Sukob interesa i dvostruki standardi u sustavu financiranja samostalnih umjetnika u Hrvatskoj
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 17 Studeni 2025 07:58
Dok veliki broj mladih umjetnika, koji tek pokušavaju uspostaviti svoju karijeru, živi u nesigurnim uvjetima, dio javnih sredstava odlazi pojedincima koji su već etablirani, politički aktivni i javno djeluju u političkim platformama, osobito povezanim s zeleno-lijevim opcijama, uključujući platformu Možemo.
U Hrvatskoj danas postoji oko 1.388 samostalnih umjetnika koji ostvaruju pravo na pokrivanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz državnog proračuna, što godišnje iznosi više od 13 milijuna eura. Sustav je zamišljen kao socijalna zaštita za profesije s nestabilnim prihodima i honorarnim radom. No u praksi se javlja problem dvostrukih standarda i sukoba interesa koji ozbiljno ugrožava transparentnost i pravednost.
Dok veliki broj mladih umjetnika, koji tek pokušavaju uspostaviti svoju karijeru, živi u nesigurnim uvjetima, dio javnih sredstava odlazi pojedincima koji su već etablirani, politički aktivni i javno djeluju u političkim platformama, osobito povezanim s zeleno-lijevim opcijama, uključujući platformu Možemo.
Politički aktivni samostalni umjetnici
Prema javno dostupnim informacijama, sljedeće osobe kombiniraju status samostalnog umjetnika s političkim aktivizmom:
Mile (Milan) Kekin – bio je kandidat Možemo i javno podržavao tu političku opciju. Ima status samostalnog umjetnika, a država mu pokriva doprinose unatoč visokim prihodima.
Siniša Labrović – politički kandidat Možemo, aktivan u kulturnom i društvenom sektoru, također koristi status samostalnog umjetnika.
Teodor Celakoski – dugogodišnji aktivist i istaknuti član zeleno-lijeve političke platforme Možemo.
Nemanja Cvijanović – vizualni umjetnik poznat po političkom djelovanju i aktivizmu unutar kulturnih projekata financiranih iz javnih izvora.
Ovo su provjerljive činjenice zabilježene u medijima, stranačkim dokumentima i javnim izjavama. Njihov politički angažman nije nezakonit niti sporan, ali kombinacija javnog djelovanja i primanja državnih pogodnosti otvara pitanje etičnosti i transparentnosti.
Problem dvostrukog financiranja
Osim državnih doprinosa, mnogi od ovih umjetnika ostvaruju sredstva i iz gradskih proračuna, preko kulturnih udruga ili projekata koje grad financira. To znači da istovremeno primaju beneficije iz više izvora javnog novca, dok istovremeno kritiziraju državu i njezin rad.
Takvo ponašanje, bez obzira na političke stavove, stvara sukob između retorike i stvarnosti te ozbiljno narušava povjerenje javnosti u sustav dodjele sredstava. Dok mladi umjetnici, koji nemaju političke veze, teško pronalaze sredstva za opremu, atelje i početak karijere, neki etablirani i politički povezani pojedinci uživaju dvostruke beneficije.
Poziv na reformu
Sustav financiranja samostalnih umjetnika mora biti transparentan i pravedan. Potrebno je:
uvesti jasne i objektivne kriterije za dodjelu doprinosa,
osigurati javnu dostupnost svih informacija o korisnicima,
odvojiti političko djelovanje od financijskih privilegija,
prioritizirati pomoć onima kojima je stvarno potrebna, posebice mladim umjetnicima koji tek ulaze u sektor.
Dok se ova pitanja ne riješe, sustav ostaje nepravedan, a javnost ima pravo zahtijevati odgovore o kriterijima, transparentnosti i svrsi javnog financiranja u kulturi.
Mario Perković
Hrvatski aktivist
