Trumpov ultimatum, Hamasov odgovor i promjenjivost svega preko noći
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 05 Listopad 2025 14:00
Pitanje je dokle su takvi ljudi odnosno takva mnoštva spremna ići u aktivizmu ili borbi za prava Palestinaca, i to na izrazito protuizraelskoj, protuameričkoj, a nerijetko i radikalno ljevičarsko-protuzapadnoj ili imigrantsko-protuzapadnoj ili islamsko-protuzapadnoj osnovi.
Svijet je danas bio suočen s mogućom novom ratnom eskalacijom u Gazi i s njezinim teško predvidivim posljedicama i implikacijama nakon današnjeg ultimatuma (doduše, nije prvi, možda ni posljednji) što ga je Hamasu postavio američki predsjednik Trump. On mu je dao rok, kao „posljednju šansu“, do nedjelje u 23 sata (po srednjoeuropskom vremenu) da prihvati mirovni plan u 20 točaka ili će pustiti da za nj nastane „pravi pakao“. Prethodno je najavio da će SAD dati potporu Izraelu u napadima na Hamas padne li plan u vodu. Palestinske civile pozvao je da se premjeste u sigurnija područja u Gazi, gdje će biti zbrinjavani. No već navečer čini se da se sve promijenilo u pozitivnom smjeru. Tko bi uz takvu Trumpovu nedosljednost i prevrtljivost mogao predviđati što će se sve događati do nedjelje navečer, a i poslije toga?
Hamas spreman pustiti sve taoce, ali se pokušava izboriti za daljnje pregovore o nizu ključnih točaka
Hamas je odgovorio na američke prijedloge o prekidu vatre prihvaćajući ih djelomično, ali tražeći daljnje pregovore o nizu ključnih točaka. U priopćenju je atislamistička palestinska organizacija rekla da pristaje “osloboditi sve izraelske zatvorenike, i žive i mrtve, po formuli razmjene sadržanoj u prijedlogu predsjednika Trumpa” – ako se ispune terenski uvjeti za razmjene. Nadalje, Hamas je načelno spreman predati vlast, ali isključivo palestinskoj tehničkoj vladi. No Hamas o svemu traži daljnje pregovore o pitanjima koja se tiču budućnosti Pojasa Gaza i prava palestinskog naroda. On u biti odbacije temeljni koncept Trumpova plana. Inzistira na tomu da se pitanje budućnosti upravljanja Gazom treba riješiti unutar palestinskog naroda, što znači ne pod američkim ili bilo čijim drugim stranim patronatom. Inzistira i na povlačenju izraelske vojske, i to što prije. – Predsjednik Trump prenio je Hamasov odgovor na svoj profil na Truth Social, ali bez komentara, a neslužbeno se doznaje da je zadovoljan i takvim odgovorom i da u njemu nalazi potvrdu svoje uspješnosti.
Istodobno, masovni propalestinski prosvjedi održavaju se diljem svijeta zbog izraelskog vojnog presretanja svih 20-ak brodova i privođenja brodova i onih na njima u konvoju mira koji su nosili hranu i potrepštine za stanovništvo Gaze. Svijet vrije i ključa, arapske i islamske zemlje, za sada poluglasno, tvrde da ponuđeni plan nije istovjetan onomu što su ga odobrile, nego da je preinačen nakon sastanka Trumpa s Netanyahuom u Bijeloj kući 29. rujna. Zapadne vlade različito reagiraju ili šute, strepeći što će se dalje događati.
Trump je u ultimatumu žestoko napao Hamas, kao „nemilosrdnu i nasilnu prijetnju“, istaknuvši da mu daje „posljednju šansu“, te ustvrdivši da će na Bliskom istoku „biti [uspostavljen] MIR na ovaj ili onaj način“. Ako ne kapitulacijom Hamasa, koji je za SAD i mnoge druge države teroristička organizacija, onda njegovim fizičkim, vojnim porazom. Pritom je Trump pozvao Palestince da odu s onih gazanskih područja za koja je Izrael najavio da će ih vojno osvojiti. No sve što Trump kaže jutro može se do večeri preokrenuti. On se i dalje ponaša kao trgovac na stočnom sajmu: izvikuje koliko bezuvjetno traži, a onda biva zadovoljan ako se od kupca dobije i četvrtinu isklicane cijene.
Trumpova prijetnja hamasovcima i prijeporne točke njegova mirovnog (?) plana
Trump je u objavi na mreži Truth Social objasnio da je kao „osveta za [Hamasov] napad na civilizaciju 7. listopada [2023.] već ubijeno 25.000 Hamasovih ’vojnika’“ te da je „većina ostalih opkoljena i u vojnoj klopki samo čeka da kažem ’Kreni’ kako bi njihovi životi bili hitro ugašeni“. Otvoreno im je zaprijetio i u svoje ime: „Što se vas preostalih tiče, mi znamo gdje ste i tko se, i na vas će krenuti lov, i biti ćete ubijeni.“ Hamas, kao što je već rečeno, pokušava dobiti na vremenu i otvoriti novi krug pregovora, no „Palestinski džihad“, jedna od dviju glavnih oružanih palestinskih organizacija u Gazi, već je odlučno odbio plan.
Za osporavatelje i protivnike Trumpova plana glavna je točka prijepora ta da u tekstu sporazuma nije predviđen put do palestinske državnosti te da ne postavlja nikakve zahtjeve spram Izraelu, tijekom čije su vojne akcije u Gazi poginuli desetci tisuća (po Hamasovim izvorima: 66.000, većinom žena i djece) Palestinaca. UN-ovo povjerenstvo ocijenilo je u rujnu da su izraelske vojne akcije dosegnule razinu zločina genocida, pozivajući se na slična izvješća promatrača za ljudska prava.
Trumpova namjera zvuči uvjetno prihvatljivo dobronamjernima, budući da on za cilj postavlja pretvaranje Gaze u „deradikaliziranu i od terorizma slobodnu zonu koja ne znači prijetnju njezinim susjedima“. Prihvatljivo zvuči i njegov poziv da Hamas, koji je zapravo politička stranka i politička vlast u Gazi, no koja ima i svoje vojno krilo, i ono je glavno, „pristane ne imati ikakvu ulogu u upravljanju Gazom, izravno, neizravno ili u bilo kojem obliku“. Zauzvrat, Gazi će biti dopuštena neometana dostava humanitarne pomoći, gdje glad mori najmanje pola milijuna ljudi. U planu se istodobno zahtijeva da Hamas, prije nego što se ukine, oslobodi sve preostale taoce ili tijela umrlih ili ubijenih talaca. S druge strane, Izrael bi oslobodio 1.170 Palestinaca iz Gaze zatočenih nakon početka vojne invazije 7. listopada 2023. te 250 ljudi osuđenih na doživotni zatvor.
Planom se poziva na uspostavu „Odbora mira“, koji bi vodio Trump osobno, a u kojem bi bili neimenovani šefovi drugih država, među kojima i bivši britanski premijer Tony Blair. Taj odbor imao bi ovlast privremenog upravljanja Gazom, koja bi prethodno ostala bez (Hamasove) političke uprave, dakle ušla u fazu bezvlašća. Kako bi zamišljeni plan mogao funkcionirati, bila bi uspostavljena posebna „Međunarodna stabilizacijska snaga/sila“. Njome bi bila nadomještena sadašnja palestinska policija u Gazi i ona bi surađivala s izraelskim i egipatskim graničarskim službenicima.
Pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar izrazio je vjerojatno raširenu ocjenu među islamskim zemljama i čimbenicima, rekavši sredinom ovog tjedna da je objavljeni prijedlog mirovnog plana odstupio od izvornog plana što ga je Trump predstavio arapskim i muslimanskim vođama na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a. Drugima smeta postavljanje „Odbora mira“ kao prijelazne upravne strukture, zato što je nejasno tko bi još osim Trumpa i Blaira (koji nakon savezničke invazije na Irak na temelju lažnih tvrdnji ne uživa povjerenje na Bliskom istoku) vodio takvo vijeće, u kojem roku i s kojim ciljevima.
I skupina UN-ovih stručnjaka protiv plana, dok propalestinski prosvjedi mnoge ispunjavaju zebnjom
Prije današnje Trumpove objave skupina od 28 stručnjaka UN-a, među kojima je i posebna izvjestiteljica za Palestinsko ozemlje Francesca Albanese – upozorila je da je SAD pristran pristaša Izraela, a ne ’častan posrednik’. Za najavljeni Trumpov prijedlog rekli su da „na žalost podsjeća na kolonijalne prakse te da mora biti odbijen“. Takav zaključak obrazložili su ocjenom da bi plan mogao „nadomjestiti izraelsku okupaciju okupacijom pod vodstvom SAD-a“, suprotno međunarodnom pravu. Oni smatraju da palestinsko samoodređenje ne bi smjelo biti na milosti „odluka onih koji su izvana“. Ne žele žurno nametanje mira pod svaku cijenu, odnosno tako da se krši „zakon i pravo“, jer da je to „recept za buduću bespravnost, buduće nasilje i nestabilnost“.
Prizori propalestinskih masovnih, uglavnom ljevičarskih i migrantskih odnosno islamskih, okupljanja diljem svijeta radi prosvjedovanja zbog izraelskog blokiranja humanitarnog konvoja, a zapravo protiv izraelske i američke politike prema Gazi i Palestincima, vrlo su znakoviti, a ponešto i zloslutni. Mnoštva koja su se okupila s palestinskim zastavama na ključnim i simboličnim lokacijama pod tolikim važnim zapadnim metropolama kao što su London, Pariz, Berlin, Rim, Barcelona itd. izazivaju kod mnogih ostalih zebnju. Pitanje je dokle su takvi ljudi odnosno takva mnoštva spremna ići u aktivizmu ili borbi za prava Palestinaca, i to na izrazito protuizraelskoj, protuameričkoj, a nerijetko i radikalno ljevičarsko-protuzapadnoj ili imigrantsko-protuzapadnoj ili islamsko-protuzapadnoj osnovi.
Tu su i Iran i Rusija i Kina, a i Turska
Prizor propalestinskog i protuizraelskog prosvjeda u Istanbulu
U zaleđu aktualnih događanja nalazi se i Iran, država koja naglo obnavlja svoje zrakoplovstvo, protuzračnu obranu i raketne kapacitete, i koja i dalje ne pristaje na ograničavanje svoga nuklearnog programa, na kojemu inzistiraju SAD i EU. Iran istodobno i dalje stoji na poluratnoj nozi spram Izraelu, dok se s druge strane sve snažnije povezuje s Rusijom, Kinom i još nekim, protuzapadno ili protuamerički orijentiranim državama. Geopolitički gledano, Bliski istok postaje je, nakon Ukrajine, područje sve izrazitijega političkog, vojnog i ekonomskog nadmetanja između glavnine zapadnih sila i njima sve oprječnijih sila azijskoga Istoka. Nijedna od njih ne postavlja kao problem to što ni Hamas ni mnoge arapske i islamske zemlje nipošto ne žele priznati Izrael, odnosno što mu dok se bore za samostalnu Palestinu odriču i pravo na državno postojanje, a kamoli na zaštitu nacionalne sigurnosti.
