U HNB-u se boje da građani neće moći vraćati kredite: Hrvati strahuju od nečeg goreg
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 06 Ožujak 2025 11:01
Hrvatski građani se svaki mjesec kod banaka zaduže za 300 do 350 milijuna eura, a godišnja stopa rasta gotovinskih kredita od kraja 2022. do kraja 2024. porasla je pet puta, s 3,6 posto na 15,9 posto.
Uz golemi rast plaća ponajviše u javnom sektoru praćen neprestanim rastom cijena građani, izvjesno je svoju nepresušnu potrošnju financiraju gotovinskim kreditima.
Kako sve stalno poskupljuje, a unatoč tome što je inflacija u veljači neznatno usporila još uvijek smo po njoj rekorderi eurozone sve snažnije zaduživanje ljudi djeluje očekivano. No, rastuće zaduživanje se osim potrebom pokrivanja rastućih troškova možda može objasniti i pomalo suludom logikom. Naime, u vrijem visoke inflacije realna vrijednost novca opada. Deset eura danas vrijedi manje nego je vrijedilo prije godinu dana.
Moguće je da se ljudima čini kako im je isplativo danas podići kredit i kupovati dobra i usluge za koje očekuju da će im cijene rasti računajući da će im biti 'jeftinije' otplaćivati gotovinski kredit. Neki dakle, možda misle da mogu zaraditi na podizanju kredita, neki se možda boje da će im u budućnosti kupovna moć biti još niža, ali svi se toliko zadužuju da je Hrvatska narodna banka odlučila to zaduživanje ograničiti.
Dodatcima se plaćaju krediti
Ukratko, smanjuje se udio rate kredita u ukupnim primanjima, a omjer iznosa stambenog kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Iz HNB-a su objasnili kako mjeru ograničavanja uvode radi budućnosti u kojoj se zbog cikličke prirode ekonomije očekuje usporavanje pa da se ne bi dogodilo da ljudi ne mogu otplaćivati kredite koje sada podižu uslijed pada prihoda koje im je sada nemoguće predvidjeti.
Dodali su iz HNB-a i da bi ograničavanje kredita moglo djelovati anti inflatorno, jer smanjimo li ljudima dostupnost novca tada bi se mogla zauzdati i potrošnja, a onda bi i cijene mogle prestati rasti. Negdje također u budućnosti jer ususret proljeću i dalje rastu cijene nekretnina i telekomunikacijskih usluga, a nakon što građanima primorane zakonom banke omoguće jedan besplatan račun i restrukturiraju svoj kompleksan sustav naplaćivanja usluga naći će način za poskupljenje. Nadalje, vrlo je upitno koliko dugo će energija biti subvencionirana.
Hrvatska kućanstva sve su opterećenija dugovima, HNB je izračunao da se prosječni teret otplate duga povećao s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem 2024. godine, a ročnost stambenih kredita produljila se s 22 na 24 godine, što znači da ljudi sve više svojeg dohotka troše na otplatu kredita koje će sve dulje vraćati. I tako će od početka travnja kreditiranje biti otežano jer se u HNB-u zapravo boje da bi građani mogli doći u situaciju da ne mogu vraćati kredite. No, boje li se građani da će doći u situaciju da ne mogu vraćati kredite? S obzirom na strelovit rast zaduživanja moglo bi se zaključiti da straha nema, da su vrlo sigurni u svoje prihode i mogućnosti servisiranja dugova.
Dužničke priče
Odakle građanima takva sigurnost? Možda iz uvjerenja da je nemoguće ostati bez posla u zemlji koja masovno uvozi strane radnike, možda iz uvjerenja da će im primanja nastaviti rasti, a možda je u temelju tog snažnog zaduživanja jedno sasvim drugo uvjerenje. Ono u kojem građani vjeruju da će im ne budu li mogli vraćati svoje dugove država nekim zakonom pomoći da im dugove smanji, oprosti ili im produlji rokove njihove otplate.
S obzorom na iskustvo sa saniranjem dugova koje su građani imali u švicarskom franku prije deset godina nije nemoguće da i danas možda vjeruju da će ih država izvlačiti iz dugova koje ne budu mogli plaćati. Ako je i jednu anketu vrijedno napraviti među vrijednim podizačima kredita onda je to anketa u kojoj bi se izjašnjavali o tome kako misle vraćati kredite su slučaju onoga što guverner HNB-a Boris Vujčić 'usporavanje' i vjeruju li da će im država u tome pomoći?
Baš kao što ekonomija djeluje u ciklusima i ponašanje ljudi ima svoje zakonitosti, a s obzirom na dosadašnja hrvatska iskustva s potrebitim dužnicima možda ne bi bilo loše kad bi uz Vujčićevo ograničavanje kreditiranja i ministar financija Marko Primorac javno i preventivno naglasio kako država nema namjeru sanirati dugove onima koji ih ne budu mogli plaćati, a sada se radosno zadužuju. Tada bi upozorenje bilo kompletno pa bismo izbjegli prepucavanja i dužničke priče uz obvezni dodatak rada na financijskoj pismenosti.
Dragana Radusinović/direktno.hr
