Latvija napušta Istanbulsku konvenciju: ‘Naši zakoni već štite žene od nasilja’
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 01 Studeni 2025 09:59
Latvijski parlament u četvrtak je izglasao povlačenje iz Istanbulske konvencije. Do toga je došlo nakon što je jedna od triju koalicijskih stranaka, Savez zelenih i farmera, izašla iz vladajuće koalicije i pridružila se oporbi.
Istanbulska konvencija, koju je uspostavilo Vijeće Europe i potpisale je brojne države članice, definira nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava te se bavi različitim oblicima rodno uvjetovanog nasilja. No, kao što latvijski protivnici konvencije tvrde, ona uvodi definiciju roda koja nadilazi biološki spol, prikazujući ga kao društveni konstrukt. Kažu da su postojeći nacionalni zakoni dovoljni za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja.
U Hrvatskoj vlada Andreja Plenkovića ratificirala je Istanbulsku konvenciju prije sedam godina. Time su u Hrvatsku na mala vrata uvedena rodna ideologija i kontroverzni programi seksualne edukacije. Unatoč politički motiviranoj Interpretativnoj izjavi, konvencija je ostala pravni okvir za nametanje ideoloških sadržaja u obrazovni sustav, što danas vidimo kroz zagrebački i riječki model seksualnog odgoja. Time su se u potpunosti opravdale početne kritike da će konvencija poslužiti kao alat za ideološku preobrazbu društva, a ne za zaštitu žena od nasilja.
Ljevica smatra da će izlazak iz Istanbulske konvencije narušiti ugled Latvije u EU
Jedna od triju koalicijskih stranaka, Savez zelenih i farmera, prekinula je suradnju s premijerkom Evikom Siliņom i pridružila se oporbi. Time je omogućeno da odluka o povlačenju bude usvojena s 56 glasova u 100-članom parlamentu.
”Ovo ni na koji način neće utjecati na obiteljsko nasilje. Zaštita od obiteljskog nasilja postojala je u latvijskom zakonodavstvu i prije Istanbulske konvencije”, rekao je za Reuters Gunars Gutris, zastupnik Saveza zelenih i farmera.
Oko 5.000 ljudi prosvjedovalo je u središtu Rige u srijedu protiv povlačenja konvencije, izvijestio je javni servis LSM. Siliņa se zatim obratila okupljenima i izrazila podršku zadržavanju Latvije u konvenciji.
”Ovo će biti razoran udarac za ugled Latvije u Europskoj uniji, kao i na međunarodnoj razini”, izjavio je za Reuters Andris Suvajevs, predsjednik parlamentarne skupine Progresivnih, liberalne stranke u vladinoj koaliciji.
Latvija je druga država koja se povlači iz Istanbulske konvencije
Konvencija je prvi put potpisana u Istanbulu 2011. godine, a na snagu je stupila tri godine kasnije, pri čemu ju je većina zemalja Europske unije potpisala i ratificirala.
Latvija, koja je konvenciju ratificirala 2023. godine, na putu je da postane druga država koja se povlači iz nje. Turska je naišla na oštre kritike Europske komisije kada je istupila iz konvencije 2021. godine.
Godine 2020. tadašnja konzervativna vlada Poljske započela je proces povlačenja iz sporazuma. No dolaskom centrističke vlade premijera Donalda Tuska, ti planovi su otkazani.
Sadržaj i posljedice Istanbulske konvencije u praksi
U Hrvatskoj je Istanbulska konvencija stupila na snagu 1. listopada 2018., a njome je na mala vrata uvedena rodna ideologija i omogućeno financiranje udruga koje često djeluju kao parapolitičke organizacije. Uveden je i nadzor odbora GREVIO, s ovlastima koje mnogi smatraju uplitanjem u unutarnju politiku Hrvatske.
Ratifikacija je bila ishod ultimatumskog zahtjeva HNS-a prema HDZ-u, gdje je stranka prijetila izlaskom iz vlade ako se konvencija ne ratificira. Iako su mnogi unutar stranke bili protiv, Plenković je pod pritiskom popustio, otvorivši pritom vrata rodnoj ideologiji.
Ove promjene sada postaju vidljive kroz namjeru Grada Zagreba da u školski sustav uvede ideološki obojenu seksualnu edukaciju, po uzoru na kontroverzni riječki model.
Unatoč pokušajima da se ublaže kritike kroz Interpretativnu izjavu, pravna obveza provedbe rodne ideologije ostala je nepromijenjena. Nadzor GREVIO odbora samo je potvrdio ove tendencije, zahtijevajući dodatno uklanjanje tradicionalnih vrijednosti iz obrazovnog sustava.
Danas, gotovo sedam godina kasnije, jasno je da su se opravdale najave kritičara da će Konvencija poslužiti kao alat za ideološku preobrazbu društva, a ne za rješavanje stvarnih društvenih problema.
