Nova godina, stara retorika: Plenković izbjegava temu koja je građanima itekako važna
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 09 Siječanj 2025 12:09
U Hrvatskoj hrana kontinuirano poskupljuje snažnije od prosjeka Europske unije, a cijene s kojih taj rast kreće su usporedive i nerijetko više nego na značajno razvijenijim tržištima. Uporedbe košarica iz hrvatskih trgovina sa onima u susjednim zemljama, bilo Mađarskoj, Italiji ili Sloveniji toliko su već puta da su prestale biti vijest.
Za ministra financija Marka Primorca, kako je to lijepo rekao "nezahvalno" je govoriti o tome koliko su cijene hrana narasle. Inflacija se ne može, lijepo je objasnio riješiti nikavim dekretom ili uredbom pa je on po tom pitanju valjda nemoćan.
Ali barem nije iznenađen kao guvenrer Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je u Točki na Tjedan N1 Televizije vrlo ozbiljno izjavio da je rast cijena hrane u studenom neočekivan i neobičan. HNB je pak iznijela prognozu prema kojoj bi ove godine rast cijena hrane na malom, skromnom i relativno siromašnom hrvatskom tržištu mogao ponovno ubrzati na 4,7 posto.
U Hrvatskoj hrana kontinuirano poskupljuje snažnije od prosjeka Europske unije, a cijene s kojih taj rast kreće su usporedive i nerijetko više nego na značajno razvijenijim tržištima. Uporedbe košarica iz hrvatskih trgovina sa onima u susjednim zemljama, bilo Mađarskoj, Italiji ili Sloveniji toliko su već puta da su prestale biti vijest.
Ministar Primorac koristi dobar stari trik svaljivanja "krivnje" na percepciju inflacije koja potom tjera stvarnu inflaciju pa misli da će se rast cijena zaustaviti prestanemo li govoriti da sve poskupljuje. Guverner Vujčić je na iskustvu naučio da to objašnjenje može samo privući negativan publicitet pa sada govori o onome što prosječnom hrvatskom građaninu izgleda daleko pa možda djeluje dovoljno pametno da na trenutak ostanemo bez potpitanja.
Premijer uvjerava ljude u jednu stvar
O klimatskim promjenama govori tumačeći kako poskupljenja možemo zahvaliti između ostalog sušama. Rast cijena općenito i rast cijena hrane naravno imaju veze i sa percepcijom inflacije i sa klimatskim promjenama, ali kako to da klimatske promjene imaju pojačan učinak na rast cijena hrane baš u Hrvatskoj pa ih tjeraju prema gore više nego drugdje ili ima li možda, samo možda na ovaj spektakularan rast cijena kojem svjedočimo poseban utjecaj činjenica da nam vlast stalno poručuje kako zahvaljujući njima dobro žvimo.
Premijeru Andreju Plenkoviću nikad ne promakne glasno se hvaliti iznadprosječnim gospodarskim rasto, znažnim povlačenjem novca iz europskih fondova i transferima iz proračuna bilo za mirovine ili socijalnu pomoć bilo za rast plaća. Gdje god se pojavi naglašava koliko daje i koliko je što raslo. Takvim nastupom ispunjava svoju političku misiju, uvjerava ljude da zemljom dobro upravlja.
Cijene će i dalje rasti
Što uspješnije on uvjerava to cijene mogu više, brže i bolje rasti jer ako je svima fenomenalno dobro, a što ne bi bilo i pet, 10, 15 do 20 posto skuplje? To je prava zamka percepcije, kad uvjerite ljude da ekonomiji odlično ide onda svi oni koji to baš i ne osjećaju samo o tome slušaju požele i osjetiti pa redom lančano cijene rastu?
Važno je na početku Nove godine zabilježiti da će prema predviđanjima cijene i dalje rasti, a da su glavni financijski mozgovi domovine time zbunjeni i nemaju rješenje.
Oni se čude umjesto da istražuju, njima je nezahvalno razgovarati o tome umjesto da propituju. Kao da je na razni vlasti o svemu moguće razgovarati, za kojegšta je moguće tražiti rješenja, ali anomalije koje dovode do neviđene skupoće hrane na hrvatskom tržištu kao da se ne smiju spominjati. A trebale bi biti prvorazredna politička tema.
Dragana Radusinović/direktno.hr
