U Hrvatskoj cijene i dalje divljaju
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 03 Listopad 2025 15:08
Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u rujnu 2025. za 4,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Time je nastavljen trend godišnjeg rasta inflacije, nakon stagnacije u kolovozu kada je stopa iznosila 4,1 posto. Na mjesečnoj razini, u odnosu na kolovoz, cijene su porasle za 0,4 posto.
Prema glavnim komponentama indeksa, najviši godišnji rast zabilježen je kod usluga (šest posto), zatim hrane, pića i duhana (5,6 posto), energije (4,5 posto), dok su industrijski proizvodi bez energije porasli tek 0,5 posto. Usporede li se cijene iz rujna i kolovoza, najviše su porasli industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije (+2,9 posto), dok su cijene usluga pale za 1,1 posto, a hrane, pića i duhana za 0,3 posto. Prema procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je 4,6 posto, što Hrvatsku svrstava među zemlje s najvišom inflacijom u eurozoni. Višu inflaciju imala je samo Estonija (5,2 posto), dok je Slovačka imala istu stopu kao i Hrvatska. Prosječna inflacija u eurozoni u rujnu iznosila je 2,2 posto.
Ekonomski analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić za Direktno je istaknuo kako je glavni pokretač ove inflacije zapravo "nedovoljna domaća ponuda". "Inflacija je uvijek odnos ponude i potražnje. Ovdje je karakteristično to da domaća ponuda nije dovoljna. Vlada tako ne može s povećanjem domaće ponude smanjiti inflaciju", pojasnio je te dodao: "Razlog pada usluga je to što su radnici otišli u inozemstvo u potrazi za većom plaćom". "Kod nas su usluge obrtnika, instalatera, keramičara, parketara i tako dalje porasle jer ih jednostavno nema. To znači da je ponuda s jedne strane opet manja od potražnje. Suočavamo se s tipičnom ekonomskom pojavom, a to je da gdje je domaća ponuda manja od potražnje, uvijek dođe do inflacije", pojasnio je ekonomski stručnjak.
Zanimalo nas je i postoji li opasnost od pojave tzv. 'inflacijske spirale', točnije rasta cijena koji povlači rast plaća i dalje povećava cijene? "Ne, jer inflacijska spirala neće doći zato što je potražnja ograničena s dohotkom. Budući da ovdje imamo ograničen dohodak, koliko god on raste, sad će ova inflacija ispuniti porast dohotka koji se dogodio zadnjih godinu dana. I kad se taj porast ispuni, vi možete tražiti veću cijenu, ali ljudi ne mogu više platiti", pojasnio je te dodao kako ovdje nije riječ o generalnoj svjetskoj inflaciji, već hrvatskoj. "Uvjeravali su nas da kad uđemo u EU i preuzmemo euro da ćemo imati zaštitu od inflacije. To je taj monetaristički pristup koji gleda samo novac, a ne gleda realnu ponudu i potražnju. Inflacija ne izlazi iz novca, nego se samo vidi u novčanom iznosu. Ona proizlazi iz ponude i potražnje onih dobara koje ljudi imaju ili koje trebaju", ističe bivši ministar za portal Direktno.
'HNB tu nema više ništa'
"S jedne strane, dignuli smo plaće dužnosnicima, s druge imamo turizam i to je povećalo malo potražnju, ali ponuda usluga je pala zato što su proizvođači usluga, naši obrtnici, otišli u inozemstvo za većim plaćama. Sad je ovdje pala ponuda, a potražnja je ostala ista ili porasla. To je sve normalno u hrvatskoj situaciji. Nije normalno da imamo veliku inflaciju, ali normalno je zbog ekonomije koju smo složili". Za kraj razgovora zanimalo nas je i koje bi kratkoročne i srednjoročne mjere, prema Jurčiću, Vlada i HNB trebali uvesti kako bi obuzdali inflaciju.
"HNB tu nema više ništa", jasno poručuje bivši ministar, iako napominje da se u Zakonu o HNB-u kao glavni cilj navodi održavanje inflacije ispod dva posto. "To je samo priča, HNB apsolutno ništa ne može napraviti po ovom pitanju. Osim malo na kreditiranje, što je u ovom slučaju nebitno, jer potražnja za stanovima najvećim dijelom dolazi iz inozemstva, a mali broj ljudi diže kredit za stanove", dodaje.
"Kratkoročno možeš jedino blokirati cijene, što nije popularno i što se radi samo u teškim situacijama. Jedino je rješenje dugoročnog povećanja domaće proizvodnje. Imali ste slučaj ovog ljeta gdje je nestalo mahuna, pa su mahune s 10 eura skočile na 20 eura. Zašto? Ne zato što je Hrvatska narodna banka štampala novac, nego jer nismo mogli reagirati na vlastitom tržištu svojim mahunama", slikovito pojašnjava naš sugovornik. "To je uvijek problem kad nemate domaću proizvodnju. Znači dugoročno ili srednjoročno, recimo u roku od dvije do pet godina, moramo povećati domaću proizvodnju. Što Vlada RH ne radi", zaključio je Ljubo Jurčić za portal Direktno.
