Američke sankcije Lukoilu i Rosnjeftu: Posljedice i značaj
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 24 Listopad 2025 17:12
Jučer je SAD uveo bitne sankcije Rusiji. Američki ministar financija Scott Bessent opisao je sankcije kao dio širih napora Washingtona da se prisili na trenutni prekid vatre, pozivajući američke saveznike da usvoje slične mjere. “S obzirom na Putinovo odbijanje da okonča ovaj besmisleni rat, Ministarstvo financija sankcionira dvije najveće ruske naftne tvrtke koje financiraju ratni stroj Kremlja”
rekao je Bessent, dodajući da je ministarstvo “spremno poduzeti daljnje mjere ako je potrebno kako bi podržalo napore predsjednika Trumpa da okonča još jedan rat”.
SAD i njihovi saveznici do sada su oklijevali oko ograničavanja ruske energetske industrije u samom korijenu, bojeći se širih negativnih utjecaja na globalno gospodarstvo. No, Trump je nedavno pojačao pritisak na američke saveznike da obuzdaju rusku naftu – rekavši da će uvesti sankcije samo kada to učine. Vijest dolazi tjedan dana nakon što je Velika Britanija uvela slične sankcije Rosnjeftu i Lukoilu – i samo dan nakon što je Bijela kuća objavila da će planirani sljedeći sastanak s Putinom u Budimpešti biti odgođen.
Također, čini se da se Trumpu žuri brzo dogovoriti još jedan prekid vatre nakon Gaze (dok još, barem deklarativno, traje to tzv. “primirje”).
Žestoke sankcije
Sankcije su usmjerene i na Rosneft Oil Company PJSC i Lukoil OAO, zajedno s njihovim podružnicama i svim povezanim subjektima u kojima imaju više od 50 posto udjela unutar Rusije i diljem svijeta. Sve pogođene tvrtke sada su podložne potpunoj blokadi imovine. Ograničenja spadaju pod Izvršnu naredbu br. 14024, koja SAD-u omogućuje sankcioniranje subjekata koji posluju u ruskom energetskom sektoru. Ministarstvo financija pojasnilo je da bi strane financijske institucije koje sudjeluju u transakcijama koje uključuju te tvrtke ili rusku obrambenu industriju također mogle biti suočene sa sekundarnim sankcijama. Dakle, moglo bi biti rizično i samo poslovanje s ovim ruskim tvrtkama za sve tvrtke diljem svijeta.
Ove sankcije, ako se budu strogo primjenjivale ovako kako su koncipirane, sigurno će zadati udarac ruskom gospodarstvu, s obzirom na to da porezi iz naftne i plinske industrije čine oko četvrtine nacionalnog saveznog proračuna.
Važnost pogođenih tvrtki
Rosnjeft i Lukoil ključni su stupovi ruskog energetskog sektora. Rosnjeft se bavi istraživanjem, vađenjem, rafiniranjem i distribucijom nafte i plina, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu. Lukoil posluje u sličnim područjima i ima opsežne poslovne interese u inozemstvu. Ministarstvo financija priopćilo je da su sankcije osmišljene kako bi oslabile prihodovnu bazu Kremlja i poremetile njegovu sposobnost održavanja vojnih operacija.
Rosnjeft, državna tvrtka na čelu s bliskim saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, Igorom Sečinom, i Lukoil, privatna tvrtka, čine gotovo polovicu ukupnog izvoza sirove nafte u zemlji, prema procjenama Bloomberga.
Zajedno, te dvije korporacije izvoze 3,1 milijun barela nafte dnevno. Prema procjenama britanske vlade, Rosnjeft je sam odgovoran za gotovo polovicu ukupne ruske proizvodnje nafte, što čini 6% globalne proizvodnje, prenosi BBC.
Komentari zapadnih analitičara
Sankcije će “sigurno naštetiti ruskom gospodarstvu, koje već posrće”, rekao je bivši veleposlanik u Ukrajini i Uzbekistanu, John Herbst za BBC. “Ali mislim da je naivno očekivati da će ovaj korak sam po sebi potaknuti Putina da doista sklopi mir i dobru vjeru. Ako želimo da Putin doista pregovara u dobroj vjeri, moramo održavati snažan pritisak, ekonomski i vojni, dugi niz mjeseci. Ali ovo je dobar početak”, zaključuje.
Bill Taylor, još jedan bivši veleposlanik, rekao je: “Ove sankcije su znak predsjedniku Putinu da mora sjesti za pregovarački stol.”
Prema dr. Stuartu Rollou, istraživaču u Centru za međunarodne sigurnosne studije Sveučilišta u Sydneyju, sankcije služe dvama primarnim ciljevima – “materijalnom utjecaju na ruske industrijske kapacitete za vođenje rata i prisiljavanju Rusije da prihvati mirovne uvjete iz straha od eskalirajućih utjecaja sankcija na njihovo gospodarstvo i društvo”. Dr. Rollo je dodao: “Neće utjecati na prvo. Mogu utjecati na drugo ako se postigne vješta diplomatska ravnoteža između uočenih posljedica nastavka rata i koristi i ustupaka koji će se pružiti kroz pregovarački miru.”
Michael Raska, docent na Programu vojnih transformacija na singapurskom Tehnološkom sveučilištu Nanyang, rekao je da sankcije u bliskoj budućnosti “vjerojatno neće promijeniti vojnu ravnotežu u Ukrajini”. No, dodao je, “kako se profitne marže smanjuju, Rusija će se suočiti s teškim kompromisima između održavanja socioekonomske stabilnosti i financiranja dugotrajnog rata”.
Koje bi još zemlje mogle biti pogođene sankcijama?
Domino efekti mogli bi se osjetiti i mnogo dalje. Nafta i plin su najveći ruski izvozni proizvodi – a među najvećim kupcima Moskve su Kina i Indija, dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta, te Turska.
Kina i Indija zajedno čine većinu ruskog izvoza energije.Kina je prošle godine kupila rekordnih više od 100 milijuna tona ruske sirove nafte, što je činilo gotovo 20% ukupnog uvoza energije. Slično tome, izvoz nafte u Indiju, koji je prije rata u Ukrajini činio samo mali dio njezina uvoza, od tada je porastao na oko 140 milijardi dolara od 2022.
Trump je prethodno uveo carinu od 25% na robu iz Indije kao, kako je rekao, odmazdu za takav uvoz. Iako je Trump rekao da ga je indijski premijer Narendra Modi u utorak tijekom telefonskog razgovora uvjeravao da Delhi “neće kupovati puno nafte od Rusije” jer i on “želi vidjeti kraj rata između Rusije i Ukrajine”.
Zaobilaženje dvije sankcionirane tvrtke?
Edward Fishman, bivši visoki dužnosnik američkog State Departmenta za sankcije, sugerirao je da značaj novih sankcija ovisi o tome što se sljedeće dogodi. “Hoće li SAD aktivno prijetiti sekundarnim sankcijama kineskim bankama, trgovcima iz UAE-a i indijskim rafinerijama koje posluju s Rosnjeftom/Lukoilom”, napisao je na X-u. “Očekujem, u najmanju ruku, neko povlačenje iz poslova s ruskom naftom u kratkom roku”, tvrdi.
Danas je izvor izravno upoznat sa situacijom rekao Reutersu da indijske državne rafinerije preispituju svoje dokumente o trgovini ruskom naftom kako bi se uvjerile da nikakva isporuka neće dolaziti izravno od Rosnjefta i Lukoila. I Reliance, najveći indijski kupac ruske nafte, također je izjavio da rekalibrira svoj uvoz sirove nafte iz Moskve kao odgovor na sankcije.
Cijena nafte
Vijesti o Trumpovim sankcijama već su uzrokovale rast globalnih cijena nafte, a Brent – vodeća međunarodna referentna vrijednost sirove nafte – zabilježio je porast od 5%. Za usporedbu, Brent je zabilježio rast od 1,6% nakon što je Velika Britanija prošli tjedan najavila sankcije protiv Rosnjefta i Lukoila.
Ta je objava navela rusko veleposlanstvo u Londonu da upozori da bi ciljanje velikih ruskih energetskih tvrtki poremetilo globalnu opskrbu gorivom i povećalo troškove diljem svijeta – uključujući i za obitelji i tvrtke u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Čini se da se te zloslutne projekcije nisu tada ostvarile u većoj mjeri, ali bi se mogle ostvariti sudeći prema porastu cijena zabilježenim u posljednja 24 sata, dok Trumpova objava potiče neizvjesnost.
No dr. Rollo sugerira da se, čak i u ovom novijem slučaju, porast vjerojatno neće nastaviti. “Srednjoročno i dugoročno ne očekujem da će ovo utjecati na cijene nafte globalno, osim ako se sekundarne sankcije na brodarstvo i financije povezane s tim tvrtkama ne počnu strogo provoditi”, rekao je za BBC.
