Mračna strana najtraženijeg zanimanja: Od viteškog posla budućnosti do varanja i obmane
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 20 Veljača 2025 10:04
Menadžer generiranja potražnje, prvo je na listi najtraženijih zanimanja u ovoj godini, objavio je nedavno časopis Forbes. Zanimanje nije osmišljeno jučer. U biznisu se polako valja već dva desetljeća, a na tron ga guraju moderni alati umjetne inteligencije, sve sofisticiranije prikupljanje podataka o potrošačima te upravljanje tim podacima.
Sukladno sada već staroj poslovici da se sve što treba znati o Internetu može naučiti na -internetu o poslu menadžera za generiranje potražnje pitali smo Chat GPT. Zanimljivo, ali nimalo iznenađujuće, s umjetnom se inteligencijom o prirodi modernih marketinških zanimanja može iskrenije razgovarati nego s nekim ljudima. Što bi uopće bio menadžer za generiranje potražnje, zanimanje koje bi 20-nešto godišnjacima u potrazi za uspješnom karijerom, moglo zvučati neodoljivo privlačno.
Stvaranje potražnje kao sintagma, zadatak posao i cilj u marketinške se dokumente uvuklo još prije više od 15 godina počevši naravno u tehnološkim kompanijama te se proširilo na sve segmente društva i poslovanja. Pokratimo li nepotrebne riječi iz opisa toga posla, generiranje potražnje je zapravo posao u kojem se raznim kanalima komunikacije stvaraju novi kupci nekog proizvoda ili usluge, a mogućnost da se s kupcima komunicira putem niza društvenih mreža uz inteligentno korištenje prikupljenih podataka.
Što bi uopće moglo poći ukrivo? ChatGPT, jedan od alata modernog vremena puno zna o poslu menadžera za generiranje potražnje. Njegovu ulogu u organizaciji opisuje kao ključnu u stvaranju novog poslovanja kompanije jer "generira početni interes koji vodi do stvaranja novih prodajnih mogućnosti". Za razliku od tradicionalnog marketinga, kaže Chat GPT, menadžeri za generiranje potražnje bave se generiranjem potencijalnih kupaca i podizanjem svijesti koja će rezultirati prodajom.
Identifikacija neprepoznatih potreba?
Kraće: stvara kupce. No, razgovor postaje zanimljiviji pitamo li Chat GPT je li onda "generiranje potražnje" zapravo umjetno stvaranje neke potrebe da bi se ona onda zadovoljila kupnjom proizvoda ili usluge od kojih je sve krenulo. Ne, obrazložit će ChatGPT, nije tako, već je riječ o identifikaciji neprepoznatih potreba. Ljudi, kaže ChatGPT, možda nisu niti svjesni da imaju određene probleme ili potrebe, a kroz generiranje potražnje to će osvijestiti.
Umjetna inteligencija daje i primjer pa kaže kako je pozitivan primjer upotreba mobilnih telefona u praćenju zdravlja i tvrdi kako generiranje potražnje nikako nije posao uvjeravanja ljudi da im treba nešto što im zapravo ne treba. Potrebe se dakle ni u kojem slučaju ljudima ne usađuju.
No, ChatGPT iskreno odgovara i na pitanje o opasnostima mobilnih aplikacija za praćenje zdravlja pa će tako reći da one mogu povećati stres u čovjeka stalnim praćenjem koraka, kalorija, spavanja ili otkucaja srca, moguće je razviti opsesiju brojkama, razočarenje nemogućnošću da se zadovolji ono što je algoritam zacrtao kao savršeno, a može rezultirati i osjećajem gubitka slobode te gurnuti ljude u prekomjerno planiranje.
Laži koje se odlično prodaju
ChatGPT lijepo piše da ako korisnik aplikacije primjerice ne uspije postići 10 tisuća koraka može ga "oprati" osjećaj krivnje što sve vodi u anksioznost i depresiju. A počeli smo naravno od gotovo viteškog i za kompanije vitalnog zanimanja generiranja potražnje. Kako se svaki alat može koristiti bilo za dobro bilo za zlo nije loše sagledati i mračnu stranu najtraženijeg zanimanja za ovu, a izvjesno je i neke buduće godine.
Naš ChatGPT iskreno kaže da se u generiranju potražnje koriste brojne manipulacije koje nisu etične. Riječ je zapravo o lažima koje se odlično prodaju. Kao primjere neetičkog generiranja potražnje naša umjetna inteligencija navest će neke od alata o koje se na društvenim mrežama spotičemo svake minute.
Prvi je kreiranje umjetne hitnosti, famozni FOMO (Fear of missing out) ili strah od propuštanja nečega. To su one "ograničene količine", ponuda koja traje do "isteka zaliha" ili "posljednja prilika". To je tjeranje ljudi da kupuju stvari koje možda ili sigurno ne trebaju iz straha da će propustiti dobru priliku. Kao drugi primjer navodi manipulaciju emocijama koju objašnjava kao stvaranje lažnih problema.
Psihološkim trikom varaju ljude
Kao primjer navest će kozmetičku industriju s proizvodima koji "garantiraju" sprječavanje starenja ili postizanje "savršenog izgleda", a prodaju zapravo beskorisne proizvode. ChatGPT objašnjava kako takvi generatori potražnje ciljaju na nesigurnosti i strahove potrošača, a nikako na ono što bi bilo etički ispravno, na njihove stvarne potrebe. Kao treći primjer navodi povećanje cijena i manipulaciju vrijednostima.
Ukratko, nuđenje ogromnih popusta za proizvode kojima je najviša cijena, primjerice 1000 nečega izmišljena, pa spuštena na 499 nečega, a stvarna vrijednost je tri puta manja od toga. Psihološkim trikom varaju ljude da su uštedjeli novac kako bi ga zapravo potrošili. Ukratko, stvaranje umjetnih potreba, manipuliranje emocijama i lažno predstavljanje vrijednosti aktivnosti su nekih menadžera za generiranje potražnje oko kojih valja biti oprezan. Posebno zato što će to zanimanje postati obično i sve će ga kompanije kad-tad morati imati.
Dragana Radusinović/direktno.hr
