Dvije su glavne razlike rata u Hrvatskoj i Ukrajini
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 13 Ožujak 2025 08:53
Druga razlika je što smo mi imali embargo na uvoz oružja. Naime, nama se nije dala mogućnost braniti, nismo imali potporu Međunarodne zajednice u početku, dok je Ukrajina od početka imala potporu svih pa tako i Međunarodne zajednice. Da nismo imali embargo, naš rat bi trajao puno kraće
Iako ima nekih sličnosti između rata u Ukrajini i Domovinskog rata, ta dva rata se bitno razlikuju, jednako kao što se razlikuju i pregovori o prestanku ratovanja.
Ukrajinski i američki predstavnici dogovorili su se o uvjetima primirja između Ukrajine i Rusije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je Washington predložio 30-dnevno primirje, zaustavljanje raketnih, dronovih i bombaških napada duž cijele bojišnice, a ubrzo je na to odgovorila Rusija. Naime, Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova je u komentarima koje su u srijedu objavile ruske novinske agencije rekao da će Moskva izbjegavati kompromise koji ugrožavaju živote. Također je ponovio ono što je sada uobičajeni narativ Moskve - da neće prihvatiti prisutnost NATO trupa u Ukrajini ni pod kojim uvjetima.
Kao prvu razliku u sukobu Rusije i Ukrajine savjetnica predsjednika Franje Tuđmana i bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt ističe kako je to geostrateški potpuno drugačije od nas i da je riječ o velikom konfliktu koji može prerasti u Treći svjetski rat. "Kod nas je to bio sukob lokalnog karaktera koji nije imao mogućnosti niti šanse izazvati svjetski sukob. To je prva razlika", istaknula je i osvrnula se na otegotnu okolnost s kojom se Hrvatska suočila u trenutku srpske agresije.
"Druga razlika je što smo mi imali embargo na uvoz oružja. Naime, nama se nije dala mogućnost braniti, nismo imali potporu Međunarodne zajednice u početku, dok je Ukrajina od početka imala potporu svih pa tako i Međunarodne zajednice. Da nismo imali embargo, naš rat bi trajao puno kraće", istaknula je Škare-Ožbolt u razgovoru za Direktno te je navela još neke od razlika. "Mi smo kao nacija bili jako motivirani u borbi, meni se čini da to nije slučaj s Ukrajinom. Nadalje, kod nas su došle mirovne snage, dok ih u Ukrajini nema". Politički pregovori u cilju postizanja mira isto su u početku imali prekid vatre. To se sada počinje uspostavljati.
Badinterova komisija
Tu nije stala. "Neposredno prije rata u Ukrajini bila sam tamo i objašnjavala im što smo mi sve činili kako bi se uspostavio mir na okupiranim područjima. Dakle, mi imamo iskustvo rata, povratka teritorija vojnim operacijama, ali imamo iskustvo i povratka teritorija mirnim putem. Također, imamo i iskustvo u pregovaranjima i svemu onome što su ta pregovaranja donijela. Dakle, kroz Hrvatsku su prošli tada brojni međunarodni posrednici, pregovarači, izaslanici Ujedinjenih naroda, Europske zajednice, svih mogućih... To će sada sve proći u Ukrajini. Međutim, kakvo će biti političko rješenje na kraju, to nam ostaje za vidjeti", objasnila je.
Škare-Ožbolt osvrnula se i na raspad Jugoslavije. "Mi smo imali Badinterovu u komisiju. Ta je komisija bila sastavljena od sudaca Ustavnog suda zemalja Europske zajednice koja je pripremila nacrt međunarodnog priznanja te koja je pripremila odluke da se Jugoslavija raspala i da su države sljednice zemlje bivše Jugoslavije. Zatim je došlo do odluke da republičke granice postaju međunarodne granice", rekla je i nastavila:
"Dakle, zašto to naglašavam? Zato što je to bilo po međunarodnom pravu. Dakle, uspostava i promjena granica se odvijala po međunarodnom pravu. I sve ono što je Srbija i Crna Gora okupirala, ti teritoriji su bili okupirana područja, jer su granice bile međunarodno priznate na temelju već spomenute Badinterove komisije. Tu sada imamo pak drukčiju situaciju gdje će pravila međunarodnog prava vrijediti samo u slučaju ako dođe do promjene granica dogovorom ili nekakvim ugovorom. Nasilno priznanje granica teško da se može prihvatiti", zaključila je Škare-Ožbolt za Direktno.
Tko je bio Rober Badinter?
Francuski pravnik i političar Robert Badinter preminuo je u veljači 2024. godine u 95. godini života. Badinter, bivši socijalistički francuski ministar vanjskih poslova, rođen je 1928. u Parizu. Bio je i profesor prava na Sorbonni, predsjednik francuskoga Ustavnog vijeća i senator francuske Nacionalne skupštine.
Za Hrvatsku je značajan jer je predsjedao Arbitražnom komisijom Mirovne konferencije o Jugoslaviji, koja je 1991. zaključila da je SFRJ u procesu dezintegracije, na temelju čega su 15. siječnja 1992. države Europske ekonomske zajednice (EEZ) priznale državnu neovisnost Hrvatske i Slovenije u postojećim granicama.
Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, bila je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice (EEZ) 27. kolovoza 1991. godine, a čija je zadaća bila da rješavanjem spornih pravnih pitanja pospješi mirno rješavanje krize u bivšoj Jugoslaviji. Robert Badinter imenovan je predsjednikom peteročlane komisije koju su činili predsjednici ustavnih sudova iz država članica EEZ-a.
