Meter: ‘Vješta’ EU diplomacija preuzela financiranje Ukrajine
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 25 Listopad 2025 17:09
„Trebali bismo koristiti svaki ruski novac za ukrajinsku proizvodnju; to je brže i jeftinije, a govorimo o oružju dugog dometa, dronovima, sustavima za elektroničko ratovanje i raketama. Imamo tehnologije koje smo spremni podijeliti s našim partnerima“, rekao je Zelenski, koji je de facto postao europski kralj.
Europska unija je svojom „vještom“ diplomacijom u posljednja četiri mjeseca uspjela u pregovorima sa Sjedinjenim Državama osigurati, osim vrlo nepovoljnog trgovinskog sporazuma po sebe odnosno svoje države članice koje nitko ni o čemu ništa nije ni pitao, i krajnje nepovoljan obrambeni sporazum, kao i preuzimanje potpunog financiranja Ukrajine s tim da je ova još u ratu s Rusijom za koji nitko ne zna kada će i kako završiti.
Istodobno EU uvodi nove i nove sankcijske pakete protiv Rusije (upravo je jučer usvojen i 19. po redu otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022., a uvjeren sam da će uskoro na red doći i 20., 21., i td. – sve dok u jednom trenutku čitava Rusija, skupa s njenim građanima ne bude obložena sankcijama).
Međutim, problem s europskim sankcijama je, osim što velike probleme stavljaju pred Rusiju, koja je, međutim, s njima već naučila živjeti zaobilazeći ih na najrazličitije načine (o čemu najbolje svjedoče same europske potrebe za stalnim uvođenjem novih) – vrlo negativno utječe i na gospodarstvo unutar same Europske unije.
Pravi problemi tek predstoje, jer Ukrajina je „jama bez dna“
Ali pravi problemi tek su pred njom, jer Ukrajina je doslovno financijska „jama bez dna“ iz čijeg je popunjavanja Donald Trump vješto izvukao Sjedinjene Države. Obveze oko toga prebacio je na prestrašene, poslušne i zapravo potpuno ponižene europske političke elite koje bespogovorno prihvaćaju sve ono što američki vođa od njih traži mašući iznad njihovih glava toljagom na kojoj piše „Vladimir Putin“.
Drugim riječima, Europska unija našla se u ogromnom problemu koji ima ozbiljni potencijal i za destabilizaciju unutarnjih odnosa između zemalja članica koje itekako gledaju kako u svemu ovome zaštititi svoje interese (barem one ozbiljnije zemlje koje ne prihvaćaju aklamacijski sve ono što im Bruxelles servira).
EU mora pomagati Kijevu i vojno, kupujući za njega američko oružje koje mu odmah isporučuje (europski čelnici su se upravo pohvalili Trumpu kako su od srpnja do sada kupili američkog oružja za iznos od 2 milijarde dolara i isporučili ga Ukrajini) – i financijski, jer će ovaj u suprotnom u roku od nekoliko tjedana biti vojno poražen a država će bankrotirati.
Bio bi to potpuni krah višegodišnje politike Bruxellesa i ključnih europskih prijestolnica čiji su nas mudraci uvjeravali u nužnost pomaganja Ukrajini dokle to bude potrebno – sukladno čuvenoj rečenici prethodnog američkog predsjednika Joea Bidena u čiju su se lukavo postavljenu zamku europski lideri nepromišljeno uhvatili.
Krah povijesno najgluplje i najskuplje strategije
Sada, nakon što su već potrošili stotine milijardi eura pomoći Ukrajini od početka ruske invazije, europske vođe ne bi politički preživjeli krah ove svoje potpuno pogrešne, povijesno najgluplje i najskuplje strategije koja se zapravo temeljila na mahnitom fokusiranju na pravo Ukrajine da stupi u NATO savez iako su svi jako dobro znali za ruska upozorenja da bi to za Moskvu bila „crvena crta“ koju ona nikada neće dozvoliti. Zato će na njoj nastaviti inzistirati do kraja (svog ili našeg, svejedno im je).
Tim je još više neshvatljiva takva suluda fokusiranost na nešto što u samoj svojoj ideji nije imalo perspektivu ničega dobrog, a na kraju je i dovelo do devastacije same Ukrajine, dok je Europu uvuklo u neviđene sigurnosne probleme od Drugog svjetskog rata. Istodobno ju je na dugo vremena dovelo u geopolitičku slijepu ulicu i u poziciju da ju u svijetu više nitko ne doživljava kao samostalnog geopolitičkog subjekta koji je u stanju donositi vlastite odluke o ključnim globalnim problemima bez prethodnog prolaska istih kroz stroge filtere Washingtona.
Europske su se elite međusobno uvjeravale, a na kraju u to i istinski povjerovale kako se Putin nikada neće usuditi napasti Ukrajinu jer Rusija previše ovisi o trgovini s Europskom unijom. Ali gadno su se prevarile.
Zato je više nemoguće očekivati da će sadašnje europske elite promijeniti svoju suludu politiku iako su svjesne njene iracionalnosti (jer one ipak nisu glupe kako bi se zbog svega ovog moglo pomisliti, već vrlo pametne ali nemaju izlaza), već će na njoj ustrajavati strašeći svoje građane na način kako njih straši Trump – mašući im iznad glava „sigurnom ruskom agresijom na NATO zemlje nakon što prije toga srede Ukrajinu“.
Trump pretvorio Bidenov u svoj rat!
Amerikanci su to odigrali strateški izvrsno koristeći prema Bruxellesu taktiku Bidenove „mrkve“ i Trumpove „batine“. Trumpu sada preostaje samo delikatno, filigransko balansiranje (kako je to uspješno činio Biden) da SAD ne uvuče u neposredni sukob s Rusijom. Ima li on za to potencijala ne znam. Nedavno se bio malo previše zaigrao oko mogućih isporuka američkih raketa Tomahawk Ukrajini ali je na sreću vrlo brzo reterirao.
S takvim će izjavama morati paziti i jer smanjuje ugled SAD-a ako svoje prijetnje ne izvršava kada vidi da Putin i nakon njih ostaje čvrsto na svojim pozicijama. Zato će se sada, umjesto prijetnji Rusiji američkim ubojitim oružjima, radije fokusirati na uvođenje novih sankcija Rusiji (njegove prve otkako je počeo drugi mandat upravo su uvedene protiv ruskih naftnih divova Rosnjefta i Lukoila).
Ali ovim je „kopernikanskim zaokretom“ (još do prije nekoliko dana odbacivao je sankcije kao kontraproduktivne za sporazum s Rusijom, a u četvrtak je i osobno Putinu ponudio sastanak u Budimpešti od kojeg je prije dva dana neočekivano odustao, isporuke američkog oružja još su i veće nego ranije samo što idu kroz NATO kao posrednika što je za Rusiju svejedno) Trump ukrajinski rat već de facto pretvorio u svoj. Više ga ne može nazivati Bidenovim ratom s kojim on nema ništa. Ima, i imat će sve više. Ali to je tema za neku drugu analizu, a mi se sada vratimo Europi.
EU nema novaca pa bi uzela ruski
U međuvremenu su europski mudraci spoznali kako EU više nema novca za razbacivanje: mora se krenuti u ubrzanu, svestranu i skupu militarizaciju, industrija posrće zbog visokih cijena energije zbog kojih je na djelu deindustrijalizacija i bijeg u sigurnija američka, čak i kineska utočišta, dok stanovništvo sve više osjeća posljedice takve politike na svojim kućnim proračunima. Kako sam nedavno negdje pročitao, u tragikomičnom smislu rečeno: „milijunaša je sve više ali ni sirotinja se ne da“.
Zbog toga je Europska komisija još prije nekoliko mjeseci došla na ideju kako bi trebalo izmisliti pravni mehanizam koji bi joj omogućio korištenje zamrznute ruske imovine za kreditiranje Ukrajine (ne više korištenjem kamata na oročene ruske depozite a da se glavnica ne dira, što je očito postalo premalo). Međutim, teško je uvjeriti zemlje članice a još više ostatak svijeta da to neće biti klasična krađa nečega što se u svijetu financija i u međunarodnim odnosima općenito smatra svetinjom. Kako je jučer izjavio belgijski premijer Bart de Wever na marginama summita EU-a na kojem se raspravljalo upravo o toj temi – u pohranjene aktive država nije se diralo čak niti tijekom Drugog svjetskog rata!
Koliko je stanje u EU-u postalo iracionalno svjedoči zapravo i činjenica da je Belgija ostala među rijetkim zemljama koje se još opiru prijedlogu Europske komisije. To zapravo i nije previše čudno ako se zna da je u njenoj financijskoj instituciji – Euroclearu – pohranjen i daleko najveći dio od ukupno oko 200 milijardi eura pohranjenih sredstava Ruske središnje banke u Europi. Belgijski premijer tvrdi kako će stoga upravo Belgija snositi najveće posljedice takve odluke jer je Rusija već javno dala do znanja kako će u tom slučaju gotovo istovremeno zaplijeniti aktive svih europskih kompanija koji su približno ekvivalentni zamrznutoj ruskoj imovini. Potom će, kaže belgijski premijer, europske tvrtke pokrenuti sudske sporove protiv belgijskog depozitara odnosno belgijske države koja je tako nešto omogućila. Stoga traži dodatna pravna jamstva (kojih zapravo nema jer ne postoje za tako nešto), ali prije svega pravni mehanizam koji će ravnopravno raspodijeliti odgovornost na sve članice EU-a.
Upravo danas se na tu temu osvrće i medij POLITICO. Ukazuje na izjavu Barta de Wevera prema kojoj EU moraju jamčiti da će Rusija moći povući svoja sredstva ako dobije pristup njihovoj imovini.
“Ako Rusija uistinu želi taj novac iz bilo kojeg razloga, treba ga odmah osigurati.” — rekao je.
Prema Politicu, negativan stav Belgije o korištenju ruske imovine za potrebe Kijeva iznenadio je predstavnike EU na summitu.
„Belgijsko protivljenje iznenadilo je diplomate i ministre EU-a, kao i visoke dužnosnike koji rade za predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen – njezin je tim danima uvjeravao kolege da su pronašli način da ublaže De Weverove zabrinutosti,“ — piše medij.
Bunt nepokorenih
Ne piše o tome samo Politico. Iz Slovačke je također stigla vijest o jučerašnjoj reakciji premijera te zemlje Roberta Fica na sve ovo što se jučer događalo u Bruxellesu.
Samit čelnika EU u Bruxellesu pokazao je kako sukob u Ukrajini sada u potpunosti financira Europska unija – rekao je Fico. On je, kako je dalje kazao, tijekom summita inzistirao na usvajanju zajedničke izjave o Ukrajini bez spominjanja mogućnosti oduzimanja zamrznute ruske imovine za financiranje takozvanog “reparacijskog kredita” za Kijev. Također je izjavio kako je zatražio od “Komisije da predloži druge mogućnosti financiranja Ukrajine u sljedeće dvije godine”, a njegov prijedlog je prihvaćen.
„Kakva god odluka bila donesena, želim da mi u Slovačkoj budemo potpuno jasni po tom pitanju. Vlada koju vodim nikada, naglašavam, nikada neće potpisati nikakva jamstva za kredite Ukrajini za vojne troškove. Također nećemo potrošiti ni centa našeg državnog proračuna u takve svrhe.“ — izjavio je Fico, dodajući da je Slovačka spremna pomoći Ukrajini, ali samo na humanitarni način.
Fico također smatra da je bila pogreška što je inicijativa o korištenju zamrznute ruske imovine za zajam Ukrajini objavljena prije nego što je Europska komisija riješila sve spomenute potencijalne rizike. Ovaj plan, smatra, “mogao bi se sudariti sa stvarnošću na sljedećem sastanku Europskog vijeća u prosincu, kada bi trebala biti donesena odluka, i završiti fijaskom.” Slovački premijer napomenuo je da su čelnici država članica EU-a svjesni rizika povezanih s korištenjem ruske imovine za potrebe Ukrajine, rizika kršenja međunarodnog prava, rizika pravnih postupaka Rusije, a posebno rizika oštrih uzvratnih mjera Rusije.
Fico je također ponovio da Slovačka nikada neće financirati vojne izdatke Ukrajine. Podsjetio je da bi, prema predloženom planu, Ukrajina trebala dobiti dodatnih 140 milijardi eura od Europske unije u sljedeće dvije godine, “prvenstveno za vojne izdatke”.
„Kad bismo taj iznos iskoristili za povećanje konkurentnosti i istovremeno smanjenje visokih cijena energije, svi bismo osjetili znatno poboljšanje u Europskoj uniji“, zaključio je slovački premijer. Uz spomenutog belgijskog premijera i mađarskog im kolege Viktora Orbana još rijetke glasove razuma po ovom pitanju unutar potpuno sluđenog EU-a.
Na suludu politiku reagirao i Bloomberg
Na navedenu je temu danas reagirao i američki Bloomberg, konstatirajući kako je Europska unija odgodila do prosinca odluku o korištenju zamrznute imovine Ruske središnje banke za pomoć Ukrajini, ugrožavajući napore Kijeva da osigura novo financiranje do početka 2026.
Razgovori su zastali nakon što je Bruxelles zatražio detaljnija jamstva da neće biti odgovoran za rizike povezane s predloženih 140 milijardi eura (163 milijarde dolara) kredita – s obzirom na to da se novac uglavnom drži u Belgiji. Konačno, čelnici EU-a zatražili su od Europske komisije, izvršnog tijela bloka, da do sljedećeg summita predloži mogućnosti financiranja Ukrajine.
Europski saveznici Ukrajine sve više smatraju korištenje ruske imovine jedinim održivim načinom financiranja borbe Kijeva dok Moskva ulazi u četvrtu godinu poslovanja. Račun za Europu narastao je nakon što je Trumpova administracija prekinula financiranje Ukrajine, izjavivši da će od sada prodavati oružje samo na štetu drugih zapadnih saveznika – piše američki medij.
„Vijeće Europe danas je izdalo važnu poruku: EU je predana zadovoljavanju hitnih financijskih potreba Ukrajine tijekom sljedeće dvije godine, uključujući i potrebe za njezine vojne napore i obranu. Rusija mora odmah prekinuti neprijateljstva“, napisao je predsjednik Vijeća António Costa na društvenim mrežama.
„Odbori Europskog vijeća ispitat će neposredne financijske potrebe Ukrajine za razdoblje 2026.-2027., uključujući pokrivanje njezinih vojnih i obrambenih potreba“, navodi se u završnom priopćenju. „Europsko vijeće poziva Komisiju da što prije predstavi mogućnosti financijske potpore, na temelju procjene financijskih potreba Ukrajine.“
Zelenski ima svoje rješenje europskih problema
Ukrajinski vođa Volodimir Zelenski u četvrtak se pridružio europskim čelnicima u Bruxellesu i pozvao ih da mu odobre kredite početkom 2026. jer razorenoj zemlji ponestaje resursa i sredstava.
Zelenski se pohvalio da bi njegova zemlja mogla brzo povećati vojnu proizvodnju, pa čak i podijeliti je s Europom ako dobije dodatna sredstva.
„Trebali bismo koristiti svaki ruski novac za ukrajinsku proizvodnju; to je brže i jeftinije, a govorimo o oružju dugog dometa, dronovima, sustavima za elektroničko ratovanje i raketama. Imamo tehnologije koje smo spremni podijeliti s našim partnerima“, rekao je Zelenski, koji je de facto postao europski kralj. A nad svim njima samo je jedan istinski vladar – car (imperator) Donald Trump.
Ruski analitičari bliski Kremlju navijaju za Ursulu
Jučer su pojedini ruski analitičari bliski Kremlju izjavili kako bi zapravo za Rusiju bilo dobro da EU ukrade pohranjene ruske aktive koje Moskva ionako ne može koristiti jer su zamrznuti od početka rata. Zato bi svoj proračun Rusija odmah mogla napuniti s aktivima europskih tvrtki zamrznutim i oročenim u ruskim financijskim institucijama (čije dividende s oročenih glavnica također koristi Moskva nakon što je to isto počeo činiti Bruxelles).
Idu još i dalje, te predlažu i obustavu vraćanja ruskog državnog duga europskim financijskim institucijama kao odgovor za krađu ruskog novca. Ruski vanjski dug nije velik ali bi one, kojima ta zemlja duguje, sigurno pogodio.
Dakle, sve ovo što je gore napisano samo je potvrda moje teze o nikad glupljoj i skupljoj strategiji europskih političkih elita koja će nas svih skupa koštati još tko zna koliko. I ne samo novca.
Jer kraja ludosti na horizontu još uvijek nema, a kako stvari stoje – neće je još dugo biti.
