Rusija sada proizvodi višak oružja: Usporedba ruske, europske i ukrajinske industrije
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 05 Listopad 2025 09:59
Nakon više od tri godine velikih ulaganja, ruska vojna proizvodnja sada stvara višak, proizvodeći više oružja i streljiva nego što je potrebno za vođenje rata u Ukrajini, izvijestio je utjecajni njemački Kiel Institute.
Proizvodnja svih glavnih kategorija naoružanja – tenkova, vojnih vozila, topništva i dronova – porasla je za gotovo 200% ili više od početka rata 2022. godine. Prije potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine, Rusija je planirala isporučiti oko 400 oklopnih vozila sljedeće godine. Sada isporučuje deset puta više.
Zapadne sankcije su bile osmišljene kako bi ruski proračun bio lišen sredstava za financiranje rata protiv Ukrajine, ali najnoviji podaci o proizvodnji pokazuju da je taj napor propao.
„Rusija je dramatično povećala vojnu proizvodnju od kraja 2022., udvostručivši ili utrostručivši proizvodnju u većini kategorija unatoč sankcijama. Godišnje brojke uključuju 1776 glavnih borbenih tenkova, 6564 pješačka borbena vozila (IFV) i 672 samohodne haubice, s mjesečnim vrhuncima od 150 tenkova i 550 oklopnih vozila. Proizvodnja topničkih granata doseže 10 000 dnevno, uz potporu od 7% BDP-a za obranu (usporedivo s EU+UK zajedno u paritetu kupovne moći)“, navodi se u izvješću. “Međutim, proizvodnja je nešto stagnirala od prvog tromjesečja 2024., oslanjajući se na sovjetske zalihe i saveznike poput Sjeverne Koreje. Ipak, do 2030. Rusija bi mogla dodati 12-16 brigada, što ukupno iznosi 1,5 milijuna aktivnih vojnika. Proizvodnja se udvostručila u svim područjima ili čak dodatno povećala, kao u slučaju tenkova”, pišu.
Rupe u financiranju ukrajinske proizvodnje
Rusija je nedavno objavila svoj najnoviji proračun za razdoblje 2026.-2028. koji zadržava vojnu potrošnju na oko 8% BDP-a nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin stavio cijelo gospodarstvo na ratnu nogu čim se dogodila invazija prije više od tri godine.
Ukrajina je, međutim, u potpunosti ovisna o vanjskom financiranju od svojih saveznika: nedostaje joj oko 8 do 19 milijardi dolara (ovisno o tome hoće li biti primirja) za 2025. godinu, a nepokriveni jaz u proračunu za sljedeću godinu, prema MMF-u, je povećan na 65 milijardi dolara, što znači da će sav novac morati doći od europskih partnera ove godine, nakon što SAD nisu poslale novac Ukrajini otkako je američki predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost. Ukrajina se nalazi na financijskoj litici, izvijestio je MMF 12. rujna, i suočava se s mogućim makroekonomskim kolapsom ako njezini saveznici ne uspiju pronaći više novca za financiranje njezinih ratnih napora.
Iako je Rusija patila od nestašice i nedostatka pristupa tehnologiji u prvoj godini rata, ti su problemi u međuvremenu riješeni. Tvornice u ruskom zaleđu rade u tri smjene 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu kako bi proizvele materijal koji je potreban Oružanim snagama Rusije (AFR).
Ukrajina je također ulagala velika sredstva u svoj domaći obrambeni sektor uz pomoć zapadnih saveznika prema takozvanom danskom modelu. Ranije ovog mjeseca ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Oružane snage Ukrajine (OSU) sada nabavljaju oko 60% svega što im je potrebno iz vlastitih tvornica, u odnosu na 40% na početku ove godine. Ukrajina je također postala skoro potpuno samodostatna u proizvodnji dronova, vrlo bitnog faktora u ratu, a nedavno je počela proizvoditi vlastite krstareće rakete Flamingo, što bi se moglo pokazati vrlo bitnim.
Međutim, ukrajinske opružan snage (AFU) i dalje su pod pritiskom jer ih Rusija nadmašuje u proizvodnji oružja i streljiva. Kremlj ima dugoročni plan za obnovu svoje vojske tijekom sljedećeg desetljeća i čak i ako sutra bude proglašen prekid vatre. Analitičari kažu da će Kremlj nastaviti s velikim ulaganjima u svoj vojno-industrijski kompleks, što podsjeća na doba Hladnog rata.
I nije se poboljšao samo obujam proizvodnje: ruski inženjeri su uveli inovacije, a partneri Kremlja su ih opskrbili novom tehnologijom, zaključuju iz njemačkog think tanka.
Bespilotna utrka
Na početku rata, Rusija je uvezla tisuće iranskih dronova Shahed, ali je u međuvremenu izgradila tvornice za proizvodnju jurišnih dronova Gerad-2, temeljenih na iranskom dizajnu Shahed 136, a nedavno je dronu dodao mlazni motor kako bi poboljšao njegovu brzinu i domet. Nakon što je u početku 2023. uvezla 140 000 dronova, prošle godine ih je proizvela 1,5 milijuna, a na putu je da će ove godine udvostručiti taj broj.
Procjenjuje se da je Ukrajina 2024. proizvela 2 milijuna dronova i planira povećati taj broj na 4 milijuna ove godine, ako uspije pronaći sredstva za proširenje. Zelenski je prošli tjedan rekao da je do 60% ukrajinskog kapaciteta za proizvodnju dronova trenutno neiskorišteno zbog nedostatka ulaganja. Razgovara se o ublažavanju kontrole izvoza oružja kako bi se privukla ulaganja, a Kijev pregovara s Varšavom o opskrbi oružjem kako bi se stvorio zid od dronova za poboljšanje obrane istočnog krila Europe.
Istovremeno je na bojnom polju u Ukrajini pronađen dron mamac koji je bio potpuno napunjen kineskom tehnologijom; prije su ruski dronovi i rakete u potpunosti ovisili o uvezenim ili prokrijumčarenim zapadnim čipovima i tehnologiji.
U drugim područjima poput elektroničkog ratovanja (EW), prednost se u ratu dronovima između Kijeva i Moskve mijenjala, ali se vjeruje da Rusija trenutno ima prednost i da je upravo ona uvela ideju o dronovima kontroliranim optičkim vlaknima koji su otporni na mjere elektroničkog ratovanja; Ukrajina je u početku omalovažavala ovu inovaciju, ali ju je naknadno usvojila za vlastite dronove, piše BneIntelliNews.
‘Oružje i maslac’
Rusija i dalje ulaže velika sredstva u obranu, ali najnoviji proračun prvi put od početka rata smanjuje vojne izdatke, budući da Rusija prednjači u utrci u naoružanju od Ukrajine i posvećuje više novca socijalnom sektoru i obnovi ukrajinskih regija koje kontrolira.
Prema podacima koje je naveo Reuters, ruska obrambena potrošnja u 2026. godini bit će neznatno smanjena, s 13,5 bilijuna rublja na 12,6 bilijuna rublja (153,7 milijardi dolara, 5,8% BDP-a). Ukrajinski i neki američki mediji objašnjavaju da je manji ruski vojni proračun vezan uz opću stagnaciju ruske ekonomije.
Ruski višak proizvodnje oružja znači da se Rusija vraća i na međunarodno tržište oružja i namjerava ponovno pokrenuti izvoz oružja, koji je prije bio značajan izvor prihoda za rusko gospodarstvo. Ruski predsjednik Vladimir Putin aktivno pregovara s Indijom o prodaji stvari poput sustava zemlja-zrak SS-400, a ruske tvrtke ponovno se pojavljuju na velikim međunarodnim sajmovima oružja u Indiji, Kini, Bliskom istoku i Africi, izvještava Bloomberg.
Državni izvoznik oružja Rosoboroneksport, koji obavlja oko 85% inozemne prodaje, kaže da je povećana potražnja povećala vrijednost narudžbi na rekordnih 60 milijardi dolara. Rusija bi mogla izvoziti 17 do 19 milijardi dolara vojne opreme godišnje u prve četiri godine nakon rata u Ukrajini, procjenjuje Centar za analizu svjetske trgovine oružjem. Ipak, knjiga narudžbi Rosoboronexporta još uvijek je samo polovica onoga što Kremlj troši na obranu.
Putin je dobro svjestan opasnosti prekomjernog trošenja na vojno-industrijski sektor i ignoriranja civilnog sektora. U svom govoru pod nazivom “oružje i maslac” okupljenim čelnicima šest ruskih vojnih okruga rekao je da bi vojna ulaganja trebala biti usmjerena u oba dijela gospodarstva. U povezanom potezu imenovao je svog glavnog ekonomskog savjetnika Andreja Belousova ministrom obrane, koji nema nikakvog vojnog iskustva, ali je vodeći Putinov savjetnik za upravljanje ruskim gospodarstvom. Fokus je na proizvodnji dvojne namjene, što bi već trebalo biti moguće za komponente u sektorima poput brodogradnje, zrakoplovstva, elektronike, medicinske opreme i poljoprivrede, prema Putinu.
Europa zaostaje
Kielovo izvješće usporedilo je rusku proizvodnju s europskom i utvrdilo da je europska proizvodnja manjkava. Napredak europskog naoružavanja, iako ubrzan od 2022. (obrambena potrošnja iznosi preko 2% BDP-a), i dalje je neadekvatan ako planiraju uspostaviti “spremnost”, kako govore, do 2030. Ruski porast proizvodnje nadmašuje europski u ključnim područjima, a kašnjenja u nabavi (u prosjeku 3-4 godine) pogoršavaju europske ranjivosti. Europa mora nabaviti opremu za 25-50 jedinica ekvivalentnih brigadi kako bi se suprotstavila Rusiji, ali oslanjanje na američke sustave i birokratske prepreke to će uvelike otežati, zaključuju autori. Program EU ReArm od 800 milijardi eura mogao bi biti dovoljan u nominalnom smislu, ali ne i po napuhanim proizvođačkim cijenama, što zahtijeva fokus na isplativost te istraživanje i razvoj, zaključuju autori.
“Pokazujemo da je današnja situacija još zabrinjavajuća ako Europa želi biti spremna za rat do 2030.“, rekli su autori. „Proizvodnja se mora povećati za faktor od oko pet kako bi se vaga odlučno preokrenula u korist Europe”.
Europske zalihe su se smanjile od Hladnog rata, bez značajnijeg obnavljanja unatoč povećanju nabave, navodi se u izvješću. Trenutna godišnja proizvodnja znatno zaostaje za ruskom: 50 tenkova, 214 oklopnih vozila za borbu protiv terorizma i 202 haubice, dok će proizvodnja topničkih granata do 2027. dosegnuti 1,95 milijuna, što će nadmašiti američku, ali i dalje zaostajati za proizvodnjom Rusije i njezinih saveznika.
Europska nabava i dalje je opterećena birokracijom i nedostatkom sredstava. Prosječna kašnjenja u isporuci traju 3 godine, a više od polovice postojećih narudžbi još uvijek nema datum. Brojni su i tehnološki nedostaci, uključujući nedostatak planova za tenkove sljedeće generacije ili mlažnjake šeste generacije do 2045. koje Kina, bliski ruski saveznik, već proizvodi. Trenutno je Europa u potpunosti ovisna o uvozu napredne protuzračne obrane iz SAD-a.
