Napustio nas je dragi prijatelj i veliki domoljub povjesničar dr sc Mirko Valentić
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 20 Siječanj 2025 07:28
u 92. godini života
Umro je poznati hrvatski povjesničar Mirko Valentić
Piše Hina, 18. siječnja 2025. @ 21:15
Hrvatski povjesničar Mirko ValentićFoto: Hrvatsko kulturno vijeće
Umro je Mirko Valentić, hrvatski povjesničar i dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest.
Hrvatski povjesničar i dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest, znanstvenik emeritus Mirko Valentić umro je u subotu u Zagrebu u 92. godini života, potvrdila je Hini obitelj.
Valentić je rođen 1932. u Mišinu Hanu kod Banja Luke. Godine 1961. diplomirao je studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1978. doktorirao povijest također u Zagrebu.
Prof. Mirko Valentić tijekom bogate znanstvene karijere radio je kao kustos u Povijesnom muzeju Hrvatske od 1964 do 1971.) te u Hrvatskom institutu za povijest od 1971. do 2002., čiji je bio ravnatelj od 1990. do umirovljenja 2002. godine.
Također od 1993. radio je kao profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagreb na Odjelu za povijest.
Od 2005. prof. Valentić bio je član Savjeta za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju.
U svom znanstvenom radu bavio se poviješću gradišćanskih Hrvata i Vojne krajine, pitanjem srpske nacionalne ideologije, velikosrpskim projektima 19. i 20 stoljeća, migracijskim i kolonizacijskim procesima u XIV. i XVII. stoljeću, a osobito vlaškom kolonizacijom te poviješću prometne integracije i jadranske orijentacije Hrvatske.
Povjesničar Valentić objavio je više radova, među kojima i knjige "Gradišćanski Hrvati od XVI. stoljeća do danas", "Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849.–1881.", "Vojna krajina u Hrvatskoj" (suautor) i "Rat protiv Hrvatske: 1991.–1995. - velikosrpski projekti od ideje do realizacije".
Prof. Valentić bio je i urednik niza Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća (.I–X., 1999.–2006.). Povjesničaru Mirku Valnetiću posvećen je zbornik radova "Hereditas rerum Croaticarum ad honorem Mirko Valentić".
Kako se doznaje, sprovod prof. Valentića bit će u četvrtak, 23. siječnja, na zagrebačkom groblju Mirogoju.
https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/umro-mirko-valentic-dugogodisnji-ravnatelj-hrvatskog-instituta-za-povijest---891691.html
O dragom prijatelju napisao sam knjigu:
J. Pečarić, Dr. sc. Mirko Valentić, dragovoljac.com, 2021.:
http://www.dragovoljac.com/images/minifp/VALENTIC.pdf
U toj knjizi je npr. dano i poznato „Pismo ZDS“ kojom smo branili napad na legendarnu pjesmu iz Domovinskog rata „Bojnu Čavoglave“ i podržali prijedlog Mladog Jastreba za uvođenje ZDS u HV, a koje je tadašnja Predsjednica RH označila kao nešto „na razini provokacije iako je Mirko Valentić bio peti potpisnika (poslije dva akademika i dva biskupa). Vjerovali ili ne tada je većina članova Zavoda za povijest FF-a Zagreb tražilo da se svi povjesničari, dakle i dr. Valentić, isključe iz svih strukovnih organizacija. Epilog je poznat – Sud je presudio u korist onoga što je podržavao i bivši ravnatelj HIP-a dr. sc. Mirko Valentić.
Ali i pismo o jednoj neispunjenoj želji o susretu Ankice i mene s njim:
Naslov: čestitla zahvale
Datum: Thu, 24 Dec 2015 18:20:34
Šalje: Mirko Valentić
Prima: 'Josip Pecaric'
Dragi moji prijatelji, sve mi se poklopilo. Najprije u čekanju Božića i lijepih blagdana, zatim u trenutku koji mi vraća nadu. Doduše imam ionako dosta godina ali svejedno pomisao da i dalje moram gledati Zokija, pa bilo to i ko jarca na brvnu, teško bi izdržao. Hvala svima, ali ti si ipak među prvima. Koliko si samo uložio vremena, energije i nervi. Svaka čast tebi i tvojoj supruzi. Ovaj tren kao da vas gledam. Dok sam bio u Opatičkoj bili smo često puta zajedno, osobito u vremenu kada si pisao svoju knjigu o Logoru Jasenovac. Vi ste mi bili uvijek iskreni i odani prijatelji. U nekoliko posljednjih godina doista mi olakšali život sa svojim vijestima koje sam gotovo svakodnevno primao. Nikada Vam to neću zaboraviti. Po stoti put hvala Vam dragi prijatelji sretan vam Božić zajedno s Novom godinom. Nadam se da će moja želja jednom biti ispunjena: sjesti s vama na kavi u kavani Palass a preko puta tvoje i naše HAZU. Vaš Mirko
Iste godine prije te knjige posvetio sam mu knjigu:
J. Pečarić, O sučeljavanju Bulajić vs. Pečarić, Portal dragovoljac.com, 2021.:
http://www.dragovoljac.com/images/minifp/suceljavanje_hazu.pdf
„Dragom prijatelju dr. sc. Mirku Valentiću koji je kao ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest inicirao i omogućio tiskanje moje prve knjige o Jasenovcu“
Možda je nekome bilo neobično što je završno poglavlje te knjige bilo: AKADEMIJA REDIKULA.
Zapravo se ono odnosilo na spominjanje akademije redikula u poruci koju mi je on poslao 2012. godine kada sam zaustavio izbor prof. dr. sc. Iva Goldsteina u HAZU:
"Prijatelju, jest da je tužno i ružno ali priznajem nisam se već danima tako zdušno nasmijao. Izvrstan i drag jesi, no ti si vraški duhovit. Braniti prvu crtu znanosti u nas – HAZU iskričavom duhovitošću to može samo akademik J. Pečarić i još k tome čovjek je iz havlije matematike. Poznat mi je "znanstveni" opus našeg Ive. Dakle, nije mi nepoznato što je napisao i što su drugi o njegovim "istraživanjima" napisali. Međutim, godinama u našim staleškim krugovima govori se: svaki fakultet i znanstveni institut ima svoga redikula, bar jednoga. Naš je bio i ostao Ivo Goldstein. Najprije u tom kontekstu mogu shvatiti njegovu želju da uđe pod krov naše nacionalne palače znanosti i umjetnosti. Njegovi zagovornici i rijetki defenzori pripadaju odreda skupini naših redikula. Od vremena do vremena oni postaju glasniji. Na pomolu je, čini se, nova koalicija – Akademija redikula".
Napominjem da je to napisao 2012. godine više godina prije nego što se Goldstein 'proslavio' svojim 'znanstvenim otkrićem' drobilice u Jasenovcu, po kojem je danas poznat kao Ivo Drobilica.
Mirko Valentić je kao ravnatelj HIP-a predložio osnivanje Podružnice HIP-a u Slavonskom Brodu, a bio je jedan od potpisnika zahtjeva da se HIP-u u Zagrebu dodjeli ime Utemeljitelja RH i kao povjesničara akademika Franja Tuđmana. To nije usvojeno, a jedan od onih koji se tome suprotstavio je bio i bivši ravnatelj spomenute Podružnice koji je čim je postao ravnatelj uklonio Tuđmanovu bistu. Vjerujem da sam zaustavljanjem izbora povjesničara koji je po Scopusu spadao u grupu najslabijih povjesničara iz HIP-a na neki način i odužio dragom prijatelju što nije došlo do onog našeg susreta u Palassu.
Obitelji, kolegama i prijateljima dragog Mirka moja iskrena Sućut.
Josip Pečarić
