Europa se vraća nuklearnoj energiji
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 28 Studeni 2025 08:57
Europa se vraća nuklearnoj energiji kao dio nove energetske strategije kojom države EU-a nastoje ojačati sigurnost opskrbe, smanjiti emisije CO₂ i stabilizirati mrežu u razdoblju naglog rasta potražnje zbog digitalizacije, AI centara i električnih vozila.
Zašto se Europa ponovno okreće nuklearnoj energiji
Fraza “europski povratak nuklearnoj” sve više opisuje smjer politike unutar Europske unije. Nuklearna energija postaje ključan alat za smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva i jačanje otpornosti energetskog sustava. Energetska kriza uzrokovana ratom u Ukrajini ubrzala je ovu tranziciju.
Iako su neke države poput Njemačke i Austrije još uvijek skeptične, većina članica EU-a danas smatra da je nuklearna energija dio rješenja, a ne prepreka u energetskoj tranziciji. Glavni motiv ostaje stabilnost sustava i dugoročna energetska neovisnost.
Nakon ruskog napada na Ukrajinu, Europa je shvatila vlastitu ranjivost zbog prevelike ovisnosti o uvozu plina i nafte. Nuklearna energija je pouzdan i stabilan izvor, dok se uran nabavlja iz više država, među kojima prednjače Kanada i Kazahstan.
Europski zeleni plan predviđa klimatsku neutralnost do 2050. godine, uz 55-postotno smanjenje emisija do 2030. Nuklearna energija ne proizvodi CO₂ tijekom rada, a EU ju je 2022. uvrstila u taksonomiju održivih investicija.
Rastuća potražnja za električnom energijom
Procjene govore da će potrošnja električne energije u Europi porasti za 50 do 80 posto. Obnovljivi izvori, iako ključni, još uvijek ne mogu samostalno zadovoljiti rast potražnje. Zbog toga bi nuklearna energija trebala služiti kao stabilizacijski element mreže.
Europski povjerenik Jozef Sikela upozorava da EU mora prihvatiti realnost: nuklearna energija i obnovljivi izvori mogu koegzistirati i zajedno osigurati stabilnost sustava.
Udruge za zaštitu okoliša i dalje oštro kritiziraju povratak nuklearnoj energiji. Tvrde da se rizici zanemaruju, a da industrijski lobiji koriste rat u Ukrajini kao opravdanje za smanjenje ulaganja u čistu tehnologiju. Naglašavaju i da je gradnja nuklearki dugotrajna te da ne rješava kratkoročne potrebe.
Mali modularni reaktori kao europski odgovor
Dužnosnici EU-a smatraju da je moguće pomiriti klimatsku zaštitu i nuklearni razvoj. Ključnu ulogu trebali bi imati mali modularni reaktori (SMR) – sigurniji, manji i fleksibilniji od klasičnih reaktora.
Europski industrijski savez za SMR-ove, pokrenut 2024., okuplja više od 350 partnera iz industrije, istraživačkih institucija, financijskog sektora, lokalnih vlasti i nevladinih organizacija. Usvojen je petogodišnji razvojni plan, a pilot-projekti su pokrenuti u Češkoj, Poljskoj i Francuskoj.
Nuklearna energija je prošle godine činila 24 posto ukupne europske proizvodnje električne energije. Europska komisija navodi da će do 2050. biti potrebno oko 241 milijardu eura ulaganja, od čega 205 milijardi za nove reaktore, a 36 milijardi za produljenje vijeka postojećih.
Instalirani kapacitet trebao bi porasti s 98 gigavata u 2025. na 109 gigavata do 2050. godine, uz uključivanje i javnih i privatnih investicija.
Belgija je ukinula zakon o gašenju nuklearnih elektrana, otvarajući mogućnost širenja. Njemačka je ublažila antinuklearnu politiku i priznala nuklearkama status „niskougljičnog izvora“. Danska razmatra ukidanje zabrane nuklearnog razvoja, posebno u kontekstu modularnih reaktora.
Italija planira povratak nuklearnoj energiji do 2030., a Poljska gradi svoju prvu nuklearku s početkom rada planiranim za 2033. Španjolska se suočava s pritiscima da revidira plan gašenja nuklearki, osobito nakon prošlogodišnjeg velikog nestanka struje.
Nuklearna energija i obnovljivi izvori kao komplementarni sustavi
Europski savez za energetska istraživanja naglašava da treba povećati kapacitete postojećih nuklearki gdje god je to moguće, uz paralelno snažno ulaganje u obnovljive izvore poput sunca, vjetra i hidroenergije.
Nuklearna energija i obnovljivi izvori nisu suprotstavljene strategije. Njihova koegzistencija omogućuje stabilniji i sigurniji sustav, sve dok se ne razviju fuzijske elektrane koje bi dugoročno donijele gotovo potpuno čiste i sigurnije izvore energije.
Neki znanstvenici vjeruju da bi prva fuzijska elektrana mogla početi s radom za oko trideset godina.
