Mileijev govor u Davosu: Judeo-kršćanske vrijednosti ili propast
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 24 Siječanj 2026 14:04
Milei se oštro osvrće na suvremene socijalističke politike koje se, kako kaže, danas pojavljuju u „elegantnom pakiranju“, često pod okriljem međunarodnih organizacija i progresivnih agendi. Podsjeća na riječi Thomasa Sowella da socijalizam uvijek „zvuči lijepo, ali završava katastrofalno“, te kao primjer navodi Venezuelu: kolaps BDP-a, ekstremno siromaštvo i uspostavu nasilne narkodiktature.
Na kontroverznom Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), gdje se okupljaju moćnici svijeta iz politike i gospodarstva, govor je održao i Javier Milei, argentinski predsjednik koji poput svog američkog kolege Donalda Trumpa nije miljenik elita koji se jednom godišnje sastaju i razgovaraju o sadašnjosti i budućnosti svijeta. Milei je u svom govoru odbacio socijalizam, hvalio slobodno tržište te SAD i Amerike proglasio “svjetionikom nade” za Zapad.
Pozdravivši okupljene, Milei je na početku ustvrdio kako stoji pred kolegama kako bi “kategorički izjavio da je Machiavelli mrtav“.
U snažnom govoru, predsjednik Argentine poručio je da je vrijeme da se Zapad vrati svojim temeljima jer je, kako je naglasio, lažna dilema između učinkovitosti i pravde desetljećima deformirala javne politike. Već na početku simbolično proglašava: „Machiavelli je mrtav“ – poruku da se politika više ne smije temeljiti na cinizmu, nego na etici.
Lažna suprotnost između učinkovitosti i pravde
Milei se oslanja na radove Jesúsa Huerte de Sota, Murraya Rothbarda i austrijske ekonomske škole kako bi pokazao da učinkovitost i pravda nisu suprotstavljene, već nerazdvojive. Ono što je pravedno ne može biti neučinkovito, niti ono što je učinkovito može biti nepravedno. Iz perspektive dinamičke analize, pravda i učinkovitost dvije su strane iste medalje.
Prema toj logici, javne politike ne smiju žrtvovati moralne vrijednosti radi navodne učinkovitosti, jer takav pristup ne vodi samo nepravdi, nego dugoročno i ekonomskom te društvenom kolapsu.
Kritika socijalizma i upozorenje Zapadu
Milei se oštro osvrće na suvremene socijalističke politike koje se, kako kaže, danas pojavljuju u „elegantnom pakiranju“, često pod okriljem međunarodnih organizacija i progresivnih agendi. Podsjeća na riječi Thomasa Sowella da socijalizam uvijek „zvuči lijepo, ali završava katastrofalno“, te kao primjer navodi Venezuelu: kolaps BDP-a, ekstremno siromaštvo i uspostavu nasilne narkodiktature.
“Socijalizam uvijek zvuči lijepo, ali uvijek završava katastrofalno“, rekao je.
Zbog toga je, tvrdi, još 2024. upozorio da je Zapad u opasnosti, a 2025. razotkrio ideološke „mentalne parazite“ koji razaraju zapadna društva iznutra.
Govoreći o Zapadu, kazao je kako on “nije ugrožen izvana – ugrožen je vlastitim odbacivanjem slobode“.
Povratak prirodnom pravu i temeljnim slobodama
Središnji dio govora posvećen je prirodnom pravu. Milei razlikuje prirodno pravo – univerzalno, nepromjenjivo i utemeljeno u ljudskoj naravi – od pozitivnog prava, koje stvaraju ljudi i koje može biti legalno, ali ne nužno i legitimno.
Iz prirodnog prava proizlaze temeljna prava na život i slobodu, a iz slobode i pravo na privatno vlasništvo, koje se stječe radom, razmjenom, darovanjem, nasljeđivanjem ili stvaranjem. Ta su prava zaštićena načelom neagresije, prema kojem nitko nema pravo primjenjivati silu, prisilu ili prijetnju nad drugima.
„Prirodno pravo ne stvara država – ono proizlazi iz same ljudske naravi.”
Na tim temeljima definira se libertarijanski liberalizam: društveni poredak koji poštuje životne projekte drugih ljudi, oslanja se na privatno vlasništvo, slobodna tržišta, konkurenciju, podjelu rada i društvenu suradnju.
Kapitalizam kao pravedan i učinkovit sustav
Pozivajući se na Ulpijana i rimsko pravo, Milei tvrdi da je kapitalizam u skladu s klasičnom definicijom pravde – davati svakome ono što mu pripada. No kapitalizam nije samo pravedan, nego i učinkovit.
Dok je klasična ekonomija (Adam Smith) govorila o nevidljivoj ruci, a neoklasična teorija o Pareto-optimumu, austrijska škola – posebice Hans-Hermann Hoppe – pokazuje da privatno vlasništvo i neagresija osiguravaju optimalne ishode bez potrebe za državnom intervencijom. Svaka intervencija, naglašava se, znači kršenje vlasničkih prava, pad proizvodnje i niži životni standard.
Dinamička učinkovitost i uloga poduzetništva
Ključni pojam govora je dinamička učinkovitost – sposobnost gospodarstva da potiče poduzetničku kreativnost, inovacije i koordinaciju. Već je Ksenofont razlikovao statičku učinkovitost (izbjegavanje rasipanja) od dinamičke (stvaranje novog bogatstva).
Ekonomski napredak proizlazi iz četiri izvora: podjele rada, akumulacije fizičkog i ljudskog kapitala, tehnološkog napretka i poduzetničke funkcije.
Bez poduzetnika, ističe Milei, nema proizvodnje ni rasta životnog standarda. Zato je privatno prisvajanje plodova poduzetničke kreativnosti etički temelj tržišne ekonomije.
„Pravi motor rasta nije država, nego ljudska kreativnost”, naglasio je Milei.
Argentina kao primjer i deregulacija
U praktičnom dijelu govora ističu se rezultati argentinske politike: uklanjanje velikog fiskalnog deficita, drastično smanjenje inflacije, pad rizika zemlje, povratak gospodarskog rasta i znatno smanjenje siromaštva.
Posebno se naglašava rad Ministarstva deregulacije, koje je provelo više od 13.500 reformi s ciljem uklanjanja prepreka poduzetništvu. Regulacija, tvrdi se, guši rastuće prinose i dugoročno ubija rast, dok deregulacija potiče inovacije, uključujući i razvoj umjetne inteligencije, koju se opisuje kao „tvornicu pribadača 21. stoljeća“.
„Najodgovornije što država može učiniti jest prestati smetati onima koji stvaraju bolji svijet”, naglasio je u ovom dijelu govora.
Moral, sloboda i budućnost Zapada
Suprotno čestim kritikama, Milei tvrdi da kapitalizam ne razara moral, već se temelji na moralnim osjećajima, građanskim vrlinama i društvenoj suradnji. Slobodna tržišta, kaže, čine ljude boljima jer potiču mir, poštovanje, suradnju i odgovornost.
Zaključno, Zapad se nalazi pred izborom: nastavak moralnog i političkog lutanja ili povratak grčkoj filozofiji, rimskom pravu i judeo-kršćanskim vrijednostima. Argentinski predsjednik vjeruje da se svijet već počinje buditi, posebno u Amerikama, koje vidi kao novi „svjetionik nade“ za Zapad.
Poruka je jasna: sloboda, etika i tržišta nisu neprijatelji, već saveznici. Ako Zapad želi budućnost, mora se vratiti svojim korijenima.
