AfD – Od marginalaca optuživanih za ekstremizam do druge najjače stranke u Njemačkoj
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 26 Veljača 2025 10:59
Na njemačkim izborima održanim 23. veljače 2025. godine, desna stranka Alternative für Deutschland (AfD) je ostvarila povijesni uspjeh, osvojivši oko 21% glasova i postavši druga najjača stranka u Njemačkoj. Ovaj rezultat bio je očekivan s obzirom da kontinuitet rasta popularnosti ove konzervativne stranke koincidira s kontinuitetom rasta migrantskog nasilja u zemlji.
Posljednjih deset godina ova stranka snažno se zalaže za strože kontrole na granicama te očuvanje njemačke kulture i nacionalnog identiteta kojima se suprostavlja sve jača prisutnost islamizma i demografski pad ‘autentičnog njemačkog stanovništva’.
Merkelina politika ‘otvorenih vrata’ stvorila je jedan inkluzivan narativ prepun straha od optužbi za rasizam. Tako je u Njemačkoj kao i u ostatku Europe u političkom establišmentu zavladala suzdržanost od bilo kakve kritike nekontroliranog priljeva migranta. Neprestano ‘zatvaranje očiju’ pred raznim oblicima terorizma kojega su sa sobom donijeli migranti, kao i druge politike EU-a poput zelene politike, izazvali su nezadovoljstvo građana, koji su (velika većina njih) upravo u AfD-u vidjeli spas za Njemačku.
2013. AfD je osnovana kao odgovor na politiku spašavanja eurozone
AfD (Alternative für Deutschland) osnovana je 6. veljače 2013. godine kao odgovor na rastuće nezadovoljstvo politikom spašavanja eurozone i uvođenjem eura. Ključni osnivači bili su Bernd Lucke, Alexander Gauland i Konrad Adam.
U svojim prvim mjesecima AfD je zagovarala povratak nacionalnim valutama i protivljenje financijskoj pomoći južnim europskim državama pogođenima dužničkom krizom (Grčkoj, Španjolskoj, Italiji).
Osnivači, među kojima su bili ekonomisti i bivši članovi CDU-a, željeli su ponuditi alternativu etabliranim strankama, kritizirajući centralizaciju moći u Bruxellesu i gubitak nacionalnog suvereniteta. Smatrali su da Njemačka previše financijski snosi teret EU politika, dok se odluke donose u Bruxellesu, daleko od nacionalnih interesa njemačkih građana.
Prvi Izbori i postupni rast (2013.-2015.)
Na saveznim izborima 2013. godine, AfD je osvojila 4,7% glasova, nedovoljno za ulazak u Bundestag. Međutim, već 2014. godine na izborima za Europski parlament, stranka osvaja 7 zastupničkih mjesta, što ukazuje na rastuću podršku među građanima nezadovoljnima politikom EU. Glavne teme bile su reforma EU, protivljenje euru i smanjenje birokracije.
Tijekom ovog razdoblja, unutarstranačke rasprave dovele su do odlaska osnivača Bernda Luckea. Vodstvo tada preuzimaju Frauke Petry i Jörg Meuthen, koji stranku usmjeravaju prema širem spektru tema. AfD je preusmjerila svoj fokus na protivljenje migraciji, islamizaciji i obranu nacionalnog identiteta.
Migracijska Kriza i Proboj u Bundestag (2015.)
Migracijska kriza 2015. godine bila je prekretnica za AfD. Odluka kancelarke Angele Merkel o prihvatu više od milijun izbjeglica i migranata, većinom iz Sirije, Afganistana i Afrike, stvorila je duboke podjele u njemačkom društvu.
Stranka je kritizirala ”politiku otvorenih vrata” kancelarke Angele Merkel, ističući potrebu za kontrolom granica i očuvanjem njemačke kulture. Ovakav stav doveo je do značajnog porasta popularnosti, što se odrazilo na saveznim izborima 2017. godine, kada AfD osvaja 12,6% glasova i postaje treća najjača stranka u Bundestagu.
AfD je iskoristio nezadovoljstvo građana, posebno u istočnim njemačkim pokrajinama, gdje su ljudi smatrali da su ignorirani od strane elite u Berlinu i Bruxellesu. Stranka je tada počela snažno kritizirati imigracijsku politiku CDU-a i SPD-a, upozoravajući na rastuću nesigurnost (kriminal, terorizam), kulturološke sukobe (islamizacija) i troškove migracije.
Od 2016. do 2017. AfD-u raste popularnost i pristižu optužbe za ekstremizam
Kako je migrantska kriza eskalirala, a mainstream stranke nisu mogle pružiti zadovoljavajuće odgovore, AfD je eksponencijalno rastao u popularnosti. Na lokalnim izborima u 2016. godini osvojili su dvoznamenkaste rezultate, a 2017. su ostvarili povijesni uspjeh na saveznoj razini. Tada su osvojili 12,6% glasova i postali treća najjača stranka u Bundestagu. 2017. godine jedna od čelnica stranke postaje Alice Weidel, koja je i danas na istoj poziciji.
No, s rastom popularnosti došle su i optužbe mainstream medija i političkih protivnika za nacizam i ekstemizam. Mnogi ljevičarski i centristički mediji (npr. Der Spiegel, Die Zeit, Süddeutsche Zeitung) uspoređivali su AfD s nacističkom ideologijom, iako stranka službeno odbacuje nacizam i antisemitizam.
AfD je često bio prikazivan i kao političko krilo antiislamskog pokreta PEGIDA i ekstremnih nacionalističkih grupacija. Neki vođe AfD-a, poput Björna Höckea, bili su posebno napadani zbog izjava koje su smatrane revizionističkima, primjerice njegova kritika njemačke kulture sjećanja na Drugi svjetski rat.
Daljnji rast, pandemija i previranja unutar stranke (2018.-2023.)
AfD nastavlja jačati svoju prisutnost, posebno u istočnim saveznim pokrajinama poput Saske i Tiringije. Na izborima 2019. godine, stranka postiže značajne rezultate, često zauzimajući drugo mjesto s preko 20% glasova. Unatoč kritikama i nadzoru od strane vlasti, AfD se pozicionira kao glas onih koji se protive mainstream politici i zalažu za očuvanje njemačkog identiteta.
Krajem 2019. svijet se suočava s pandemijom Covida 19. AfD se pozicionirala kao kritičar vladinih mjera, podržavajući prosvjede protiv restrikcija i obveznog cijepljenja. Stranka je u ovom razdoblju bilježila blagi pad. Ovi događaji utjecali su na rezultate na izborima 2021. godine, gdje je AfD pala na 10,3% na saveznoj razini, ali je i dalje ostala jaka u istočnim pokrajinama.
Stranka se suočila i s unutarnjim previranjima. 2022. godine jedan od vođa stranke Jörg Meuthen napustio je AfD, kritizirajući sve veću povezanost s ekstremnom desnicom. AfD se sve više suočava i s optužbama za ekstremizam tako da je Njemački ured za zaštitu ustava (BfV) stavio dijelove AfD-a pod nadzor, tvrdeći da imaju ekstremističke tendencije.
AfD je 2023. ponovno ojačala uslijed ekonomske krize, rasta nezadovoljstva zbog imigracije i energetske krize povezane s ratom u Ukrajini. Ostvarila je značajne regionalne rezultate. Na izborima u Saskoj-Anhaltu, Brandenburgu i Tiringiji dosegla više od 30% podrške. Iste godine AfD je osvojila svoje prve gradonačelničke pozicije u Raguhn-Jeßnitzu (Saska-Anhalt) i drugim manjim općinama. Iako slabija na zapadu, AfD je počela dobivati podršku i tamo, u saveznim državama poput Baden-Württemberga i Porajnja.
Fizički napadi na članove AfD-a i prijetnje smrću
Članovi AfD-a suočavali su se (i još se suočavaju) i sa fizičkim napadima te prijetnjama smrću od strane protivnika. U siječnju 2019. Frank Magnitz, zastupnik AfD-a u Bundestagu, brutalno je napadnut u Bremenu. Pretrpio je teške ozljede glave nakon što su ga nepoznati napadači napali s leđa. Iste godine u prosincu na ured AfD-a u Döbelnu, Saksonija, bačena je eksplozivna naprava. Iako nije bilo ozlijeđenih, šteta na imovini bila je značajna.
Eksplozije u Döbelnu, Njemačka, 3. siječnja 2019. Prema medijskim izvještajima, eksploziv je detonirao ispred građanskog ureda AfD-a u večernjim satima 3. siječnja 2019. Foto: Fah
U veljači 2020. Karsten Hütter, član AfD-a u Saskoj, napadnut je tijekom predizbornog skupa. Pretrpio je lakše ozljede nakon što su ga napala dvojica muškaraca. U ožujku 2021. Ured AfD-a u Plauenu, Saksonija, zapaljen je u noćnom napadu. Požar je prouzročio veliku materijalnu štetu, ali nije bilo ozlijeđenih. Iste godine, u studenom ured AfD-a u Chemnitzu vandaliziran je grafitima i razbijanjem prozora.
Članovi ove stranke suočavaju se i s prijetnjama smrću od različitih ekstremističkih skupina. Primjerice, 2021. godine, njemački tjednik FOCUS izvijestio je o ljevičarskim ekstremistima koji su na internetskoj stranici objavili popis s imenima i adresama 53 političara AfD-a, pozivajući na njihovo ubojstvo eksplozivom.
Unatoč tome, AfD je koristio ove optužbe kako bi dodatno ojačao imidž anti-establišmentske stranke, tvrdeći da ih mainstream mediji žele ušutkati jer predstavljaju glas običnih građana.
2025. druga najjača stranka u Njemačkoj
Na saveznim izborima održanim 23. veljače 2025. godine, AfD je ostvarila povijesni uspjeh, osvojivši oko 21% glasova i postavši druga najjača stranka u Bundestagu. Ovakav rezultat ukazuje na rastuće nezadovoljstvo građana trenutnim političkim smjerom i potražnju za alternativnim rješenjima koja AfD nudi.
Ovaj rezultat predstavlja gotovo dvostruko povećanje u odnosu na prethodne izbore 2021. godine, gdje je AfD osvojila oko 10,4% glasova. AfD je posebno snažnu podršku zabilježila u istočnim saveznim pokrajinama, bivšim teritorijima DDR-a, gdje je u nekim regijama, poput Saske, Tiringije i Brandenburga, osvojila više od 40% glasova.
Unatoč ovom značajnom uspjehu, prema pisanju The Guardiana, lider CDU/CSU-a, Friedrich Merz, isključio je mogućnost koalicije s AfD-om, navodeći potrebu za formiranjem stabilne vlade kroz suradnju s drugim strankama.
