Sada i potvrđeno: Macronov plan za 40 000 stranih vojnika u Ukrajini
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 12 Prosinac 2024 17:08
“Istina je”, potvrdio je diplomat EU-a upitan o izvješću poljskih novina Rzeczpospolita u kojem se tvrdi da dvije zemlje razgovaraju o potencijalnim mirovnim snagama od 40 000 vojnika sastavljenim od vojnika iz stranih zemalja. Diplomat nije pojasnio iz kojih bi zemalja vojnici mogli biti.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarat će sutra poljskim premijerom Donaldom Tuskom o raspoređivanju poslijeratnih mirovnih snaga u Ukrajini kada se njih dvojica sastanu u u Varšavi, rekli su za Politico diplomat Europske unije i francuski dužnosnik.
“Istina je”, potvrdio je diplomat EU-a upitan o izvješću poljskih novina Rzeczpospolita u kojem se tvrdi da dvije zemlje razgovaraju o potencijalnim mirovnim snagama od 40 000 vojnika sastavljenim od vojnika iz stranih zemalja. Diplomat nije pojasnio iz kojih bi zemalja vojnici mogli biti.
Pet brigada
Ova misija je dio prijedloga Francuske da se zaštite ukrajinske granice i osigura da okupatori poštuju sve uvjete prekida vatre, piše Ukraine Today.
Francuski institut za međunarodne odnose razvija plan za ovu misiju, koja bi mogla uključivati vojni kontingent do 40 000 vojnika, organiziranih u pet brigada. Jednom od tih brigada mogla bi zapovijedati Poljska, smatra stručnjak Elie Tenenbaum. Tijekom nedavnog sastanka s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, Macron je navodno ukazao na spremnost Europe da preuzme značajne rizike kako bi zaštitio suverenitet Ukrajine.
Tri modela…
Trenutno se među zapadnim prijestolnicama razmatraju tri modela za sigurnosna jamstva Ukrajine. Prvi je “njemački” model, koji bi Ukrajini omogućio ulazak u NATO, dok bi dio njezinih teritorija ostao pod okupacijom. Međutim, ovaj plan nailazi na protivljenje i Sjedinjenih Država i Njemačke. Drugi model, koji se naziva “izraelski” model, uključivao bi stalne isporuke oružja Ukrajini, ali je njegova održivost neizvjesna zbog fluktuirajućih proračuna u SAD-u i Europi. Treći model, “korejski” model, temelji se na dugogodišnjoj međunarodnoj mirovnoj prisutnosti koja održava crtu razgraničenja između Južne i Sjeverne Koreje više od sedam desetljeća. Ovaj se model smatra najizdržljivijim temeljem za sigurnosna jamstva Ukrajine, s potencijalno ugrađenim elementima iz druga dva modela.
Camille Grand, bivša zamjenica glavnog tajnika NATO-a, istaknula je važnost uključivanja što većeg broja zemalja u mirovnu misiju, čak i ako neke nacije sudjeluju samo simbolično. On predviđa da bi Njemačka i Nizozemska mogle dati podršku nakon predstojećih izbora. U međuvremenu, izvješća sugeriraju da novoizabrani američki predsjednik Trump razmatra uspostavu tampon zone duž rusko-ukrajinske fronte, potencijalno pod kontrolom europskih vojnih snaga. Ideja o raspoređivanju mirovnih snaga već je raspravljana između Londona i Pariza, jer obje zemlje procjenjuju kako dugoročno zaštititi Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma o okončanju rata.
Reakcije Njemalje, Poljske, Zelenskog…
Ranije ovog tjedna, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naizgled je spominjao takav plan na sastanku s Friedrichom Merzom, vjerojatnim sljedećim njemačkim kancelarom. “Iskreno ću vam reći, možemo razmišljati i raditi na poziciji Emmanuela [Macrona]”, rekao je Zelensk novinarima. “Sjećate li se, on je predložio da… trupe ove ili one zemlje budu prisutne na nekim teritorijima Ukrajine, što bi nam jamčilo sigurnost dok Ukrajina nije u NATO-u. Ali prije toga moramo imati jasno razumijevanje kada će Ukrajina biti u EU, a kada će Ukrajina biti u NATO-u”, dodao je.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock također se osvrnula na to pitanje kada je prošlog tjedna upitana o mogućoj njemačkoj ulozi u bilo kojoj mirovnoj snazi. “Naravno, sve što služi miru u budućnosti” njemačka će strana “podržati svim naporima”, rekla je.
Međutim, službeni stav Berlina je oprezan na bilo kakav plan raspoređivanja. Kršćanski demokrati, koji će vjerojatno voditi vladu nakon izbora u veljači, bili su otvoreniji za pomoć Ukrajini, ali Merz je ranije ovog mjeseca rekao da je razgovor o njemačkoj mirovnoj misiji u Ukrajini “neodgovoran”.
Poljska je također oprezna — posebice slanja vojnika u Ukrajinu tijekom borbi. Slanje poljskih vojnika u Ukrajinu “u ovom trenutku ne dolazi u obzir”, rekao je u utorak ministar obrane Władyslaw Kosiniak-Kamysz. Rekao je da je Macron iznio tu mogućnost u veljači, ali kada je Kosiniak-Kamysz prošlog mjeseca bila u Parizu, to se pitanje nije pojavilo. Poljski ministar inzistirao je da bi iza takvog koraka morao stajali NATO. “Različiti scenariji su na stolu. Nastavit ćemo kao savez. NATO tu mora igrati ključnu ulogu, a ne pojedinačne zemlje”, rekao je.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas rekla je tijekom nedavnog posjeta Kijevu da bi vojnici iz zemalja EU jednog dana mogli služiti u Ukrajini. “Mislim da stvarno ne bismo trebali ništa isključiti”, rekla je.
Wall Street Journal izvijestio je prošlog mjeseca da Trumpovi savjetnici predlažu mirovni plan koji bi zamrznuo borbe duž trenutnih linija bojišnice, prisilio Ukrajinu da suspendira svoju kandidaturu za članstvo u NATO-u na najmanje 20 godina i uveo nadzirabu demilitariziranu zonu između dviju strana s vojnicima iz EU i Ujedinjenog Kraljevstva. Predsjednička palača Elysée rekla je u priopćenju da Macron putuje u Poljsku kako bi razgovarali o Ukrajini “u novom transatlantskom kontekstu”.
