva nepovjerenje kod zapadnih lidera. Stranka je odbila prekinuti gospodarske veze s Rusijom, što je omogućilo rast gruzijskog gospodarstva od više od devet posto u prvoj polovici 2024. godine. Istovremeno, vlada je poduzela značajne korake u približavanju EU-u, uključujući dobivanje kandidatskog statusa za članstvo.
S druge strane, opozicija i predsjednica Zourabičvili u potpunosti su se oslonile na prozapadni narativ, zanemarujući sigurnosne i ekonomske rizike koji bi mogli proizaći iz zaoštravanja odnosa s Moskvom. Takav pristup nailazi na otpor kod dijela stanovništva, koji se boji ponavljanja ukrajinskog scenarija.
Oprezno balansiranje
Uloga nevladinih organizacija financiranih iz inozemstva dodatno komplicira političku scenu u Gruziji. EU i SAD već desetljećima ulažu značajna sredstva u civilno društvo, no te organizacije često favoriziraju prozapadne kandidate i politike, dok ih lokalno stanovništvo doživljava kao produženu ruku stranih interesa.
“Kada vlada želi donijeti zakon, konzultira se s nevladinim organizacijama, a ne s građanima”, upozorava Vitalie Sprinceana, moldavski sociolog. Slično razmišljanje dijele i gruzijski politički analitičari, koji tvrde da takav pristup udaljava nevladine organizacije od stvarnih potreba građana.
Politička kriza u Gruziji otvara šira pitanja o ulozi vanjskih aktera u oblikovanju demokratskih procesa u postsovjetskim državama. Dok EU tvrdi da podržava demokraciju, selektivna interpretacija izbornih rezultata u Gruziji i Moldaviji otkriva dvostruke standarde koji potkopavaju povjerenje u njezinu objektivnost. Za Gruziju, ključni izazov ostaje balansiranje između europskih težnji i izbjegavanja sukoba s Rusijom, dok je za EU ključno pitanje kako održati vjerodostojnost u regiji koja sve češće preispituje njezine stvarne namjere.
