Ukrajina u sjeni rata na Bliskom istoku: Trump za nemogućnost dogovora krivi Zelenskog
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 11 Ožujak 2026 16:01
Unatoč kašnjenjima koja su prvenstveno uzrokovana američkom usredotočenošću na Iran, Trump je 5. ožujka sugerirao da Zelenski usporava proces. „Zelenski mora reagirati i mora postići dogovor“, rekao je Trump za Politico. „Nema karte. A sada ih ima još manje.“
Dok se američki predsjednik Donald Trump usredotočuje na sukob s Iranom, diplomatski napori za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine djeluju neizvjesno, piše ukrajinski The Kyiv Independent. Gdje se trenutačno nalazi Ukrajina na listi prioriteta američke administracije?
Najnoviji krug trilateralnih razgovora između Ukrajine, Rusija i Sjedinjene Američke Države održan je 16. veljače. Još jedan sastanak planiran za kraj veljače, a kasnije pomaknut na početak ožujka, odgođen je neposredno prije nego što je Washington pokrenuo zajedničke napade na Iran zajedno s Izraelom.
Sljedeći krug trebao se održati u Abu Dhabiju i bio je namijenjen rješavanju najtežeg političkog pitanja: budućnosti teritorija koje je okupirala Rusija.
Sastanak je također trebao pripremiti teren za mogući izravni susret između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimir Putina.
No regionalno okruženje dramatično se promijenilo.
Ukrajina na čekanju
Nakon američko-izraelskih napada na iranske ciljeve, Teheran je pokrenuo odmazdne napade, pri čemu su među pogođenim gradovima bili Abu Dhabi i drugi gradovi na Bliskom istoku.
Dok su neka izvješća sugerirala da bi se sastanak mogao održati ovaj tjedan na drugoj lokaciji — u Turskoj — Zelenski je priznao da su razgovori odgođeni.
„Trenutačno su prioritet i fokus partnera na situaciji u Iranu“, rekao je. Ukrajinski dužnosnik upoznat s pregovorima rekao je za Kyiv Independent da trilateralni sastanak nije održan ponajprije zbog američke strane.
To je dovelo u pitanje sljedeću fazu mirovnih pregovora o Ukrajini i otvorilo nova pitanja o tome kada — ili gdje — bi se razgovori mogli nastaviti.
Pogodan izgovor za Moskvu
I prije nego što je kriza na Bliskom istoku eskalirala, Moskva se činila nevoljkom za napredak u diplomaciji.
Kirilo Budanov, šef obavještajne službe i blizak suradnik Zelenskog, prvotno je rekao da bi se novi krug razgovora mogao održati 26.–27. veljače, ali Kremlj nikada nije potvrdio taj raspored.
U danima koji su prethodili planiranim pregovorima, ruski su dužnosnici iznijeli niz dramatičnih optužbi protiv Ukrajine i njezinih partnera.
Ruska Vanjska obavještajna služba 24. veljače tvrdila je da Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo pripremaju isporuku nuklearnog oružja Ukrajini kako bi ojačali položaj Kijeva.
Ta je tvrdnja bila u suprotnosti s desetljećima ustaljene politike.
Visoki savjetnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je da bi navodni planovi mogli utjecati na ruski stav u pregovorima te da će Washington o tome biti obaviješten.
Dva visoka britanska dužnosnika rekla su za Kyiv Independent da je tvrdnja lažna, dok ju je ukrajinski predsjednik odbacio kao „politički pritisak“.
Kremlj: Washington je trenutačno zauzet drugim stvarima
Istoga dana Putin je tvrdio da ruske obavještajne službe imaju informacije o mogućoj sabotaži plinovoda TurkStream i Blue Stream, upozorivši da bi takvi incidenti mogli potkopati mirovne napore.
Optužbe su se pojavile samo nekoliko dana prije planiranih pregovora 26.–27. veljače.
Visoki ukrajinski dužnosnik upoznat s pregovorima rekao je za Kyiv Independent da su te tvrdnje osmišljene kako bi skrenule pozornost s nespremnosti Moskve na kompromis.
Nakon izbijanja borbi između SAD-a i Irana, Moskva je promijenila ton.
Govoreći za ruski državni medij Vesti 5. ožujka, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov priznao je da su pregovori zapravo stavljeni na čekanje.
„Iz objektivnih razloga postoji pauza“, rekao je Peskov, dodajući da je Washington — koji je posredovao u pregovorima — trenutačno „zauzet drugim stvarima“.
Igor Kostiukov, šef ruske vojne obavještajne službe koji sudjeluje u pregovorima, otišao je još dalje, rekavši da su pregovori potrebniji SAD-u nego Moskvi.
„Pregovori su potrebniji njima (Sjedinjenim Državama) nego nama“, rekao je kada su ga pitali kako će Rusija vratiti SAD za pregovarački stol.
Pitanje teritorija
Istodobno je Peskov sugerirao da odgovornost za napredak leži na Kijevu.
„Na pregovaračkom planu odavno je došao trenutak kada netko u Kijevu mora preuzeti odgovornost“, rekao je glasnogovornik Kremlja.
„Teoretski bi to trebao biti Zelenski — i učiniti sve potrebno kako bi pregovori uspjeli. Oni savršeno dobro znaju što treba učiniti.“
U središtu spora i dalje je pitanje teritorija.
Ukrajina tvrdi da je zamrzavanje linije bojišnice trenutno najrealističnija osnova za prekid vatre. Rusija i dalje inzistira da se ukrajinske snage povuku iz dijelova Donbasa koji su pod kontrolom Ukrajine kao preduvjet za bilo kakav sporazum — zahtjev koji je Kijev odbio.
Ukrajina priznaje pauzu
Ukrajinski dužnosnici otvoreno priznaju da je diplomacija usporila. Govoreći 4. ožujka, Zelensky je potvrdio da su trilateralni pregovori trenutačno na čekanju.
„Nastavljamo gotovo svakodnevno komunicirati sa Sjedinjenim Državama“, rekao je ukrajinski predsjednik. „Za sada, zbog situacije s Iranom, još nisu došli potrebni signali za trilateralni sastanak.“
Dodao je da je Ukrajina spremna nastaviti razgovore čim se za to stvore uvjeti.
„Čim nam sigurnosna situacija i širi politički kontekst omoguće nastavak trilateralnog diplomatskog rada, to će se i dogoditi“, dodao je Zelenski.
Iako u početku nije naznačio koliko bi pauza mogla trajati, medijska izvješća u sljedećim danima sugerirala su da bi se sastanak ipak mogao održati. Kasnije 9. ožujka ukrajinski predsjednik rekao je da se sastao s pregovaračkim timom kako bi razmotrio planove za budući sastanak.
„Tim je izvijestio o informacijama o planovima ruske strane, koliko znamo, ponajprije zahvaljujući aktivnostima naših obavještajnih službi“, rekao je.
„Naložio sam timu da ponovno komunicira s američkim pregovaračima kako bismo, prvo, potvrdili našu spremnost za stratešku suradnju i, drugo, potvrdili našu spremnost da ozbiljno radimo na okončanju ruskog rata protiv Ukrajine.“
Ipak, napomenuo je da je sljedeći sastanak odgođen na neodređeno vrijeme.
„Ukrajina je spremna sastati se u bilo kojem trenutku u formatu koji može pomoći i koji će biti realan u smislu okončanja rata“, dodao je ukrajinski predsjednik.
Trump krivi Zelenskog
Unatoč kašnjenjima koja su prvenstveno uzrokovana američkom usredotočenošću na Iran, Trump je 5. ožujka sugerirao da Zelenski usporava proces.
„Zelenski mora reagirati i mora postići dogovor“, rekao je Trump za Politico. „Nema karte. A sada ih ima još manje.“
Ta je izjava u oštroj suprotnosti s ruskim inzistiranjem na maksimalističkim teritorijalnim zahtjevima i obrascem Moskve da uvodi prepreke pregovorima.
Istodobno je posebni američki izaslanik Steve Witkoff sugerirao da bi pregovori uskoro mogli ponovno dobiti zamah.
Ukrajina i Rusija prošlog su tjedna provele razmjenu zarobljenika, pri čemu je vraćeno 1.000 osoba nakon dogovora postignutih tijekom ranijih razgovora u Genevai.
Witkoff je tu razmjenu opisao kao dokaz da diplomacija donosi rezultate.
„Rasprave se nastavljaju, a dodatni napredak očekuje se u narednim tjednima.“
Iako je jedna osoba upoznata sa situacijom rekla da trenutno nema čvrstih planova o tome kada bi se sljedeći sastanak mogao održati, izvor iz Ureda predsjednika rekao je za Kyiv Independent da bi se to moglo dogoditi već sljedeći tjedan.
Ako se to dogodi, bio bi to četvrti krug pregovora između Ukrajine, Rusije i SAD-a od siječnja — i prvi u sjeni sve šireg rata na Bliskom istoku.
