Idioti sve luđi i luđi
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 04 Srpanj 2025 09:50
Pas – čovjekov najbolji prijatelj, nova je meta klimatskih aktivista
Aktivisti za borbu protiv klimatskih promjena sve više ističu da i posjedovanje kućnih ljubimaca, posebno pasa, može imati negativan utjecaj na okoliš – točnije, povećati osobni ugljični otisak pojedinca.
Tako se i pas – čovjekov najbolji prijatelj, našao na meti klimatskih aktivista, ali i znanstvenika koji se bave klimatologijom na aktivistički način.
U novom istraživanju objavljenom u časopisu PNAS Nexus navodi se kako ljudi često precjenjuju klimatske koristi određenih radnji poput recikliranja ili zamjene običnih žarulja energetski učinkovitima. Istovremeno, podcjenjuju učinkovitost drugih odluka, poput manjeg broja letova ili smanjenja potrošnje resursa povezanih s kućnim ljubimcima.
Pas jede meso i tako šteti planetu Zemlji
Prema autorima, vlasništvo nad psima (i drugim većim kućnim ljubimcima) uključuje emisije povezane s proizvodnjom hrane, veterinarskom skrbi, otpadom i drugim aspektima brige o životinji, što sve doprinosi većem ugljičnom otisku. Vijest donosi The Daily Wire.
„Razmišljamo: ‘Moram ovo reciklirati jer time pomažem planeti’,“ izjavila je Madalina Vlasceanu, docentica na Stanford Doerr School of Sustainability, za časopis “Greater Good Magazine”. „Rjeđe ćete čuti da je, primjerice, prestanak letenja jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti za okoliš.“
Među “podcijenjenim” navikama koje pozitivno utječu na okoliš nalazi se i smanjenje unosa govedine. Prema podacima Earth.org, mesna prehrana kućnih ljubimaca u Sjedinjenim Državama odgovorna je za 64 milijuna tona emisija CO₂ godišnje, što čini između 25 i 30 posto ukupnog utjecaja prehrane mesa na okoliš.
U sklopu popisa prijedloga za smanjenje osobnog ugljičnog otiska – koji uključuje prelazak na javni prijevoz, smanjenje konzumacije govedine i odabir peradi – Greater Good Magazine ide korak dalje te predlaže da se ljudi “odluče ne nabaviti psa”.
‘Posjedovanje psa je društveni propust’
„Ljudi su skloniji mijenjati način života kada im se to čini jednostavnim“, rekla je Vlasceanu. „Manje im je važno je li to doista učinkovito. Za kolektivnu akciju ljudima je važnije da osjećaju kako njihovo ponašanje donosi stvarnu promjenu.“
Iako se čini da je gotovo nemoguće uvjeriti ljude da radikalno promijene način života kako bi se uklopili u ono što mnogi vide kao narativ temeljen na strahu, klimatski aktivisti ne posustaju.
Za njih, posjedovanje psa nije samo osobni izbor, već i društveni propust – navika koja, iako uobičajena i emocionalno značajna, prema njihovim tvrdnjama, nosi visok ekološki trošak koji mnogi ignoriraju.
„Kako bismo se ozbiljno suočili s klimatskim promjenama, stručnjaci se slažu da su nužne promjene životnog stila i kolektivna akcija,“ izjavila je Vlasceanu. „Oboje mora djelovati zajedno. To je ključni dio puta prema neto nultim emisijama.“
