Prosvjed španjolskih farmera protiv Mercosura
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 01 Ožujak 2026 08:28
Čak 92 posto izvoza bloka moći će ući na europsko tržište bez carina u roku od deset godin
Stotine traktora ušlo je u srijedu 11. veljače u središte Madrida dok su španjolski poljoprivrednici organizirali veliki prosvjed protiv trgovinskog sporazuma Europske unije s blokom Mercosur.
Došavši u pet konvoja iz cijele zemlje, prosvjednici su zaustavili promet u dijelovima glavnog grada dok su se kretali od Plaza Colóna do Ministarstva poljoprivrede.
Madridske vlasti izvijestile su da je u skupu sudjelovalo 367 traktora i otprilike 2500 prosvjednika. Transparenti s natpisima „Ne našoj propasti” i „Španjolsko selo nije na prodaju” odražavali su frustraciju unutar poljoprivrednog sektora.
Miguel Ángel Aguilera, predsjednik poljoprivredne organizacije ‘Unaspi’, upozorio je da će sporazum imati posljedice koje se ne odnose samo na poljoprivrednu zajednicu. Tvrdio je da bi se potrošači mogli suočiti s proizvodima niže kvalitete, da Španjolska riskira gubitak prehrambenog suvereniteta i da će se domaći proizvođači teško natjecali s jeftinijim uvozom.
Sporazum, potpisan prošli mjesec nakon godina pregovora, nailazi na veliko protivljenje poljoprivrednika i drugih koji se boje da će rezultirati priljevom dodatnih 99.000 tona jeftine govedine iz Brazila i njegovih susjeda, što će poremetiti europsku poljoprivredu. Tvrde da bi taj uvoz mogao potkopati europske proizvođače, koji se suočavaju s višim troškovima proizvodnje zbog strožih propisa o zaštiti okoliša i dobrobiti životinja.
Kako će Mercosur naštetiti europskom gospodarstvu
Autor gore navedenog teksta je Javier Villamor, španjolski novinar i analitičar sa sjedištem u Bruxellesu koji prati poslove NATO-a i EU, te ima preko 17 godina iskustva u međunarodnoj politici, obrani i sigurnosti. Također radi kao konzultant pružajući strateške uvide u globalna pitanja i geopolitičku dinamiku.
Trgovinski sporazum između Europske unije i bloka Mercosur – Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja – službeno je predstavljen kao strateški korak za jačanje međunarodne trgovine EU-a i diverzifikaciju njegovih gospodarskih partnera. Međutim, detaljnijim ispitivanjem njegovog sadržaja otkriva se niz strukturnih ekonomskih rizika koji izravno utječu na europsku poljoprivredu, zapošljavanje, regulatornu usklađenost i ukupnu ekonomsku otpornost kontinenta.
Akademske studije, analize ‘think tankova’ i sektorska izvješća slažu se u istom upozorenju: koristi sporazuma su ograničene i vrlo koncentrirane, dok su troškovi široki, dugotrajni i neravnomjerno raspoređeni po regijama.
Jedan od najkontroverznijih elemenata sporazuma je povlašteni pristup poljoprivrednim proizvodima Mercosura. Prema samoj Europskoj komisiji, 92 posto izvoza bloka moći će ući na europsko tržište bez carina u roku od deset godina. Za osjetljive proizvode utvrđene su posebne kvote, poput dodatne godišnje kvote od 99.000 tona govedine uz smanjene carine.
Za europske poljoprivrednike problem nije samo količina uvoza, već i uvjeti konkurencije. Poljoprivredna proizvodnja u EU podliježe nekim od najstrožih standarda na svijetu u pogledu sigurnosti hrane, dobrobiti životinja, upotrebe pesticida i zaštite okoliša. Ti zahtjevi značajno povećavaju troškove proizvodnje. U zemljama Mercosura standardi su manje strogi, što omogućuje niže cijene. Iako Bruxelles inzistira na održavanju sanitarnih kontrola na granici, ekonomski uvjeti konkurencije očito nisu jednaki.
Studija pripremljena za grupu Zelenih/EFA u Europskom parlamentu zaključuje da ova asimetrija stvara jasno narušavanje konkurencije, predstavljajući značajne rizike za europske proizvođače, dok bi koristi u smislu izvoza poljoprivrednih proizvoda EU ostale ograničene. Najvjerojatniji ishod je gubitak farmi, radnih mjesta i poljoprivrednih prihoda, posebno u regijama koje su već ranjive.
Utjecaj na ruralno zapošljavanje i teritorijalnu koheziju
Poljoprivredni utjecaj ima izravnu društvenu dimenziju. Analitičari upozoravaju na slabljenje ruralnog socioekonomskog tkiva. Manje farmi znači ne samo manje izravne zaposlenosti, već i smanjenu aktivnost u povezanim sektorima kao što su prerada hrane, promet, usluge i lokalna trgovina.
Ovaj učinak nije ograničen samo na jednu zemlju. Sektori koji uključuju govedinu, perad, šećer, rižu, med i kukuruz u zemljama poput Francuske, Italije, Irske, Poljske i Grčke izrazili su zabrinutost zbog pada cijena i zatvaranja farmi u kontekstu koji je već obilježen visokim troškovima energije i rastućim regulatornim pritiskom.
Deindustrijalizacija i produktivni ‘outsourcing’
Osim poljoprivrede, sporazum pokreće šire pitanje unutarnje ekonomske koherentnosti. Održavanje strogih pravila unutar EU-a uz istovremeno olakšavanje uvoza robe proizvedene po blažim standardima stvara snažan poticaj za preseljenje proizvodnje izvan Europe.
Koristi od sporazuma vjerojatno će biti koncentrirane u ograničenom broju velikih izvoznih tvrtki, posebno u konkurentnim industrijskim sektorima. Nasuprot tome, troškovi – zatvaranje poduzeća, gubitak radnih mjesta i smanjena regionalna gospodarska aktivnost – široko su raspoređeni i nesrazmjerno padaju na mala i srednja poduzeća i lokalna gospodarstva. Ovaj obrazac, dobro dokumentiran u drugim trgovinskim sporazumima, potiče teritorijalne neravnoteže i socijalno nezadovoljstvo europskom trgovinskom politikom.
Još jedan neizravni, ali značajan ekonomski učinak jest smanjenje javne podrške europskim propisima. Kada pravila poskupljuju proizvodnju unutar EU-a, ali se ne primjenjuju na jednak način na uvoz, oni koji ih se pridržavaju osjećaju se kažnjeno.
Ova percepcija nepravednosti potkopava legitimnost regulatornih politika, što ih s vremenom čini težima za održati. Rasprava o takozvanim zrcalnim klauzulama – koje zahtijevaju da uvoz bude u skladu s ekvivalentnim standardima o pesticidima, dobrobiti životinja ili zaštiti okoliša – odražava upravo taj strah od konkurencije koja se doživljava kao strukturno nepravedna.
Ekološki rizici s ekonomskim posljedicama
S ekološke perspektive, nekoliko izvješća upozorava da sporazumu nedostaju snažni, pravno obvezujući i provedivi mehanizmi za zaštitu klime i šuma. Organizacije poput Veblen instituta procjenjuju da bi povećana trgovina govedinom i sojom mogla biti povezana s do 700.000 dodatnih hektara deforestacije, čak i u početnoj fazi.
Ekonomske implikacije su značajne. U budućnosti bi se Europska unija mogla suočiti s troškovima prilagodbe, političkim sukobima i pravnim proturječjima s vlastitim klimatskim zakonodavstvom, poput Europske uredbe protiv deforestacije (EUDR), koja regulira takozvanu uvezenu deforestaciju. Štoviše, emisije se ne smanjuju, već premještaju, što dodatno potkopava kredibilitet takozvanog Zelenog plana.
Na makroekonomskoj razini, čak i zagovornici sporazuma priznaju da će njegov pozitivan utjecaj na BDP Europske unije biti ograničen – samo nekoliko desetinki postotnog boda do 2030., i vrlo neravnomjerno raspoređen među državama članicama. Za potrošače će smanjenje cijena biti marginalno. Nasuprot tome, ovisnost o vanjskim dobavljačima će se povećati, što će povećati ranjivost na geopolitičke krize, poremećaje u lancu opskrbe i volatilnost cijena.
Sporazum između Europske unije i Mercosura ne postavlja izbor između trgovine i protekcionizma, već između inteligentnog dizajna i strukturne neravnoteže. Dostupni dokazi upućuju na to da ekonomski rizici nesrazmjerno padaju na poljoprivredu, ruralno zapošljavanje i europsku regulatornu usklađenost, dok koristi ostaju ograničene i koncentrirane. U tom kontekstu ključno pitanje nije treba li Europa trgovati, već pod kojim uvjetima – i na štetu kojih strateških sektora.
Izvori:
TEC News/AFP: „Spanish Farmers Flood Madrid with Tractors in Protest Against Mercosur Deal” – 11. 2. 2026.; https://europeanconservative.com/articles/news-corner/spanish-farmers-spain-madrid-demonstration-tractors-protest-mercosur-agriculture-deal/
Javier Villamor: „How Mercosur Is Set To Harm the European Economy” – The European Conservative, 1. 2. 2026.; https://europeanconservative.com/articles/analysis/how-mercosur-is-set-to-harm-the-european-economy/
Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med./hrvatski-fokus.hr
