Hrvatski oksimoron: Prijeti nam getoizacija, a njih dvojica imaju podršku većine
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 03 Siječanj 2025 11:14
Prije nego što se okrenemo oko svoje osi dogodit će nam se, ako već i nije stvaranje takozvanih getoa, dijelova gradova u kojima će stanovnici kojima je materinji jezik hrvatski biti manjina i to nam se neće sviđati. Ali prije nego što se to dogodi nećemo poduzeti baš ništa da getoizaciju spriječimo.
U superizbornoj 2024. godini na svim je društvenim poljima bilo zanimljivije, izazovnije, napetije pa čak i neizvjesnije nego u političkim utakmicama. Godina u kojoj se diljem svijeta odigralo više od 70 izbora, a u Hrvatskoj sva tri izborna doigravanja, za Hrvatski sabor, ujedno i Vladu, pa za Europski parlament, pa za Predsjednika republike kao da nije donijela baš ni jedno veće iznenađenje.
Mogli bismo je politički opisati kao godinu koja je počela tako da je Andrej Plenković pobijedio, a da Zoran Milanović nije izgubio, a završavamo je tako da Zoran Milanović pobjeđuje, ali Andrej Plenković istovremeno ne gubi. Lijevi politički centar, nerijetko se tumači, glasa za Plenkovića, a desnica za Milanovića.
To bi trebalo biti potpuno naopako, ali ispadne da je baš tako i da je u aktualnoj generaciji političkih lidera na hrvatskom terenu postignuta svojevrsna ravnoteža snaga u kojoj se malo što među svime što govore više uopće doživljava ozbiljno. Građanima kombinacija u kojoj Plenkovićev HDZ suvereno već gotovo cijelo jedno desetljeće kroji državnu politiku, a Milanović već pet godina govori kako to krojenje ništa ne valja očito savršeno odgovara. Obojica imaju podršku većine.
Živimo u ekonomiji u kojoj većina ljudi svoje bolje ekonomsko sutra traži u biznisu turizma, ali istovremeno srčano plješćemo rastu poreza i ostalih nameta na tu istu djelatnost. Nova porezna opterećenja na turizam nisu takva da ih biznis ne bi mogao podnijeti. Ipak, taj će porez plaćati poglavito Jadranska Hrvatska, a Panonska kako su ih lijepo podijelili u europske statističke regije neće u tolikoj mjeri.
Pitanje za predsjedničke kanidate
I to je isto u redu jer kako je nedavno objavio Eurostat rizik od zapadanja u siromaštvo za 2023. godinu u Jadranskoj je Hrvatskoj 17,5 posto tek nešto lošiji od europskog prosjeka koji iznosi 16,2 posto, a isti rizik za Panonsku Hrvatsku iznosi visokih 29,5 posto. Europljani su od siromaštva ugroženiji samo u španjolskoj Andaluziji, talijanskom jugu, Kalabriji i Siciliji te u nekim dijelovima Rumunjske. No, hoće li turistički porez s Jadrana pomoći oporavku Panonske Hrvatske?
Priupitamo li to predsjedničke kandidate moglo bi se dogoditi da se na briznu slože i uglas kažu kako to pitanje nije u okviru njihovih ovlasti. Ljudi u Hrvatskoj istovremeno više ne žele raditi takozvane obične poslove poput radnika na gradilištu ili dostavljača na motoru, ali istovremeno glasno negodujemo zato što nam ulice, trgovine, zgrade i restorane popunjavaju strani radnici.
Prije nego što se okrenemo oko svoje osi dogodit će nam se, ako već i nije stvaranje takozvanih getoa, dijelova gradova u kojima će stanovnici kojima je materinji jezik hrvatski biti manjina i to nam se neće sviđati. Ali prije nego što se to dogodi nećemo poduzeti baš ništa da getoizaciju spriječimo. Treba li reći da to nije u okviru ovlasti kandidata na aktualnim izborima. Zaista, nije.
Zapravo nam je dobro?
Možda i najzanimljivije je da su posljednje dvije godine jauci o skupoći toliko glasni da je od njih glasniji samo rast potrošnje pri čemu treba još jednom naglasiti da će ona blagdanska premašiti prema procjenama Hrvatske gospodarske komore 3,3 milijarde eura i biti za 130 milijuna eura veća nego lani. Bit će i skuplje sve dok potrošnja raste.
Koliko god se hrvatski građani žalili, a žale se u raznim istraživanjima na državne institucije, na obrazovne institucije na usluge u zdravstvu, na sustav vrtića, na staračke domove ili na prometni kaos, pošteno bi bilo zaključiti da je građanima zapravo dobro jer u godini u kojoj su ponuđene prilike za sve moguće političke promjene stabilna većina u svakoj prilici odlučuje ne promijeniti ništa.
Dragana Radusinović/direktno.hr
