O lokalnim izborima u svibnju: Kovačević i Borovčak
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 23 Ožujak 2025 19:01
U svibnju nas očekuju lokalni izbori. Najnovije istraživanje CRO Demoskopa pokazalo je da je SDP prema potpori birača ispred HDZ-a. Solidno stoji i Možemo. Desne stranke, razbijene na bezbroj frakcija, teško prelaze izborni prag. Jasno je kamo ovakvi trendovi vode na lokalnim izborima, a posebno na parlamentarnim izborima za tri godine.
Predstojeće lokalne izbore za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća komentiraju Pero Kovačević i Damir Borovčak.
Pero Kovačević: Realno je očekivati lošiji rezultat HDZ-a na predstojećim lokalnim izborima
Predstoje nam lokalni izbori koji za vladajući HDZ-a dolaze u najgorem razdoblju. HDZ-a je od predsjedničkih izbora u nezaustavnom opasnom silaznom trendu, prije svega kao posljedica bahatog i iritirajućeg ponašanja Andreja KovačevićPlenkovića i njegovih ministara. SDP-a je na jedrima pobjede Zorana Milanovića u velikom uzlaznom trendu. Njihov uzlazni trend nije rezultat njihove kvalitete, njihova rada, već je to prije svega rezultat bahatog i iritirajućeg ponašanja Andreja Plenkovića i plejade njegovih (mahom) nesposobnih i nekompetentnih ministara. Desne stranke su razbijene na bezbroj frakcija koje vode potkapacitirani čelnici okruženi hrpom nesposobnih kadrova. (Ne)Možemo i SDP nastoje profitirati na opasnom silaznom trendu HDZ-a i nastanku bezbroj nesposobnih frakcija hrvatske desnice (većina tih frakcija objektivno nema ništa s pravom konzervativnom desnicom). Rezultat je to i njihove globalističke agende i utjecaja lijevih medija u hrvatskom javnom životu, ali i protežiranja ove skupine nesposobnih i antihrvatskih probisvijeta. Realno je očekivati lošiji rezultat HDZ-a na predstojećim lokalnim izborima. U županijama i gradovima u kojima su bili na vlasti imaju šanse biti relativni izborni pobjednici s malom mogućnosti sastavljanja vladajuće većine jer ne će imati s kime koalirati zbog posljedica razbijanja ionako nesposobne desnice.
Damir Borovčak: U Zagrebu besperspektivnost po modelu planeta majmuna
Kakve rezultate možemo očekivati na nadolazećim lokalnim izborima? Kako će se neki događaji poslije parlamentarnih Damir Borovcaki predsjedničkih izbora odraziti na lokalne političke trendove? To su pitanja na koja je još prerano odgovoriti, ali se mogu analizirati u smislu dosadašnjih lokalnih političkih smjerova i mogućih promjena.
Predstojeći lokalni izbori u svibnju 2025. odvijat će se zasigurno pod utjecajem dosadašnjih parlamentarnih izbora i predsjedničkih izbora, dakle pokazatelja na državnoj razini. Prema Crobarometru iz siječnja 2025., HDZ je uživao podršku 27,3 % birača, dok se SDP nalazio na 24,3 %. Stranka Možemo! držala je 10,6 % podrške, a MOST 6,3 %. Domovinski pokret je bio na 1,5 % podrške, a sve to ukazuje na daljnje slabljenje desnice. No, u samo nekoliko tjedana nešto se bitno promijenilo. Prema najnovijem istraživanju za ožujak 2025., anketirani birači najavljuju značajne promjene u političkim trendovima. SDP je prvi put nakon 2020. godine pretekao HDZ, koji je tako izgubio vodeću poziciju koju je držao posljednjih pet godina. Desne stranke, razbijene su na bezbroj frakcija, teško prelaze izborni prag i ne pokazuju dovoljnu vitalnost.
Unatoč ovim trendovima očekivati je da HDZ ostaje dijelom učinkovit na lokalnoj razini zbog administrativne podjele Hrvatske. Očekuje se da će zadržati ili osvojiti vlast u više županija, gradova i općina. No to se sigurno ne će dogoditi u četiri najveća grada u Hrvatskoj. U Zagrebu HDZ ne može pobijediti zbog višegodišnjih zanemarivanja politike svoje baze, nedovoljne pripreme, zbog grubog zapuštanja članstva područnih i temeljnih ogranaka u gradu. Mali su izgledi i u Splitu, a u Rijeci HDZ sigurno gubi na razini debakla. Gubitak se može dogoditi i u Osijeku. SDP i platforma Možemo! odlučili su zajednički nastupiti na izborima, što će biti uspješno u Rijeci, a moguće i u Osijeku, gdje se najavljuje potreba za promjenama. Iako trenutačne ankete nisu dostupne, suradnja SDP-a i Možemo! sigurno će utjecati na lokalne izborne rezultate.
Trenutačno, prema anketama u Zagrebu, aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević (Možemo!) vodi s oko 30 posto podrške. Bivši Bandićevi suradnici Ivica Lovrić i Pavle Kalinić prate ga s upola manje glasova, dok Davor Bernardić (bivši SDP) i Mislav Herman (HDZ) imaju ispod deset posto podrške. Postotak neodlučnih birača je značajan i kreće se oko 20 posto. Precizniji pokazatelji uspješnosti pojedinih kandidata za lokalne izbore u Zagrebu postat će dostupni tomasevićneposredno pred izbore, tijekom idućih nekoliko tjedana. Tada se provode detaljnija istraživanja javnog mnijenja, koja će tek tada pružiti bolji uvid u neposredne preferencije birača.
S obzirom na visoki postotak neodlučnih birača, kampanje kandidata u idućim tjednima bit će ključne za pridobivanje njihove podrške. Stoga, najpreciznije procjene uspješnosti kandidata mogu se očekivati poslije sredine travnja, kada će ankete reflektirati završne faze kampanje i konačne odluke birača. Sadašnja politička situacija, uključujući potencijalne pravosudne izazove unutar vladajuće koalicije, svakako će utjecati na rezultate izbora. Tako predsjednik Nezavisne platforme Sjever, Matija Posavec, smatra da bi lokalni izbori mogli biti okidač za preslagivanje Vlade, ovisno o ishodu i stabilnosti parlamentarne većine.
Ukratko, iako HDZ tradicionalno dominira na lokalnim razinama, trenutačni politički trendovi i izazovi mogli bi dovesti do promjena u određenim sredinama, posebno u urbanim područjima gdje su lijevo orijentirane stranke pojačale svoju nazočnost.
Tomislav Jonjić ostvario je zapažen rezultat na predsjedničkim izborima. Trenutačne ankete za lokalne izbore u Zagrebu pokazuju značajnu prednost aktualnog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Međutim, s obzirom na sada neku veću prepoznatljivost Tomislava Jonjića i njegovu političku platformu, očekivati je da će privući dio birača konzervativne orijentacije. Njegov uspjeh ovisit će o sposobnosti mobilizacije tog biračkog tijela, prepoznatljivosti i učinkovitosti predizborne kampanje. Želja je objediniti desno orijentirane birače, jer je Zagreb već više od četvrt stoljeća inficiran politikom stare komunističke blasfemije i dogme.
Na žalost, novi naraštaji i novi doseljenici u Zagrebu podržavaju tu besperspektivnost na zagrebačkom modelu planeta majmuna. Filmska priča Rise of the Planet of the Apes (2011) – priča je o podrijetlu pametnih majmuna. Na zagrebačkom modelu priča podsjeća na sadašnjeg gradonačelnika kao vođu čopora koji se čudnovato popeo na tron vlasti. U tom scenariju, sadašnji je glavni lik bezlične uprave grada okružen ženskim likovima iz stranke Možemo!, predatoricama koje su ga iznijele na tron vlasti. Taj se lik prokljuvio iz vreće za spavanje u Varšavskoj ulici, kao ulični vođa čopora protiv izgradnje podzemne garaže na Cvjetnom trgu u centru Zagreba. Postao je uskoro glavni muški lik na uzici frustriranih feministica željnih političke moći i slave. Uz njihovu podršku instaliran je za gradonačelnika i sada kreće osigurati novi mandat. Iako se u prošlom vremenu pokazao imbecilno nesposoban. Ali poslušan i koristan u razbacivanju gradskih novaca za izdašno financiranje destruktivnih feminističkih, lgbt i queer udruga.
Grad Zagreb je četvrtina stanovništva Hrvatske, trebao bi biti lišen svake politike starih i novih petokraka, a gradonačelnik usredotočen na otklanjanje problema postojećih pogrješaka, svih vrsta promašenih projekata. Ispravljati nagomilane urbane promašaje trebala bi biti glavna i jedina gradska politika. Zaustaviti bandićevsko bujanje modela velike glave na malom tijelu, jer je to bolesno stanje za ostatak Hrvatske. Decentralizacijom bi bilo potrebno zaustaviti model partijski centralizirane moći, omogućiti drugim manjim gradovima u Hrvatskoj da se podjednako razvijaju i dobiju svoje mjesto, značaj i utjecaj na gospodarskom planu Hrvatske. Zagreb je u okružju cijelog niza manjih gradova, kao npr. Križevci, Ivanić-Grad, Sisak, Velika Gorica, Petrinja, Jastrebarsko, Zaprešić... Trebalo bi manjim gradovima u trgokolini omogućiti suradnju kako bi se Zagreb rasteretio pritiska novih doseljenika. Prva rasterećujuća promjena bila bi na istoku omogućiti osamostaljenje Sesveta, kao zasebnog grada sa svojom upravom. Poput Zaprešića, grada sa zapadne strane.
Gradom Zagrebom treba upravljati na način prioritetnog rješavanja godinama zapuštenih stanja. Primjerice, zaustaviti bolestan trend hiperizgradnje stanova, koji se neodrživo nasađuju na dotrajalu i podkapacitiranu postojeću gradsku infrastrukturu. Za koga posvuda po gradu izgradnja novih stanova, ako je Hrvatska već desetljećima u gubitku svog stanovništva i u negativnom demografskom trendu? U sadašnjem vremenu potrebno je poboljšavati prometnu infrastrukturu, kako se ne bi s jedne strane grada na drugu putovalo više od sat vremena.
Živjeti u manjim gradskim sredinama ili izvan gradova, postaje sve više smisao, trend i svrhovitost života. Potrebno je, stoga, pružiti šanse manjim gradovima u Hrvatskoj na vlastiti rast i razvoj. U tom smislu zagrebačka gradska politika trebala bi biti kompatibilna s državnom politikom, u smjeru decentralizacije, a ne koncentracije političke moći. Gradska politika u Zagrebu treba biti politika tehničkih rješavanja problema zbog desetljetne bandićevske megalomanske pohlepe za čim većom političkom moći. Umjesto suludih ideja infantilnih Možemo! mesija, Zagrebu je potreban gradonačelnik vizionar, sposoban menadžer i gradski lokal patriot. A ne 'pametnjaković' iz vreće za spavanje, koji je kmečao po Varšavskoj ulici protiv izgradnje podzemne garaže u centru grada, a danas u cijelom mandatu nije sposoban riješiti ni smeće, ni gradski promet, ni parkiranje u gradu.
