Kako je Plenkovićev ministar promijenio priču u dvije godine: Ovo je sada već lagana panika
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 13 Veljača 2025 13:16
Ministar financija Marko Primorac na jesen se proslavio poručivši građanima kako od njega ne bi trebali očekivati da komentira cijene pojedinih proizvoda koje vrtoglavo rastu. Učeno je rekao da rast cijena pojedinih proizvoda prate za to zadužene institucije, a da njega zanima inflacija kao fenomen.
Niti četiri mjeseca kasnije ministar je odlučniji, informiraniji i zainteresiraniji u komentiranju cijena, međutim ne naravno pojedinih proizvoda, primjerice prehrambenih već naravno turizma.
"Nije turistička ponuda u Hrvatskoj, budimo realni, toliko bolja da cijene budu veće od recimo Grčke, Španjolske ili Portugala", izjavio je Primorac u povodu održanog sastanka Vlade i turističkog sektora nakon što je guverner HNB-a Boris Vujčić poručio da je cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma ugrožena što se već vidi iz smanjenog broja noćenja i smanjene potrošnje turista.
Potrebno je dakle, poručila je vlast rušiti cijene u turizmu ako želimo vratiti broj noćenja i goste u Hrvatsku. Već posljednje dvije godine oko turizma u Hrvatskoj se lome koplja i traje svađa oko cijena. Baš kao i oko cijena hrane, ali i usluga. Naplaćujemo li preskupo turističke ljepote Hrvatske, pitanje je koje odjekuje na svim tržištima s kojih gosti dolaze na hrvatsku obalu i mnogi odlaze s utiskom da im je skupo na što građani Hrvatske mogu samo slegnuti ramenima i reći: 'I nama je skupo'.
Možda ministrima treba pojasniti
Kada je Vlada podizala plaće u javnom sektoru činila je to zato da se javni sustav potpuno ne uruši, a kako to obično biva među objašnjenjima podizanja plaća bilo i ono o rastu troškova života. Neobično, ali možda ministrima u Vladi treba ipak pojasniti da troškovi života rastu svima pa nije neobično da je Hrvatska koja neumorno predvodi EU poredak po visini inflacije i u turizmu poskupjela značajno više od drugih mediteranskih destinacija.
Poskupljivanja u turizmu posljednje su dvije godine bila popraćena tumačenjima o tome kako Hrvatskoj u špici sezone niti ne treba više turista, kako je potrebno preorijentirati hrvatski turizam iz masovnog u elitni i pozicionirati se kao destinacija za goste dubljeg džepa. Tim se željama opravdavalo rast cijena što smještaja što kompletne ponude od kuglice sladoleda do ribe u restoranu.
U samo dvije godine došli smo do toga da vlast ozbiljno uplašena za prihod državnog proračuna iz kojeg isplaćuje plaće javnom sektoru poručuje da Hrvatska, kako je to rekao ministar Primorac, 'budimo realni', nije toliko bolja od Grčke i Španjolske da bi u istom razdoblju poskupjela 50 posto u usporedbi s njihovih 20 posto.
Promjena u samo dvije godine
U samo dvije godine prešli smo put od 'želimo biti destinacija za bogate' do 'nismo objektivno ništa bolji od Grčke i Španjolske'. Vratimo se na želju. Što su objektivno u turističkom sektoru i vlasti zajedno napravili, dogovorili ili isplanirali kako bi se želja pozicioniranja Hrvatske kao destinacije za bogate ostvarila? Apsolutno ništa.
Ove godine ton se mijenja. Ususret novoj sezoni više izgleda nećemo pjevušiti o nekoj hrvatskoj osobitoj turističkoj posebnosti zbog koje cijene mogu nastaviti rasti i o kvaliteti koja to mora pratiti. Izvjesnija je lagana panika. Međutim, prije nego počnemo naricati nad hrvatskim turizmom potrebno je zabilježiti kako je zapravo tužna ova slika u kojoj građani tri tjedna za redom u bojkotu trgovina poručuju koliko im je život u Hrvatskoj skup dok se vlast sudeći prema angažiranosti više brine za cijene u turizmu. Tužno je, ali očekivano.
Građani su naime ovdje, sve dok ne odsele i većinu kupnje obavljaju kod kuće bez obzira na dosadašnje ili buduće bojkotiranje ili povoljniju kupnju u susjednim zemljama. Turisti, da bi kod nas trošili, prvo moraju doći, a ako hrvatski turizam nije konkurentan tada neće doći. Zato se vlast više brine o turistima nego o građanima. Da se brine o građanima stvarala bi uvjete na kojima bi mogla izrasti konkurentnost industrija u kojima bi građani mogli raditi i stvarati pa da manje ovise o turizmu.
Dragana Radusinović/direktno.hr
