Kako će se novi klimatski zakon odraziti na hrvatsko gospodarstvo
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 03 Ožujak 2025 17:02
U siječnju ove godine prihvaćen je Vladin Prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja kojim Hrvatska usvaja europski zakonodavni paket ”Spremni za 55” o smanjenju emisije stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine.
No, kako će se provođenje ”Spremni za 55” reflektirati na hrvatsko gospodarstvo, pitali smo prof. dr. sc. Slavena Dobrovića, bivšeg ministra zaštite okoliša i energetike. Dobrović gleda pozitivno na uvođenje ovog paketa, te smatra kako novi klimatski zakoni ne bi trebali značajno utjecati na džep građana.
Naprotiv, u nekim sektorima poput gospodarenja otpadom očekuje se da bi trebao donijeti višestruke pogodnosti.
Dekarbonizacija prometa ne bi trebala utjecati na džep građana
Dobrović nam je kazao kako ne bi trebalo biti dvojbe oko toga postoje li globalni problemi okoliša, u koje svakako uključujemo i globalnu promjenu klimatskih prilika. Ovi problemi definitivno postoje, kaže, kao što postoji evidentna promjena klime, što pogađa mnoge pa i nas u Hrvatskoj. Stoga ne bi trebalo nedostajati motiva za aktivniju promjenu naših društava po pitanju tehničkih i društvenih sustava pomoću kojih proizvodimo, prevozimo, hranimo se i živimo.
Na pitanje kako će se dekarbonizacija cestovnog prometa, odnosno nametanje strožih i skupljih prometnih pravila za dizelska vozila (posebice teška) odraziti na džep građana, kazao je da utjecaja ne bi trebalo biti. Drugim riječima, cijene proizvoda koje teška vozila prevoze ne bi trebale ići gore bez obzira što će sam transport biti skuplji.
”Cestovni promet mora doživjeti promjene kroz godine pred nama, a doista ne mislim da će ta promjena posebno opteretiti džep građana. Cilj nije povećati trošak prijevoza, nego internalizirati značajan eksterni trošak, odnosno trošak zagađenja i emisija stakleničkih plinova koji nas ionako tereti kroz nečist zrak i učestale vremenske ekstreme. Možda to potakne jačanje željezničkog, a i drugih oblika dekarboniziranog prijevoza”, tvrdi Dobrović.
Kad je u pitanju specifična potrošnja goriva, zrakoplovi su najlošiji oblik prijevoza
Dobrovića smo pitali hoće li se dodatni porezi za avioprijevoznike, velika ulaganja u održiva goriva i novu tehnologiju odraziti na porast cijena zrakoplovnih karata. Kao i hoće li biti financijskih gubitaka i gubitaka radnih mjesta u ovom sektoru.
”Kada govorimo o zrakoplovnom prijevozu, treba reći da se globalno radi o najbrže rastućem obliku transporta, što vrijedi i za putnike i za teret, i to unatoč činjenici da je to daleko najlošiji oblik prijevoza što se tiče specifične potrošnje goriva. Baš zbog toga u avioprijevozu su potrebne značajne mjere i napori ne bi li se obuzdao kontinuirani porast sektorskih emisija stakleničkih plinova”, odgovorio je.
Kad je u pitanju sigurnost letenja s održivim gorivima, Dobrović je kazao da je za očekivati da se primjena biogoriva provodi uz visoke standarde, bez ugrožavanja sigurnosti.
Na pitanje hoće li se zračni promet preusmjeriti drugdje, primjerice na željeznički, kazao je da prijelaz na alternativni željeznički prijevoz ima itekako smisla. ”Razvoj željeznice i povećanje brzine putovanja kontinuirano povećava udaljenosti koje se vremenski konkurentno mogu doseći željeznicom u odnosu na zračni prijevoz. Doduše, kod nas je, na žalost, to još daleka budućnost”, ističe Dobrović.
Stanovanje u energetski neučinkovitim zgradama je dugoročno najskuplje
Kad je u pitanju energetska učinkovitost zgrada, Dobrović tvrdi kako je ona ustvari dugoročno isplativija od onih koje su energetski neučinkovitije.
”Stanovanje u neizoliranim i energetski neučinkovitim zgradama je neracionalno i dugoročno je najskuplje, pa je jasno da je svima u interesu da se takvo stanje izmjeni”, ističe.
Dobrović tvrdi da su za renovacije zgrada i domova potrebna značajna sredstva, no ona za to već postoje, a mogu se i razviti različiti fondovi za sufinanciranje s kojima bi se povećala dostupnost takvih investicija, tvrdi. Isto tako, za očekivati je da će fosilna goriva, uključenjem eksternih troškova u godinama pred nama poskupjeti te će rok otplate investicije, sam po sebi, biti daleko kraći, zaključio je Dobrović.
Kako će se ovaj paket mjera odraziti na poljoprivredu i gospodarenje otpadom?
”Spremni za 55” trebao bi se u nekoj mjeri odraziti i na poljoprivredu i gospodarenje otpadom. Dobrović se nada značajnijim promjenama, jer, kako tvrdi, do sada to nije bio slučaj. Nije se moglo primijetiti da su se pojedini projekti uopće razmatrali po pitanju dobrobiti ili šteta povezanih sa emisijama stakleničkih plinova.
”Podsjetit ću na primjer na tek nedavno odbačeni projekt obrade zagrebačkog biorazgradivog otpada u preko stotinu kilometara udaljenoj Novskoj. Da se netko poslužio zdravom logikom i u obzir uzeo kriterij energetske efikasnosti i zaštite okoliša, lako bi zaključio da je potrošnja 250 tisuća litara goriva za kamionski prijevoz biootpada godišnje dovoljan razlog za odbacivanje ove udaljene varijante obrade zagrebačkog otpada. To uostalom nalaže i princip blizine kod ovakvih projekata, jer trebalo bi biti jasno svima da se nepotreban transport treba izbjegavati”, ističe Dobrović.
Gospodarenje otpadom je sektor koji značajno može doprinijeti smanjenju emisija CO2
Dobrović tvrdi da je baš gospodarenje otpadom sektor koji je sposoban svoje standardne emisije stakleničkih plinova pretvoriti u ponore te tako vrlo efikasno mijenjati ugljičnu bilancu. Upravo to se postiže kada se biootpad s odlaganja (što se nažalost u Hrvatskoj još uvijek značajno čini) preusmjeri na kompostiranje, kojim se pretvara u nutritivno vrijedni kompost, koji pak primjenom u poljoprivredi izbjegava upotrebu energetski zahtjevnih mineralnih gnojiva.
Kaže da to sumarno znači da s jedne strane postižemo izbjegavanje emisija odlagališnog plina (uz izostanak smrada, požarne i eksplozivne opasnosti), a s druge imamo za svaku poljoprivredu blagotvorni produkt. Slično je kod svakog recikliranja koje ovisno o vrsti otpadnog materijala postiže veće ili manje uštede energije u proizvodnji novog proizvoda, a ujedno otklanja štete koje standardno nastaju kod crpljenja resursa i stvarajući smeće. To je onda zdravorazumska provedba kružnog gospodarenja otpadom, u jasnom javnom interesu, a potpuno lišeno lijevo-zelene ideološke zloporabe, zaključuje Dobrović.
