Smeta im Musk, a nije im smetao Soros
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 18 Veljača 2025 15:00
Trumpovi potezi od prvog dana ulaska u Bijelu kuću nikoga ne ostavljaju ravnodušnim: jedni ga nekritički slave, drugi dovode u pitanje sve što napravi, a rijetki nastoje racionalno propitati posljedice njegovih poteza.
Osvrnimo se najprije na ono sporno. Jasno je da nitko razuman ne može imati bilo kakve simpatije prema prijedlogu o tome da se Gaza pretvori u rivijeru Bliskog istoka. Riječ je o pomalo morbidnoj ideji. Nije politički mudro ni kad se Danskoj prijeti oduzimanjem Grenlanda. Riječ je o državi koja je jedna od najlojalnijih članica NATO-a.
Na stranu sad koji su stvarni ciljevi ovih Trumpovih poteza. Činjenica je da oni ne ulijevaju povjerenje čak niti kod Americi sklonih zemalja. U politici se ne može sve svoditi na trgovinu i nastup sile. Prijatelje Ukrajine mogu plašiti i najave o tome da će se Donald Trump i Vladimir Putin dogovoriti oko prestanka rata u Ukrajini.
Rat treba zaustaviti, no za stolom mora biti i Ukrajina. Nemoralno je da velike sile trguju tuđim teritorijem. Doduše, povijest Europe povijest je trulih kompromisa i teritorijalnih koncesija, a u međunarodnoj politici ponajmanje možemo govoriti o ikakvu moralu. No to nas ne sprječava da budemo protiv takvih postupanja.
Smeta im Musk, a nije im smetao Soros
Mnoge izjave multimilijardera Elona Muska mogu se pozdraviti. Europski glavešine sada ga prozivaju za miješanje u izbore u Njemačkoj, no ista ta družina nikada nije niti jednom riječju osudila primjere kad su se George Soros i slični još izravnije miješali u izbore.
Musk smeta jer daje potporu suverenističkim, a ne globalističkim opcijama. Smeta potpora AfD-u. Dobre poteze Musk čini korjenitim promjenama u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID – United States Agency for International Development). Pomoć USAID-a koristila se za ideološko preoblikovanje čitavih naroda i društava.
Godinama je USAID predstavljao jedan od ključnih izvora financiranja za nebrojene nevladine organizacije i medije koji dominantno baštine lijeve i woke ideologije kao što je, primjerice, DEI (Diversity, equity and inclusion). Samo do prošle godine ova je agencija raspolagala s 40 milijarda dolara.
Smrtni udarci rodnoj ideologiji
Trumpova administracija zadala je nekoliko smrtnih udaraca rodnoj ideologiji, ali i ideologiji zelenog fundamentalizma. No ono što je najspornije kod Muska i općenito Trumpove administracije odnos je prema tzv. umjetnoj inteligenciji. Nije sporan tehnološki razvoj, nego je problem što on nije praćen etičkim razvojem.
Sve to rezultira ideologijom transhumanizma koja – pod krinkom plemenitih ciljeva kao što je poboljšanje zdravlja ljudi – u konačnici teži spajanju čovjeka i stroja i prevladavanju čovjeka kao takvog.
Musk, doduše, ističe da se trebamo prilagoditi umjetnoj inteligenciji kako ona ne bi nama zavladala, no dublja analiza pokazuje kako i njega možemo svrstati u neku vrstu tehnoprogresivističkog utopista. A svaka utopija te vrste treba nas plašiti.
Pozitivne posljedice
Ipak, kao najpozitivnije posljedice Trumpova reizbora možemo prepoznati povratak zdravom razumu kad su u pitanju temeljne antropološke kategorije muško i žensko, prestanak cenzure i kulture otkazivanja i slobodniji govor o problemima migracija. Na stranu sad što Amerika ima svoj interes u podupiranju suverenističkih opcija u EU: lakše je iz pozicije moći razgovarati s pojedinim EU zemljama. Činjenica je da su temelji današnje EU vrlo upitni i da se kao temeljne vrijednosti EU-a guraju one ideologije koje sadrže klicu samouništenja.
Ne moramo se složiti s mnogim Trumpovim potezima (on, u konačnici, gleda isključivo na američke interese), no one dobre trebamo nastojati iskoristiti za vlastite probitke. Promjena u Americi i desnim opcijama u Europi daje slobodu da mogu otvorenije govoriti o dosadašnjim razarajućim ideologijama koje su Europu pretvorile u samoukidajući kontinent bez budućnosti.
Američki potpredsjednik J. D. Vance nije daleko od istine kad kaže da ključna opasnost po Europu nije ni Rusija ni Kina niti bilo koji drugi vanjski akter. Problem je prijetnja iznutra: povlačenje Europe od nekih njezinih temeljnih vrijednosti. Izbor je vrlo jasan: Europa se mora vratiti svojim vrijednostima ili je neće biti.
