Rubio u govoru iz Münchena umiruje Europljane i govori o ‘dubokim’ vezama sa SAD-om
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 15 Veljača 2026 07:30
Također kaže da “masovna migracija nije, nije bila, neka sporedna briga s malim posljedicama”, jer upozorava da “transformira i destabilizira društva diljem zapada”. Kaže da je potreba za “preuzimanjem kontrole nad našim nacionalnim granicama” potreba.
Američki državni tajnik Marco Rubio uvjeravao je danas Europljane da Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom ostaju saveznik i prijatelj starog kontinenta.
“SAD i Europa pripadaju jedno drugome”, rekao je Rubio na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu. SAD ne želi odvajanje, nego oživljavanje starog prijateljstva, kazao je. Njegov govor izazvao je dugotrajni pljesak okupljenih političkih i vojnih dužnosnika i predstavlja olakšanje za europske saveznike zabrinute za budućnost transatlantskih veza u vrijeme kada Trump provodi politiku “Amerike na prvom mjestu”.
Povezani ‘najdubljim vezama’, a Amerika je ‘dijete Europe’
“Povezani smo jedni s drugima najdubljim vezama koje narodi mogu dijeliti, stvorenim stoljećima zajedničke povijesti, kršćanske vjere, kulture, baštine, jezika, podrijetla i žrtava koje su naši preci zajedno podnijeli za zajedničku civilizaciju kojoj smo nasljednici”, rekao je.
“Ne želimo da saveznici racionaliziraju narušeni status quo umjesto da se suoče s onim što je potrebno da se on popravi”.
“Mi u Americi nemamo interesa biti pristojni i uredni čuvari upravljanog pada Zapada”.
“Zajedno smo napravili te pogreške i sada zajedno dugujemo našim narodima da se suočimo s tim činjenicama i krenemo naprijed”
Govoreći o mogućem transatlantskom razvodu, Rubio je rekao da “to nije ni naš cilj ni naša želja”. “Ne moramo demontirati globalne institucije starog poretka koje smo zajedno izgradili – ali one se moraju reformirati”, rekao je Rubio na konferenciji. SAD pod Trumpom, rekao je, žele predvoditi svjetsku “obnovu”.
Američki državni tajnik pohvalio je bogato kulturno nasljeđe Europe, rekavši da ćemo “mi Amerikanci… uvijek biti djeca Europe”. Spominjao je Europu kao kolijevku znanosti i crkve, spominjao je Mozarta i Beatlese. Govori o tome kako Amerikanci govore jezik iz Europe i kako je Europljanin otkrio Ameriku.
Spominjao je Hladni rat, Europu kao branika zapadnih vrijednosti i želju da se Europa danas sama može bolje štititi. Uputio je i kritike Europi. Rubio kaže da deindustrijalizacija “nije bila neizbježna” i da je “glupava” posljedica te poslijeratne “zablude”, kako ju je nazvao. Također kaže da “masovna migracija nije, nije bila, neka sporedna briga s malim posljedicama”, jer upozorava da “transformira i destabilizira društva diljem zapada”. Kaže da je potreba za “preuzimanjem kontrole nad našim nacionalnim granicama” potreba.
Nakon završetka Hladnog rata i pada Berlinskog zida, “euforija ovog trijumfa dovela nas je do opasne zablude da smo ušli u ‘kraj povijesti’ i da će svaka nacija sada biti liberalna demokracija, da će veze stvorene trgovinom i isključivo trgovinom sada zamijeniti nacionalnost, da će globalni poredak temeljen na pravilima, prekomjerno korišten izraz, sada zamijeniti nacionalni interes i da ćemo sada živjeti u svijetu bez granica, gdje svatko postaje građanin svijeta. To je bila glupa ideja koja je ignorirala i ljudsku prirodu i lekcije više od 5000 godina zabilježene ljudske povijesti, a skupo nas je koštala”, kaže.
O Ukrajini
Očekuje se da će se Rubio kasnije na marginama konferencije sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. U kratkom pitanju i odgovoru Wolfgangu Ischingeru, predsjedniku Münchenske sigurnosne konferencije, nakon njegovog govora, Rubio je rekao: “Ono na što ne možemo odgovoriti i [što] ćemo nastaviti testirati jest postoji li ishod s kojim Ukrajina može živjeti i koji će Rusija prihvatiti, a rekao bih da je to do sada bilo nedostižno”.
Rubio kaže da su pitanja koja treba riješiti “sužena”, ali “na najteža pitanja za odgovoriti” i to ostaje nezgodno. Odbacuje moderatorovu sugestiju da Rusi nisu zainteresirani za pregovore, rekavši da to “ne znamo”. “Kažu da jesu, i pod kojim uvjetima su bili spremni to učiniti, i možemo li pronaći uvjete koji su prihvatljivi Ukrajini na to će Rusija uvijek pristati, ali nastavit ćemo to testirati”, kaže.
U intervjuu za Bloomberg nakon svog govora na konferenciji, Rubio je rekao: “Ne mislim da je moguće da Rusija uopće postigne bilo kakve početne ciljeve koje je imala na početku ovog rata”. “Mislim da se sada to uglavnom sužava na njihovu želju da zauzmu 20 posto Donjecka kojeg trenutno ne posjeduju. A to je teško”, rekao je Rubio.
Više od tisuću sudionika iz više od 120 država, među kojima oko 60 čelnika država i vlada, okupilo se u Münchenu na trodnevnoj Sigurnosnoj konferenciji. Ton ovogodišnjeg skupa postavilo je prošlotjedno godišnje izvješće organizatora u kojem se Trumpa optužuje da svojim “rušilačkim politikama” uništava prosperitetni međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.
Osim europske sigurnosti i budućnosti transatlantskih odnosa, među drugim glavnim temama bit će kompetitivne vizije globalnog poretka i uloga Kine te regionalni sukobi, osobito rat u Ukrajini.
Analitičar Ogorec: Ništa spektakularno
Ništa spektakularno ne može se očekivati, barem za sada, kazao je za HTV-ov “Studio 4” Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica, govoreći o minhenskoj sigurnosnoj konferenciji gdje su se okupili predstavnici više od 120 država.
“Koliko sam primijetio, ruskog izaslanstva nema. Isto tako nisam siguran koliko je nazočna Kina, Indija, koliko je nazočan Izrael na toj konferenciji. Tako da u tom segmentu možemo očekivati možda nekakvu repliku Pariza, Davosa, neke nove “koalicije voljnih” itd.”, rekao je Ogorec.
Također, nije siguran da je realna opcija po kojoj bi Njemačka mogla dobiti nuklearno oružje.
